Predstavljanje karte Bosne i Hercegovine sa tri etničke federalne jedinice i Brčko distriktom na skupu TradFest u Zagrebu ponovo je otvorilo jedno od najosjetljivijih pitanja u BiH: da li se pod izgovorom ravnopravnosti naroda nudi institucionalno rješenje ili nova teritorijalna podjela države.
U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, na drugom danu konferencije TradFest, predstavljena je karta Bosne i Hercegovine podijeljene na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Iako organizatori i dio učesnika tvrde da se radi o modelu koji bi trebao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, reakcije iz Bosne i Hercegovine pokazuju da je karta doživljena prije svega kao opasna poruka iz susjedne države i pokušaj normalizacije ideje teritorijalne reorganizacije BiH.
Prema zvaničnom programu TradFesta, tema drugog dana konferencije bila je “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Među najavljenim izlaganjima bila su i ona o “hrvatskom trećem entitetu u Bosni i Hercegovini” kao navodnom “garantu stabilnosti”, kao i prezentacija memoranduma o hrvatskom entitetu. Govornici su bili, između ostalih, kardinal u miru Vinko Puljić, Džejms Karafano iz Heritage Foundationa, Rejmond Ibrahim, Ivan Pepić, Nino Raspudić i Zoran Krešić.
Najviše pažnje izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio mapu nove teritorijalne organizacije BiH. Na njoj je crvenom bojom označena “Croat Republic”, koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu, područje oko Mostara, te izdvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini. Pepić je tvrdio da bi model sa tri federalne jedinice mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, navodeći primjer Belgije.
Postavlja se pitanje da li se problem političke zastupljenosti Hrvata u BiH može rješavati novim etničkim teritorijama ili bi takav model samo proizveo nove manjine, nove granice i nove političke krize. Jer karta predstavljena u Zagrebu ne govori samo o izbornom sistemu, članu Predsjedništva BiH ili Domu naroda, nego o prekrajanju unutrašnje strukture države, i to izvan njenih institucija.
Skup su organizovali ultrakonzervativna fondacija Vigilare i Ordo Iuris Hrvatska, uz podršku američkog konzervativnog think tanka Heritage Foundation. TradFest se na svojoj stranici predstavlja kao festival tradicije i konzervativnih ideja, suprotstavljen “naprednim” i “militantno-sekularističkim” politikama. Mediji su uoči skupa upozoravali da ovaj panel može biti destabilizirajući za ionako osjetljive odnose u regionu, posebno zbog povezivanja ideje trećeg entiteta sa međunarodnim desničarskim mrežama.
U samoj Hrvatskoj prva oštrija reakcija došla je od Armina Hodžića, predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. On je TradFest opisao kao skup s margine političkog spektra i upozorio da se na mala vrata uvodi narativ Milorada Dodika o BiH kao nefunkcionalnoj državi. Hodžić je postavio i poređenje kako bi izgledalo kada bi se u Njemačkoj organizovala konferencija o “neuspjeloj Francuskoj” i njenoj teritorijalnoj reorganizaciji.
Na samoj konferenciji organizatori i dio učesnika odbacivali su tvrdnje da se radi o razbijanju BiH. Vice Batarelo, jedan od organizatora, tvrdio je da bi treći entitet bio dobro rješenje ne samo za Hrvate nego i za cijelu BiH, dok je narodni poslanik Nino Raspudić poručio da to nije razgovor o razbijanju države, nego o njenom opstanku uz ravnopravnost naroda. Ipak, činjenica da su u publici bili i hrvatski političari, među njima Nikola Grmoja, kao i Domagoj Knežević, posebni savjetnik ministra inostranih poslova Gordana Grlića Radmana, dala je skupu dodatnu političku težinu.
Kardinal Vinko Puljić, koji je ranije bio protiv ideje preuređenja BiH, sada je govorio o potrebi traženja “puta mogućeg”, zbog nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Iz Bosne i Hercegovine uslijedile su oštre reakcije. Poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović upozorio je da se pod plaštom reformi i reorganizacije pokušava reafirmisati narativ o podjeli Federacije, pa i same Bosne i Hercegovine. On je ocijenio da takvi narativi ne dolaze iz vakuuma, nego podsjećaju na politike iz devedesetih godina, te da se problem političke reprezentacije koristi kao ulaz u teritorijalnu fragmentaciju države.
Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović je rekao da ono što se dogodilo u Zagrebu nije nikakav panel, nego politička sramota bez presedana, naglašavajući da svako ko danas zagovara treći entitet direktno udara na Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost regiona.
Zijad Bećirović iz IFIMES-a ocijenio je da svako ponovno otvaranje pitanja unutrašnje teritorijalne reorganizacije BiH, uključujući ideju trećeg entiteta, predstavlja ozbiljno narušavanje krhkog mira i potencijalno destabilizirajući faktor za region. Prema njegovom mišljenju, stabilnost Zapadnog Balkana ne može se graditi na konceptima etničke teritorijalizacije, nego na jačanju institucija, vladavini prava i poštovanju suvereniteta postojećih država.
Institut za istraživanje genocida Kanada otišao je korak dalje, ocjenjujući da predstavljanje ovakve karte direktno aludira na secesiju i podjelu BiH. IGK je podsjetio na presude u predmetu “Prlić i drugi” i upozorio da se ciljevi koji su nekada imali ratni karakter sada pokušavaju ostvariti političkim sredstvima.
Hrvatski istoričar Dragan Markovina smatra da je sve ovo stara ideja o podjeli BiH nad kojom se svi sada zgražaju, a u stvari predstavlja službenu politiku Hrvatske. Ističe da je Dejtonski Ustav proizveo more nepravdi u Bosni i Hercegovini, ali nemogućnost stvaranja trećeg entiteta nije jedna od tih nepravdi.
S druge strane, u Republici Srpskoj dio reakcija bio je obilježen kalkulacijama. Nema protivljenja dogovoru Hrvata i Bošnjaka, ali bez diranja Republike Srpske. Ovaj stav se može sažeti formulacijom da bi treći entitet bio moguć samo ako ne otvara pitanja koja su “zatvorena Dejtonom”.
Novinar i analitičar Zoran Krešić, inače predsjednik Upravnog odbora Federalne Televizije, rekao je da je ova tema stara koliko i Vašingtonski i Dejtonski sporazum, te da su Hrvati u BiH, kako tvrdi, “ostali kratkih rukava”.
Upravo tu se vidi politička suština priče. Za dio hrvatskih političkih krugova, treći entitet se predstavlja kao odgovor na pitanje hrvatske reprezentacije. Za dio srpske politike, on je prihvatljiv dok potvrđuje trajnost Republike Srpske i dodatno slabi Bosnu i Hercegovinu. Za probosanske aktere, riječ je o novom obliku stare ideje etničke podjele zemlje.
Na pravnu dimenziju upozorio je profesor ustavnog prava Milan Blagojević. On je naveo da je predstavljeni model suprotan važećem Ustavu BiH i Ustavu Federacije BiH, te da bi njegovo provođenje bilo moguće samo kroz brojne ustavne promjene i praktično ukidanje sadašnje Federacije BiH. Prema njegovoj ocjeni, svaki drugi pokušaj bio bi nasilje nad pravom i državom.
Narodni poslanik Nebojša Vukanović reagovao je iz drugog ugla. On je kritikovao ono što vidi kao izostanak snažne reakcije iz Sarajeva i javnog servisa, tvrdeći da bi, da je sličan skup održan u Beogradu, politička i medijska reakcija bila daleko burnija. Njegov komentar otvara i pitanje selektivnog pristupa u BiH. Postavlja se pitanje da li se na prijetnje teritorijalnom integritetu reaguje principijelno ili zavisno od toga iz kojeg centra dolaze.
Zagrebačka karta BiH nije samo sporna slika sa jednog skupa. Ona pokazuje mnogo širi politički problem. Ponovo se koristi priča da je BiH “nefunkcionalna” kako bi se otvorila rasprava o njenoj novoj unutrašnjoj podjeli. Stvarni problem političkog položaja Hrvata u BiH tako se pretvara u prijedlog za novo teritorijalno uređenje zemlje. Istovremeno, BiH se ponovo tretira kao prostor o kojem drugi mogu odlučivati, a ne kao međunarodno priznata država.
Ravnopravnost naroda u BiH je važno pitanje. Važan je i izborni sistem, kao i rad institucija. Ali pitanje je da li nova karta sa etničkim granicama može riješiti te probleme. Umjesto da se rješenje traži kroz dogovor u institucijama BiH, takva karta vraća stare ideje iz devedesetih. Samo su sada predstavljene u novom obliku.
