Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ evidentirala je od početka dugoročnog posmatranja Opštih izbora 2026. godine ukupno 277 izbornih nepravilnosti.
Od tog broja, najviše prijava, čak 155 slučajeva, odnosi se na zloupotrebu javnih resursa, dok je 86 slučajeva svrstano u preuranjenu izbornu kampanju.
Predstavnici Koalicije upozorili su i na, kako tvrde, neujednačenu praksu Centralne izborne komisije BiH prilikom postupanja po prijavama, kao i na niske sankcije koje, prema njihovoj ocjeni, nemaju dovoljan odvraćajući efekat.
Srđan Ostojić iz Koalicije „Pod lupom“ rekao je da se, osim 155 slučajeva zloupotrebe javnih resursa i 86 slučajeva preuranjene kampanje, među evidentiranim nepravilnostima nalazi i 17 slučajeva koji se odnose na formiranje biračkih odbora, devet slučajeva zloupotrebe djece u političke svrhe, pet slučajeva nezakonitog plaćenog oglašavanja, tri kršenja medijskih pravila i dva slučaja koja su svrstana u ostale izborne nepravilnosti.
“Do sada smo identifikovali 13 različitih političkih subjekata koji su bili počinioci izbornih nepravilnosti, od čega se 31 slučaj odnosi na SNSD – Milorad Dodik. Pokret Sigurna Srpska i SDA imaju po osam nepravilnosti. Stranka za BiH pet nepravilnosti, HDZ 1990 i SDP po tri. Bolja Srpska, Ujedinjena Srpska, HDZ BiH, Naša stranka i SDSS po dvije, PDA i PDP po jednu izbornu nepravilnost”, izjavio je Ostojić.
Koalicija je do sada obradila 70 izbornih nepravilnosti i uputila 56 inicijativa Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali najveći dio prijava je odbačen.
Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“ rekao je da u postupanju CIK-a primjećuju neujednačenu praksu, posebno kada se sadašnje odluke porede sa postupanjem tokom lokalnih izbora 2024. godine. Kao jedan od problema naveo je visinu izrečenih kazni.
„Kada se sankcije izreknu, one su zaista skoro pa minimalne. Prosječno izrečena sankcija je 4.500 konvertibilnih maraka, u poređenju sa maksimalno mogućih 45.000 konvertibilnih maraka. To zaista nema odvraćajući karakter, pogotovo za one koji kontinuirano krše izborna pravila“, rekao je Jovanović.
Kako je do sada naveo, u posmatranom periodu je primjećena praksa zloupotrebe djece u političke svrhe.
Koalicija je do sada evidentirala devet takvih slučajeva, a Jovanović je naveo da su sankcionisana samo dva – jedan slučaj na igralištu i jedan u školi. Problem, prema njegovim riječima, predstavlja različito tumačenje sličnih situacija u kojima se djeca pojavljuju u političkoj promociji.
Kao primjer je naveo posjete političkih predstavnika porodicama, često uz podjelu poklona, nakon kojih se djeca fotografišu ili snimaju, a materijal potom objavljuje na društvenim mrežama i drugim internet platformama. U pojedinim slučajevima, rekao je Jovanović, CIK takve sadržaje ne tretira kao zloupotrebu djece, nego kao isticanje značaja porodice, roditeljstva i boljih uslova života za porodice sa djecom.
„Ovdje je važno biti potpuno jasan, zloupotreba djeteta ne mora izgledati kao dijete koje direktno izgovara slogan ili poziva građane da glasaju. Zloupotreba postoji i onda kada se njegova slika, prisustvo i emocionalna vrijednost koja se vezuje za dijete svjesno koriste kao instrument političke promocije“, rekao je Jovanović.
Govoreći o prijavama koje upućuju Centralnoj izbornoj komisiji, Jovanović je naglasio da Koalicija ne šalje svaku prijavu koju primi, nego da njihov pravni tim prethodno procjenjuje da li postoje čvrsti dokazi i elementi kršenja izbornih pravila.
Prema njegovim riječima, analiza postupanja CIK-a tokom 2024. godine pokazala je da se na odluku u prosjeku čekalo oko mjesec i po dana, dok je prosječna sankcija iznosila oko 6.400 KM.
Kao dodatni problem naveo je izostanak progresivnog kažnjavanja političkih subjekata koji više puta krše izborna pravila, tvrdeći da su pojedini višestruki povratnici sankcionisani blaže nego politički subjekti kojima je to bilo prvo kršenje.
„Mi smo očekivali da će to biti unaprijeđeno, da će se napraviti iskorak u tom smjeru. Međutim, ono što mi sada vidimo jeste nazadovanje“, rekao je Jovanović, dodajući da Koalicija primjećuje promjenu prakse u odnosu na izbore 2024. godine.
Đorđe Vujatović
