Gradska uprava Banjaluka potvrdila je za GERILU da protiv Tatjane Nišić vodi disciplinski postupak i tvrdi da su pravila ulaska i boravka u službenim prostorijama van radnog vremena jasno propisana. Ipak, na konkretna pitanja GERILE, da li je Siniša Štrbac imao odobrenje kada je 19. juna uveče bio u istoj zgradi, koliko drugih službenika bez takvog odobrenja dolazi poslije radnog vremena i da li je iko zbog toga disciplinski odgovarao Grad nije odgovorio. Istovremeno, GERILA posjeduje ovjerenu izjavu drugog gradskog službenika koji tvrdi da je godinama poslije radnog vremena, subotom, pa i nedjeljom dolazio na posao bez posebnog odobrenja i da mu ga niko nikada nije ni tražio.
- Štrbac provjeravao karticu i štampač
- Pravilo postoji. Ali kako se primjenjuje?
- Nišićeva tražila podatke i za Štrpca
- Dokumenti koje je štampala završili u tužbi protiv Grada
- Grad: Nije marginalizovana, više od 100 službenih brojeva je ukinuto
- Prijavila uznemiravanje, Štrbac sve negirao
- Grad provjeravao i bolovanje: „Nije izdvojen slučaj“
- Od piralena do disciplinskog postupka
Sve je počelo 19. juna. Tatjana Nišić, dugogodišnja službenica Gradske uprave, nekadašnji ekološki inspektor-koordinator, a danas stručni savjetnik za inspekcijske poslove, tog dana bila je na godišnjem odmoru. Ipak, došla je na svoje radno mjesto. Nišićeva je ušla u kancelariju, uključila službeni računar i koristila zajednički štampač.
Prema njenom izjašnjenju, razlog nije bio ni tajan ni naročito komplikovan. Advokatu je trebalo da dostavi dokumentaciju za radni spor koji vodi protiv Grada Banjaluka. Nišićeva tvrdi da je štampala dijelove pravilnika i ranijih sistematizacija koji se odnose na njeno radno mjesto.
Prilikom izlaska iz zgrade, oko 18.30 časova, srela je Sinišu Štrpca, ovlašćenog potpisnika Odjeljenja za inspekcijske poslove.
Tu počinje priča koja će ulazak u kancelariju, službenu karticu, nekoliko odštampanih dokumenata i zajednički štampač pretvoriti u disciplinski predmet.

Štrbac provjeravao karticu i štampač
Nakon susreta sa Nišićevom, Štrbac je provjeravao zbog čega je ona bila u zgradi. Prema dokumentaciji u posjedu GERILE, razgovarao je sa obezbjeđenjem, provjeravao elektronsku evidenciju njenog ulaska i podatke o korištenju zajedničkog štampača. Šest dana kasnije, 25. juna, podnesena je inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka.
Nišićevoj se stavlja na teret da je, dok je bila na godišnjem odmoru, bez odobrenja rukovodioca ušla u Gradsku upravu, koristila službeni računar i zajednički štampač.
Te radnje u dokumentaciji prerastaju u sumnju na mnogo ozbiljnije povrede, zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja i nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima.
Gradonačelnik Draško Stanivuković potom je 5. avgusta potpisao zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.
Gradska uprava za Gerila info potvrđuje da postupak postoji, ali navode da ne žele da prejudiciraju njegov ishod.
„Zakonska obaveza gradonačelnika jeste da omogući iznošenje činjenica i dokaza pred komisijom i podnosiocu inicijative i zaposlenom službeniku, a konačnu odluku o ishodu postupka daje nezavisna disciplinska komisija“, navode iz Grada u odgovoru za Gerila info.
Dodaju da je tokom ove godine podneseno ukupno devet inicijativa za pokretanje disciplinskih postupaka protiv službenika Gradske uprave i da su „u mnogim od njih službenici oslobođeni odgovornosti“.

Ali Grad nije odgovorio koliko se tih devet postupaka odnosi na ulazak ili boravak u zgradi van radnog vremena. A upravo je to suština ovog slučaja.
Pravilo postoji. Ali kako se primjenjuje?
Na pitanje GERILE na osnovu kojeg propisa je zaposlenima potrebno odobrenje za ulazak poslije radnog vremena, iz Grada odgovaraju da su Odlukom o kućnom redu „jasno propisana pravila ulaska i boravka u službenim prostorijama van redovnog radnog vremena“. Dakle, Grad tvrdi da pravilo postoji.
Ali na pitanje kako se ono primjenjuje odgovora nema.
GERILA je pitala da li je Siniša Štrbac 19. juna imao odobrenje za svoj boravak u zgradi. Bez odgovora.
Pitali smo koliko je zaposlenih tog dana, ali i inače, boravilo u zgradi poslije radnog vremena bez posebnog odobrenja. Ni na to nismo dobili odgovor.
Pitali smo i da li je protiv nekog drugog zaposlenog zbog takvog ponašanja pokrenut disciplinski postupak. Ni taj podatak Grad nije dostavio.
Umjesto odgovora na ova pitanja, dobili smo opšte objašnjenje ko vodi disciplinski postupak, koja prava ima zaposleni i kome se može žaliti.
Drugi službenik: Dolazio sam subotom i nedjeljom, niko mi nije tražio odobrenje

Problem za objašnjenje Grada predstavlja dokument koji GERILA već posjeduje. G. M., zaposlen u Službi Skupštine grada, u ovjerenoj izjavi navodi da je zbog obima posla više puta ostajao u službenim prostorijama nakon završetka radnog vremena. Dolazio je, tvrdi, i subotom, a ponekad i nedjeljom.
Bez posebnog odobrenja.
Ovaj službenik navodi i da mu ni sadašnji ni prethodni rukovodioci nisu izdavali posebna odobrenja za takve dolaske, niti je od njega iko ikada zahtijevao da ih pribavi. Njegov primjer nije dokaz sam po sebi. Dokazuje, međutim, da postoji najmanje jedan službenik koji tvrdi da je van radnog vremena, uključujući vikende, dolazio u službene prostorije bez odobrenja i da zbog toga nije imao problem.
Zato smo Grad i pitali koliko je takvih slučajeva bilo. Odgovor nismo dobili.
Nišićeva tražila podatke i za Štrpca
Nišićeva je nakon pokretanja postupka od Grada zatražila kompletnu elektronsku evidenciju dolazaka i odlazaka zaposlenih u Odjeljenju za inspekcijske poslove.
Tražila je i dokaz da je Štrbac 19. juna imao odobrenje neposrednog rukovodioca za ulazak u zgradu. Na konkretno pitanje u vezi sa ovim iz gradske uprave nema odgovora.
Upravo je Štrbac bio taj koji je nakon susreta sa Nišićevom provjeravao njeno kretanje i korištenje štampača i čija je inicijativa prethodila disciplinskom postupku.
Štrbac prije nekoliko dana nije želio da komentariše slučaj bez odobrenja Tima za komunikaciju banjalučke gradske uprave.
„Oboje smo službenici Gradske uprave i moram da pitam prvo Tim za komunikaciju prije nego što bih to komentarisao. To se dešava na radnom mjestu, u Gradskoj upravi, i ja nisam ovlašćen da bez prethodne saglasnosti Tima o tome govorim. Imam mnogo toga da kažem na tu temu, ali bez njihove saglasnosti ne mogu“, rekao je Štrbac.
Dokumenti koje je štampala završili u tužbi protiv Grada
Još jedan detalj važan je za razumijevanje cijelog slučaja.
Dokumentacija zbog koje je Nišićeva 19. juna, prema njenim tvrdnjama, došla u kancelariju bila joj je potrebna za spor sa sopstvenim poslodavcem.
Tri dana kasnije, 22. juna, podnijela je tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci.
Njome traži poništavanje odluke Odbora za žalbe zaposlenih od 12. maja i rješenja gradonačelnika od 13. januara 2026. kojim je raspoređena na radno mjesto stručnog savjetnika za inspekcijske poslove. U tužbi, između ostalog, tvrdi da njeno raspoređivanje i opis radnog mjesta nisu usklađeni sa propisima. O osnovanosti tih tvrdnji tek treba da odluči sud. нишић град тужба нишић град тужба
Gradska uprava iznosi potpuno drugačije viđenje njenog raspoređivanja.

Tvrde da je upravo Nišićeva „u više navrata izrazila želju za napredovanjem u službi“, zbog čega je sa mjesta ekološkog inspektora-koordinatora raspoređena na mjesto stručnog savjetnika.
Grad naglašava da inspektor pripada četvrtoj, a stručni savjetnik trećoj kategoriji izvršilačkih radnih mjesta i zato njeno raspoređivanje predstavlja napredovanje, uz povećanje pripadajućeg koeficijenta.
Tvrde i da na to rješenje nije izjavila žalbu.
Nišićeva, s druge strane, pred sudom osporava kasnije rješenje iz januara 2026. i tvrdi da opis poslova stručnog savjetnika nije usklađen sa propisima.
Grad: Nije marginalizovana, više od 100 službenih brojeva je ukinuto
Nišićeva tvrdi da je nakon promjene radnog mjesta postepeno sklanjana iz poslova koje je ranije obavljala, da nije pozivana na određene sastanke i da joj je ukinut službeni broj telefona. Grad odbacuje takvo tumačenje.
Navode da je obavljala poslove predviđene sistematizacijom, dok o tome ko prisustvuje sastancima inspektora i koordinatora odlučuje rukovodilac odjeljenja „u skladu sa potrebama procesa rada i prirodom tema“.
Za službeni telefon nude konkretnije objašnjenje.
Prema njihovim navodima, novim pravilnikom ukinuto je više od 100 službenih brojeva, prvenstveno zaposlenima koji rade u prostorijama Gradske uprave i čiji posao ne zahtijeva terenski rad.
Tvrde i da do sada nije bilo formalnih primjedbi drugih zaposlenih na tu odluku.
Drugim riječima, Grad tvrdi da Nišićeva u ovom slučaju nije bila izdvojena.
Prijavila uznemiravanje, Štrbac sve negirao
Prije nego što je disciplinski postupak dobio konačnu formalnu formu, Nišićeva je 1. jula podnijela zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu.
U njemu je iznijela ozbiljne optužbe protiv Štrpca, da je na nju vikao, vrijeđao je, udarao o sto i vršio pritisak da povuče žalbu, kao i da je profesionalno marginalizovana.
U dopuni zahtjeva navela je i osobe za koje tvrdi da su pojedinim događajima svjedočile. Štrbac je te navode negirao.
Grad sada potvrđuje da je zahtjev podnesen, ali detalje ne želi da iznosi zbog „karaktera postupka i zaštite ličnih podataka“. Dokumentacija koju posjeduje GERILA pokazuje da je postupak obustavljen zato što nije došlo do sporazumnog rješenja spora. To ne znači ni da su tvrdnje Nišićeve potvrđene, niti da su odbačene kao neosnovane.
Grad provjeravao i bolovanje: „Nije izdvojen slučaj“
Gradska uprava odgovorila je i na pitanja u vezi sa provjerom bolovanja.
Pozivaju se na član 79. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojem poslodavac može zatražiti vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad ukoliko sumnja da zaposleni neopravdano koristi pravo na naknadu.
Tvrde da su u prethodnom periodu podnijeli sedam inicijativa za provjeru bolovanja zaposlenih.
Prema njihovom odgovoru, u svim slučajevima ili je komisija Fonda vratila radnike na posao ili su zaposleni nakon inicijative zaključili bolovanje.
Iz Grada na osnovu toga zaključuju da su provjere bile opravdane i da Nišićeva nije izdvojen slučaj.
Od piralena do disciplinskog postupka

Tatjana Nišić mnogo prije ovog spora bila je poznata javnosti kao ekološki inspektor koji je radio na slučaju zagađenja piralenom u banjalučkom „Incelu“.
Učestvovala je u postupanju nakon otkrivanja kontaminacije i javno govorila o rezultatima monitoringa i radu institucija.
Tokom 2020. tvrdila je da je uklonjena iz tima koji se bavio piralenom, da bi nakon promjene gradske vlasti ponovo bila uključena u predmet.
Goran Dakić, Vladimir Kovačević, Gerila info