Projekat Trgovske gore ulazi u odlučujuću fazu. Hrvatska je Bosni i Hercegovini zvanično uputila notifikaciju za Studiju uticaja na životnu sredinu, a javna rasprava trebalo bi da bude održana u trećem kvartalu ove godine i u Hrvatskoj i u BiH, dok kritičari upozoravaju da se javnost poziva da učestvuje tek nakon što je izbor Čerkezovca politički trasiran prije više od dvije decenije.
To je na okruglom stolu „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja“, održanom juče, 25.juna, u Zagrebu, izjavio direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško Josip Lebegner, prenosi portal radionovigrad.com.
Lebegner je rekao da je 18. juna predstavništvu BiH u Ženevi dostavljena službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika, uz sažetak Studije uticaja na životnu sredinu od pedesetak stranica, dok kompletan dokument ima više od 1.000 stranica.
Prema njegovim riječima, nakon što hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pregleda studiju i eventualno zatraži njene dopune, dokument će biti upućen u javnu raspravu koja će trajati 90 dana i biće organizovana u opštini Dvor, ali i u Bosni i Hercegovini.
Lebegner je iznio i nove podatke o planiranom kapacitetu budućeg centra. Ukoliko Studija potvrdi lokaciju Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja na Trgovsku goru bi bilo dopremljeno između 1.500 i 2.000 kontejnera nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Istovremeno je ponovio da se na Čerkezovcu neće graditi odlagalište visokoradioaktivnog otpada niti nuklearna elektrana, navodeći da će istrošeno nuklearno gorivo iz Krškog ostati uskladišteno u Sloveniji do 2093. godine, dok Hrvatska tek pokreće proceduru izbora buduće lokacije za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.
Međutim, upravo su tvrdnje hrvatske strane bile predmet najoštrijih kritika učesnika okruglog stola.
Predsjednik Evropskog biroa za životnu sredinu Toni Vidan upozorio je da se cijeli postupak vodi suprotno direktivama Evropske unije, jer ga vodi Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iako bi, kako je rekao, taj posao morala obavljati nezavisna stručna institucija.
Vidan je posebno problematizovao činjenicu da u Upravnom odboru Fonda sjede i predstavnici Hrvatske elektroprivrede, čiji se radioaktivni otpad zbrinjava, što, prema njegovim riječima, otvara pitanje sukoba interesa.
Jedan od najznačajnijih detalja njegovog izlaganja odnosio se na plansku dokumentaciju.
Kako je naveo, u prostorno-planskim dokumentima Sisačko-moslavačke županije kao mikrolokacija i dalje se vodi Majdan, a ne Čerkezovac.
„Mikrolokacija Majdan je udaljenija od Une i puno manje loša nego Čerkezovac“, rekao je Vidan.
On smatra da se u javnosti stvara utisak da je o projektu već sve odlučeno, iako ključni dokument – Studija uticaja na životnu sredinu – još nije predstavljen javnosti niti je prošao zakonom propisanu proceduru.
Vidan je upozorio i da bi planovi Hrvatske za izgradnju novih nuklearnih kapaciteta mogli dodatno promijeniti razmjere cijelog projekta.
„Vlada Hrvatske navodno planira da gradi nuklearku, tako da više nije riječ o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, nego možda i iz neke buduće nove nuklearke treba zbrinuti otpad. Lokalno stanovništvo opravdano strahuje da će sve to završiti kod njih“, rekao je Vidan.
Na okruglom stolu učestvovao je i predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada Mario Crnković, koji je rekao da je Trgovska gora prije svega politička odluka donesena još krajem devedesetih godina.
„Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovolјstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlјu u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une“, rekao je Crnković.
On je upozorio da su građani sa desne obale Une godinama isključeni iz procesa odlučivanja, te da je Hrvatska politički i proceduralno unaprijed zaključila Trgovsku goru kao jedinu lokaciju.
„Ignorisali su kompletan prostor BiH, te politički, proceduralno i komunikaciono zaključali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolje svjetske prakse na koju se stalno pozivaju“, rekao je Crnković.
Prema njegovim riječima, najave o uključivanju Bosne i Hercegovine kroz javnu raspravu dolaze prekasno, jer su ključne političke odluke donesene prije više od dvije decenije.
Crnković smatra da hrvatske institucije sada pokušavaju stvoriti utisak da BiH ravnopravno učestvuje u postupku donošenja odluka.
„Nadležni u Hrvatskoj pripremaju strateške manevre kojima se namjerava, prema mom mišljenju, pro forme prikazati aktivno učešće BiH u procesu donošenja odluka, što svakako neće proći niti može suštinski uticati na razvoj slučaja jer su ključne greške već napravljene“, rekao je Crnković.
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina ocijenio je da Hrvatska prvo donosi političku odluku, a tek potom provjerava da li je ona opravdana kroz studiju uticaja na životnu sredinu.
„Šta ako se dokaže da lokacija nije pogodna? Ima li država rezervnu varijantu?“, upitao je Arbutina.
Podsjećamo, pitanje Trgovske gore posljednjih mjeseci ušlo je u novu međunarodnu fazu nakon što je Bosna i Hercegovina pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije u Ženevi pokrenula postupak zbog sumnje da Hrvatska nije poštovala međunarodne obaveze o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.
Istovremeno, hrvatska strana tvrdi da postupak procjene uticaja tek ulazi u završnu fazu, dok predstavnici BiH i ekoloških organizacija upozoravaju da je izbor Čerkezovca kao lokacije za radioaktivni otpad politički određen još prije više od dvadeset godina i da se sada pokušava formalno opravdati kroz zakonom propisane procedure.
Dejan Rakita / GERILA
