Apsurdi Srpske: Vrhovni sud presuđuje, radovi se nastavljaju: Selak građane ponovo upućuje na institucije!

U slučajevima Bukove Kose i Podnovlja građani su sudskim putem uspjeli osporiti odluke republičkih organa. Uprkos presudama Vrhovnog suda Republike Srpske, rudnik uglja nastavlja da radi, a kompleks solarnih elektrana u Podnovlju gotovo je završen. Ministar pravde Goran Selak poziva institucije da poštuju sudske odluke, ali ne odgovara ko treba da obezbijedi da presude budu stvarno izvršene.

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj kosi kod Prijedora. U slučaju Podnovlja osporen je postupak kojim je poljoprivredno zemljište prvo upisano na Grad Doboj, a zatim prodato privatnoj kompaniji za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana. U oba slučaja građani su dobili sudske presude. U oba slučaja radovi su nastavljeni.

Na Bukovoj kosi bageri i dalje kopaju ugalj, dok se u Podnovlju postavljaju i priključuju solarni paneli. Republički organi formalno postupaju po presudama tako što donose nove akte ili predmete vraćaju na ponovno odlučivanje, ali se stanje na terenu suštinski ne mijenja.

Gerila info je ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka, koji je danas predstavio rezultate rada svog ministarstva u prvoj godini, pitala ko je odgovoran za (ne)izvršavanje presuda Vrhovnog suda i šta građani mogu učiniti kada ni sudska odluka ne dovede do zaustavljanja spornih aktivnosti.

Selak kaže da kao ministar pravde insistira na vladavini prava i poštovanju pravosnažnih sudskih odluka, ali je izbjegao da konkretno ocijeni postupanje institucija u slučajevima Bukove Kose i Podnovlja.

„Kao ministar pravde uvijek insistiram na vladavini prava i uvijek pozivam sve svoje kolege koje u svojim resorima imaju samostalne organe, kao i institucije u nadležnosti Ministarstva pravde, da poštuju svaku pravosnažnu sudsku odluku“, rekao je Selak za Gerilu.

Međutim, pitanje u ova dva slučaja više nije da li bi institucije trebalo da poštuju presude. Pitanje je zbog čega sudske odluke nisu promijenile stanje na terenu i ko je nadležan da na to reaguje. Građani Bukove Kose i Podnovlja na različite načine to pitanje postavljaju mjesecima.

Bukova kosa: Vlada poništenu odluku zamijenila novom

Vrhovni sud Republike Srpske poništio je rješenje kojim je Vlada kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića dodijelila koncesiju za istraživanje uglja na Bukovoj kosi.

Sud je utvrdio da rješenje Vlade nije sadržavalo obrazloženje iz kojeg bi se moglo zaključiti na osnovu kojih činjenica i zakonskih kriterijuma je koncesija dodijeljena upravo toj kompaniji.

Takvim postupanjem, prema presudi, nisu prekršene samo odredbe Zakona o opštem upravnom postupku već i načelo transparentnosti iz Zakona o koncesijama. Javnosti je, zbog nedostatka obrazloženja, bilo onemogućeno da djelotvorno osporava odluku koja može imati posljedice po životnu sredinu, zdravlje ljudi i privatnu imovinu. Presuda, međutim, nije zaustavila rudarske mašine.

Vlada Republike Srpske je 30. jula donijela novo rješenje i koncesiju za istraživanje ponovo dodijelila istoj kompaniji. U novoj odluci navedeno je da je otklonjen „formalni nedostatak“ utvrđen presudom tako što je rješenju dodato obrazloženje.

Posebno je sporno što se nova odluka odnosi na koncesiju za istraživanje koja je važila od oktobra 2023. do oktobra 2025. godine. Vlada je, praktično, tokom 2026. godine ponovo odlučivala o koncesionom periodu koji je već istekao i o istraživanjima koja su već završena.

U međuvremenu je istoj kompaniji dodijeljena posebna koncesija za eksploataciju uglja, koja važi do 2034. godine.

Tako je Vrhovni sud poništio pravni akt na osnovu kojeg je vršeno istraživanje ležišta, ali nije odgovoreno kakav je pravni status rezultata dobijenih tim istraživanjima niti mogu li oni biti korišteni kao osnova za kasniju eksploataciju.

Ministar pravde nije želio da ulazi u pravne posljedice presude niti da odgovori može li izvršna vlast sudski utvrđenu nezakonitost otkloniti tako što će naknadno donijeti gotovo istu odluku.

„U pojedinačnim slučajevima ja kao ministar pravde ne bih trebalo da komentarišem sudske odluke“, rekao je Selak.

Selak kaže i da nije upoznat sa svim činjenicama u slučaju Bukove Kose i da mu zainteresovani mogu dostaviti dokumentaciju, nakon čega bi Ministarstvo pravde moglo od nadležnih organa zatražiti izjašnjenje.

„Što se tiče samih presuda u pojedinačnim slučajevima, ako ima primjedbi, voljan sam da saslušam kao ministar pravde“, naveo je Selak.

Presuda Vrhovnog suda, ipak, nije jedina sudska odluka koja je dovela u pitanje zakonitost projekta na Bukovoj Kosi.

Okružni sud u Banjaluci po drugi put je poništio ekološku dozvolu za rudnik. Sud je, između ostalog, utvrdio da nije dostavljen odgovarajući plan rekultivacije i remedijacije, odnosno dokument kojim se određuje na koji način će zemljište devastirano eksploatacijom biti sanirano. Ni ta presuda nije zaustavila kopanje.

Gerila info je ranije objavila da je presuda dostavljena Republičkom inspektoratu uz zahtjev za vanredni inspekcijski nadzor i preduzimanje hitnih mjera. Eksploatacija je, ipak, nastavljena, dok mještani upozoravaju na prašinu, buku, klizišta, samozapaljenje uglja, probleme sa vodom i oštećenje privatne imovine.

Vlasnik zemljišta upućen na privatnu parnicu

Jedan od mještana Bukove Kose, Miroslav Stakić, policiji je prijavio da je prilikom rudarskih radova u njegovu privatnu parcelu ušla mehanizacija i načinila veliku materijalnu štetu. Prema policijskom obavještenju, o čemu smo već pisali, dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru ocijenio je da Stakić zaštitu svoje imovine treba da traži privatnom tužbom.

Stakiću, prema dokumentaciji koju je objavila Gerila, nije dostavljena formalna naredba o nesprovođenju istrage sa razlozima takve odluke i poukom o pravu na pritužbu. Dobio je policijsko obavještenje kojim mu je prenesen stav dežurnog tužioca.

Njegova advokatica Dragana Stanković upozorila je da je tužilac, ukoliko smatra da nema osnova za istragu, dužan donijeti obrazloženu naredbu o nesprovođenju istrage i o tome obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave.

Selak ni u ovom slučaju nije konkretno komentarisao postupanje tužilaštva. Pozvao je sve tužioce, sudije, upravne organe i inspektore da rade u skladu sa zakonom, posebno kada je riječ o zaštiti prirode i prirodnih bogatstava Republike Srpske.

Opšti poziv institucijama, međutim, ne rješava problem vlasnika čija je imovina oštećena i koji je upućen da o vlastitom trošku vodi višegodišnju parnicu, dok se radovi nastavljaju.

Podnovlje: Predmet vraćen na početak, elektrane gotovo završene

Sličan obrazac postoji i u Podnovlju kod Doboja.

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila 2026. godine donio je presudu u korist Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“, koja je osporavala postupak prenosa zemljišta poznatog kao Crkveno brdo.

Riječ je o približno 28,5 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je upisano na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX za izgradnju kompleksa od više od stotinu solarnih elektrana.

Vrhovni sud utvrdio je da u ranijem postupku nisu dovoljno ispitane relevantne činjenice i da Zemljoradničkoj zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. Nakon presude, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Pojednostavljeno to znači da spor o pravu na zemljište nije završen i da tek treba utvrditi sve činjenice o načinu na koji je zemljište prešlo na Grad Doboj, a zatim na privatnu kompaniju. Radovi, uprkos tome, nisu zaustavljeni.

Metalne konstrukcije i solarni paneli nastavili su da niču na zemljištu, a kompanija je započela i priključivanje elektrana na distributivnu mrežu, o čemu je Gerila info takođe već pisala. Gerila je objavila i dokumente prema kojima je ekološka inspekcija utvrdila da investitor za projekat nema potrebnu ekološku dozvolu. Inspekcija je kompaniji ostavila rok da dozvolu pribavi, ali nije naredila obustavljanje radova.

Republički i gradski organi zatim su počeli da prebacuju nadležnost jedni na druge. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija odgovorila da je riječ o imovinskopravnom sporu za koji nije nadležna.

Dok institucije utvrđuju ko jeste, a ko nije nadležan, kompleks solarnih elektrana približava se završetku.

Selak zna za Podnovlje, ali nema odgovora ko treba da izvršava presudu

Na pitanje Gerile o Podnovlju, Selak je rekao da je upoznat sa nezadovoljstvom mještana i da je njegov šef kabineta u komunikaciji sa predstavnicima građana.

I u ovom slučaju izbjegao je da odgovori da li smatra da je presuda Vrhovnog suda izvršena i ko je nadležan da reaguje ako se radovi nastavljaju.

Selak je naveo da građani imaju na raspolaganju pravne mehanizme i da se mogu obratiti nadležnim institucijama ukoliko smatraju da postoje nezakonitosti u postupanju nosilaca pravosudnih funkcija ili drugih službenih lica. Vrata Ministarstva pravde, kaže Selak, otvorena su za razgovor.

Takav odgovor, međutim, otvara još jedno pitanje. Na koje pravne mehanizme ministar upućuje građane ako su ih oni već iskoristili?

Zemljoradnička zadruga i mještani Podnovlja obraćali su se nadležnim organima, vodili upravni i sudski postupak i dobili presudu Vrhovnog suda Republike Srpske. Njihov problem više nije u tome kako pokrenuti novi postupak. Problem je u pitanju ko treba da obezbijedi da već donesena presuda ima stvarne posljedice. Selak nije precizirao kojoj bi se instituciji građani sada trebalo da obrate niti je najavio da će Ministarstvo pravde provjeriti kako su nadležni organi postupili po presudi. Tako su građani koji su iscrpili pravne mehanizme ponovo upućeni na pravne mehanizme.

Nezavisnost suda nije dovoljna ako se presude ne izvršavaju

Goran Selak tvrdi da politika nema uticaja na pravosuđe i da nosioci pravosudnih funkcija moraju biti nezavisni.

„Ja vjerujem i tražim od svih nosilaca pravosudnih funkcija da budu nezavisni u svom radu“, rekao je ministar pravde.

Kao primjer podrške pravosuđu naveo je povećanje plata sudijama i javnim tužiocima.

„Politika nema uticaja na pravosuđe. Politika nema uticaja na izbor sudija i javnih tužilaca. Politika i izvršna vlast ne bira sudije, finansira sudije“, uvjerava Selak.

U slučajevima Bukove Kose i Podnovlja, međutim, pitanje nezavisnosti suda samo je jedan dio problema. Sudovi su donijeli odluke. Vrhovni sud je poništio rješenje Vlade o istražnoj koncesiji na Bukovoj Kosi. U Podnovlju je osporio postupak u kojem je zemljište prešlo na Grad Doboj i otvorio put za njegovo ponovno razmatranje. Problem nastaje poslije presude.

Sud ne upravlja Vladom, ministarstvima, inspekcijama, geodetskom upravom niti policijom. Sud može poništiti nezakonit akt, ali je na organima izvršne vlasti i uprave da sudsku odluku sprovedu i da njene pravne posljedice prenesu na stanje na terenu.

Ukoliko nakon presude organ donese novi akt sa praktično istim rezultatom, ukoliko se predmet formalno vrati na ponovno odlučivanje, ali radovi nesmetano napreduju, građani s razlogom postavljaju pitanje šta su sudskim putem zaista dobili.

Presude ostaju na papiru, projekti napreduju

Postoji važna pravna razlika između Bukove kose i Podnovlja. U slučaju Bukove Kose poništeno je rješenje o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, dok se eksploatacija sada odvija na osnovu posebne, kasnije dodijeljene koncesije.

U Podnovlju presuda nije automatski vratila zemljište Zemljoradničkoj zadruzi, nego je poništila ranije odluke i naložila da se postupak ponovi. Zbog toga nije pravno precizno tvrditi da je Vrhovni sud direktno naredio zatvaranje rudnika ili obustavljanje svih radova na solarnim elektranama.

Ali je potpuno legitimno pitanje kakav smisao ima sudska zaštita ukoliko se radovi nastave do okončanja prije nego što nadležne institucije zakonito završe ponovljene postupke.

U Podnovlju bi kompleks solarnih elektrana mogao biti završen i pušten u rad prije konačnog utvrđivanja ko je imao pravo na zemljište.

Na Bukovoj Kosi istraživanje je završeno, eksploataciona koncesija je dodijeljena a ugalj se kopa, iako je najviši sud Republike Srpske poništio akt na osnovu kojeg je početna faza projekta sprovedena.

U oba slučaja institucije mogu tvrditi da formalno postupaju po presudama. Vlada je donijela novo rješenje. RUGIP je predmet vratio na ponovno odlučivanje. Na terenu se, međutim, nastavilo po starom.

Ministar pravde poziva institucije da poštuju pravosnažne odluke, ali ne daje odgovor ko će utvrditi da li su one zaista izvršene niti šta se dešava kada sudske presude ne proizvode nikakvu vidljivu promjenu.

Vladimir Kovačević, Gerila info