Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak koncept „Palate pravde Republike Srpske“ nazvao je predizbornim populizmom, tvrdeći da već postoje kvalitetni zakoni i institucije. Advokatica Jovana Kisin Zagajac odgovara da upravo postojeći zakonodavni okvir omogućava da policija i tužilaštva ne rade svoj posao, a da zbog toga niko ne snosi odgovornost.
Advokatica Jovana Kisin Zagajac odgovorila je ministru pravde Republike Srpske Goranu Selaku, nakon što je koncept „Palate pravde Republike Srpske“ nazvao „čistim populizmom“ i ocijenio da Republika Srpska već ima kvalitetan zakonodavni okvir i institucije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Selak je, reagujući na prijedlog predsjednika PDP Republike Srpske i narodnog poslanika Igora Crnatka, ustvrdio da Republika Srpska prednjači u BiH i regionu kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prijedlog da se osnuju posebno tužilaštvo, istražni biro i sud, iznesen mjesec i po dana prije izbora, ocijenio je nekorektnim predizbornim potezom.
Ministar pravde je naveo da Republika Srpska već raspolaže institucijama, zakonima i potrebnim resursima, te da je sada odgovornost na ljudima zaduženim za sprovođenje zakona. Podsjetio je da su mijenjani propisi, formirane specijalizovane tužilačke strukture i posebno sudsko odjeljenje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala pri Okružnom sudu u Banjaluci.
Kao argument da je pravni okvir već izgrađen, Selak je naveo i osnivanje Agencije za upravljanje oduzetom imovinom, kao i izmjene Krivičnog zakonika i propisa kojima su definisana krivična djela iz oblasti korupcije. Prema njegovom zaključku, „sada samo treba da direktni izvršioci rade svoj dio posla“.
Selak je odgovornost za izbor sudija i tužilaca usmjerio i prema Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, navodeći da upravo VSTS imenuje nosioce pravosudnih funkcija te da Republika Srpska u tom dijelu nema nadležnost.
Kisin Zagajac: Pa nije baš tako
Jovana Kisin Zagajac smatra da problem nije moguće svesti na poziv zaposlenima u pravosuđu i policiji da jednostavno počnu raditi svoj posao. Postojeći sistem, upozorava, ne obezbjeđuje stvarnu kontrolu rada institucija niti odgovornost za nepostupanje.
“Mi imamo zakone i institucije u kojima ljudi ne rade svoj posao, a zakonodavni okvir im pruža potpunu ležernost da za to nikada i nikome ne odgovaraju. U sistemu u kojem tužilaštvo samo sebe kontroliše kada ne radi, u kojem MUP odbija da izvrši tužilačku naredbu, dok tužilaštvo mjesecima ili godinama ne donosi nikakvu odluku povodom policijskog izvještaja, nema baš mnogo toga kvalitetnog”, ističe Kisin Zagajac.
Kaže da se policija žali na tužilaštvo, tužilaštvo na policiju, a svi zajedno na politički uticaj koji je odavno javna tajna.
“Građani su nezadovoljni i jednima i drugima, samo što građanima ne odgovara niko”, smatra Kisin Zagajac, i naglašava da rezultat takvog sistema nije stvar utiska.
“U Republici Srpskoj više od polovine riješenih prijava korupcije završi bez pokretanja istrage, a više od 40 odsto već pokrenutih istraga bude obustavljeno. Zato prijedlog nije da na postojeću zbrku dodamo još jednu instituciju i novu tablu na vratima. Govorimo o ozbiljnoj reformi postojećih institucija: da se strogo kontroliše ko će u njima raditi i da se zna ko, kada i kako odgovara za nerad”, zaključuje Kisin Zagajac.
Ne još jedna tabla na vratima, nego promjena sistema
Koncept „Palate pravde Republike Srpske“, koji su predstavili Igor Crnadak i Jovana Kisin, predviđa formiranje Specijalnog tužilaštva, Specijalnog istražnog biroa i Specijalnog krivičnog suda.
Specijalno tužilaštvo bilo bi izdvojeno iz postojeće hijerarhije Republičkog javnog tužilaštva i imalo bi vlastiti budžet. Istražni biro ne bi bio operativno podređen direktoru Policije Republike Srpske ni ministru unutrašnjih poslova, dok bi specijalizovani sud bio osnovan zakonom kao sud posebne nadležnosti.
Sistem bi bio zadužen za predmete visoke korupcije u kojima se kao osumnjičeni pojavljuju najviši funkcioneri, sudije i tužioci, policijski rukovodioci, direktori javnih preduzeća i druga lica na odgovornim javnim funkcijama. Nadležnost bi obuhvatala i organizovani kriminal, međunarodno pranje novca te predmete u kojima je pribavljena korist ili pričinjena šteta veća od 500.000 maraka.
Kisin Zagajac je već prilikom predstavljanja projekta upozorila da osnivanje novih institucija samo po sebi neće donijeti rezultate ako one naslijede postojeći način izbora kadrova, zavisnost od policijske i tužilačke hijerarhije i praksu zatvaranja predmeta bez nezavisne kontrole.
Prema podacima iz izvještaja Transparency Internationala BiH, zasnovanim na informacijama VSTS-a, tokom 2025. godine 56,5 odsto riješenih prijava za korupcijska krivična djela u Republici Srpskoj završilo je naredbom o nesprovođenju istrage. Istovremeno je 40,5 odsto riješenih istraga završeno naredbom o njihovoj obustavi.
Zbog toga bi, prema konceptu koji je predstavila, odluke o nesprovođenju ili obustavljanju istraga visoke korupcije morale biti podvrgnute nezavisnoj kontroli. Ukoliko ključni dokazi nisu provjereni, svjedoci nisu saslušani ili je predmet neosnovano zatvoren, slučaj bi trebalo da preuzmu drugi tužilac i drugi istražni tim.
Rezultati borbe protiv korupcije, upozorila je Kisin Zagajac, ne mogu se mjeriti brojem policijskih akcija, hapšenja i konferencija za medije, nego pravosnažnim presudama, vrijednošću oduzete nezakonito stečene imovine i iznosom novca vraćenog građanima.
„Tužilac mora biti nezavisan od politike kada odluči da goni, ali ne može biti nezavisan od zakona i odgovornosti kada odluči da ne goni“, poručila je Kisin Zagajac.
Mladen Bubonjić
