Izrael je i dalje mali trgovinski partner BiH, ali vlast Republike Srpske nakon intenzivnih političkih kontakata sa izraelskim vrhom najavljuje velike investicije i otvara vrata novoj „Privrednoj komori države Izrael“.
Za 3. septembar u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske najavljeno je osnivanje Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj.
Na njenom čelu biće izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, dok će domaćini inauguracije biti Kabiri i vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić Babić. Najavljeno je i prisustvo izraelske ambasadorice u Bosni i Hercegovini Galit Peleg.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić u otvaranju komore vidi prije svega ekonomsku priliku. Nakon, kako kaže, godina u kojima se govorilo o zatvorenosti Republike Srpske, dolazak privredne komore Izraela za njega predstavlja mogućnost otvaranja novih poslova.
“Kada imamo otvaranje Privredne komore jedne od zemalja koja ima najsavremenije tehnologije i koja napola vlada svijetom, kako mislite šta je cilj? Cilj je da imamo tu Privrednu komoru ovdje“, rekao je Minić.
Kao prve oblasti moguće saradnje naveo je energetiku i infrastrukturu.
„U oblasti energetike imamo nekoliko projekata koji su ogromni. Drugi su vezani za infrastrukturu. Želimo da ovaj investicioni ciklus bude što prije ostvaren i u svakom slučaju da imamo strane partnere“, rekao je Minić.
Koji su to projekti i koje izraelske kompanije bi u njima mogle učestvovati, za sada nije precizirano. Međutim, prije pitanja o budućim investicijama postoji još jedno – šta se zapravo 3. septembra otvara u Banjaluci?
Komora u BiH već postoji, na čelu joj, ko drugi nego Kabiri
Amir Gross Kabiri već četiri godine predsjedava organizacijom gotovo identičnog naziva – Privrednom komorom države Izrael u BiH.
U registru Ministarstva upisana je 31. maja 2022. godine pod brojem RU-2612. I finansijske izvještaje Ministarstvu dostavlja kao udruženje u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.
I sama komora se predstavlja kao nezavisna neprofitna organizacija čiji je cilj podrška kompanijama iz BiH i Izraela, unapređenje privredne saradnje i olakšavanje bilateralnih ulaganja.
Kada je u septembru 2022. godine otvorena glavna kancelarija Kabirijeve komore u Mostaru, Spoljnotrgovinska komora BiH objavila je da je planirano i otvaranje produžnica u Sarajevu i Banjaluci. Mostarsku kancelariju tada su otvorili predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i tadašnji izraelski ambasador u BiH Noah Gal Gendler.
To znači da je kancelarija u Banjaluci bila planirana četiri godine prije sadašnje najave.
Spoljnotrgovinska komora BiH na stranici posvećenoj otvaranju mostarske kancelarije danas navodi i podatke za kancelariju u Banjaluci, sa adresom Vidovdanska 2B i banjalučkim telefonskim brojevima.
Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić je nakon januarske posjete Izraelu govorila da će izraelska strana „ispitati mogućnost otvaranja kancelarije u Banjaluci“.
Zbog toga nije jasno da li se 3. septembra osniva novo pravno lice u Republici Srpskoj, formalizuje već postojeća banjalučka kancelarija ili se otvara podružnica udruženja RU-2612 iz Mostara.
No jasna je podrška izraelskih diplomata Kabirijevoj organizaciji. Tadašnji ambasador Izraela u BiH učestvovao je u otvaranju kancelarije u Mostaru, a ambasadorica Galit Peleg najavljena je za inauguraciju u Banjaluci.
Krovna komorska organizacija u Izraelu je Federation of Israeli Chambers of Commerce (FICC). Ona okuplja regionalne privredne komore u samom Izraelu, dok u drugim državama postoje brojne bilateralne izraelsko-strane privredne komore, uglavnom organizovane kao posebne neprofitne organizacije.
Država Izrael ima i zvaničnu mrežu ekonomskih predstavništava u inostranstvu, ali nju vodi Foreign Trade Administration Ministarstva ekonomije i industrije. Izraelsko ministarstvo navodi oko 50 ekonomskih i trgovinskih misija u ključnim svjetskim poslovnim centrima.
Za sada nema javno dostupnog dokumenta koji bi pokazao da je Kabirijeva organizacija dio FICC-a ili jedna od tih državnih trgovinskih misija.
Velike najave projekata, ali mala trgovinska razmjena
Najava otvaranja komore dolazi u trenutku kada postojeća trgovinska razmjena BiH i Izraela nije naročito velika.
Prema podacima UN Comtradea, BiH je tokom 2025. godine u Izrael izvezla robe vrijedne oko 11,66 miliona dolara, dok je iz Izraela uvezla približno 12,08 miliona dolara. Ukupna robna razmjena dvije zemlje bila je oko 23,7 miliona dolara.
Izvoz BiH prema Izraelu prethodno je rastao. U 2023. godini iznosio je približno 14,7 miliona dolara, a godinu kasnije dostigao je oko 17 miliona. Već 2025. pao je na 11,66 miliona dolara, odnosno za približno 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Struktura izvoza pokazuje i relativno uzak krug proizvoda. Od ukupnog izvoza BiH u Izrael u 2025. godini oko 5,9 miliona dolara odnosilo se na životinjske i biljne masti i ulja. Električne i elektronske opreme izvezeno je za oko 2,4 miliona, a namještaja, rasvjete i montažnih objekata za još 2,2 miliona dolara.
Izrael je u BiH najviše prodavao optičku, fotografsku, tehničku i medicinsku opremu, vrijednu gotovo pet miliona dolara. Slijede alati i proizvodi od osnovnih metala, plastika, voće, aluminijum i farmaceutski proizvodi.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je samo u segmentu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH tokom 2025. godine u Izrael izvezla oko 5,5 miliona eura robe, dok je iz Izraela uvezla oko milion eura takvih proizvoda.
Izrael ni danas ne spada među značajnije spoljnotrgovinske partnere BiH. U 2024. godini na izraelsko tržište otpadalo je približno 0,19 odsto ukupnog bh. izvoza, dok je udio Izraela u ukupnom uvozu BiH bio oko 0,06 odsto.
Najave Vlade RS o „ogromnim“ energetskim projektima i infrastrukturnim poslovima zato zasad nisu praćene imenima izraelskih investitora niti vrijednostima konkretnih investicija.
„Kada imate strani kapital, strane firme, sigurno je da će i njima biti u cilju da ovdje nema krize i da funkcionišemo na jedan normalan način, ali prvenstveno ekonomija“, rekao je Minić.
Intenziviranje političkih veza
Ekonomska saradnja nije jedini pravac u kojem se posljednjih godina razvijaju odnosi Republike Srpske i Izraela. Kontakti političkog vrha Republike Srpske sa izraelskim zvaničnicima u posljednje dvije godine bili su učestali, a od proljeća 2025. sastanci su održavani i sa samim vrhom izraelske države.
Posebno se u tim kontaktima izdvajao Milorad Dodik.
U martu 2025. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske, Dodik je boravio u Jerusalimu na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma, gdje se 27. marta sastao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Nakon sastanka govorio je o podršci Izraelu, istorijskim vezama srpskog i jevrejskog naroda i političkoj poziciji Republike Srpske.
Manje od godinu dana kasnije Dodik je ponovo bio u Izraelu, ovaj put kao dio delegacije Republike Srpske koju je u januaru 2026. predvodila vršilac dužnosti predsjednika RS Ana Trišić Babić.
Delegacija je tokom višednevnog boravka imala sastanke sa nizom visokih izraelskih zvaničnika, uključujući predsjednika Isaka Hercoga, premijera Benjamina Netanjahua i druge članove izraelske vlasti.
Netanjahu je 28. januara primio Trišić Babić i Dodika u svom kabinetu u Jerusalimu.
Tokom iste posjete razgovarano je i sa Zeevom Elkinom, izraelskim ministrom zaduženim za nacionalne projekte, a Dodik je govorio o mogućim investicijama, finansijskoj saradnji i uspostavljanju avionske linije između Banjaluke i Tel Aviva.
Posebno zanimljiva je bila izjava Ane Trišić Babić nakon izraelskih sastanaka.
„Borba za Republiku Srpsku i njeno pozicioniranje nastavlja se preko izraelskih prijatelja. Pojačavamo kontakte i saradnju sa administracijom SAD i Bijelom kućom“, rekla je Trišić Babić, a nekoliko dana nakon te izjave, delegacija RS otputovala je u Sjedinjene Američke Države.
Kontakti sa izraelskim zvaničnicima nastavljeni su i tokom proljeća. Željka Cvijanović se početkom marta u Vašingtonu sastala sa izraelskim ambasadorom u SAD Yechielom Leiterom, a u junu je otputovala u Izrael.
Jedan od najvažnijih sastanaka imala je 22. juna sa Benjaminom Netanjahuom. Prema zvaničnom saopštenju Predsjedništva BiH, razgovarano je o mogućnostima unapređenja ekonomskih veza i snažnijem povezivanju resornih ministarstava Vlade Republike Srpske sa ministarstvima Vlade Izraela. Tokom iste posjete Cvijanović je razgovarala i sa predsjednikom Izraela Isakom Hercogom, ministrom vanjskih poslova Gideonom Sarom i predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom.
Politička analitičarka Tanja Topić upravo u tom kontekstu posmatra i otvaranje komore.
„Definitivno se ovim potezom potvrđuje ‘tradicionalno prijateljstvo’ između Izraela i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj. Mi smo vidjeli da je svih ovih godina, i u vrijeme kada je izašao iz predsjedničke fotelje, Milorad Dodik boravio u Izraelu, sastajao se sa najvišim zvaničnicima Izraela i vidjeli smo nedavno da su vrata Izraela u svim važnijim institucijama bila širom otvorena za Željku Cvijanović na svim zvaničnim sastancima“, kaže Topić.
Izrael, Vašington i lobiranje
Topić smatra da ekonomske i političke odnose sa Izraelom treba posmatrati i u kontekstu lobističkih poslova koje vlast Republike Srpske posljednjih godina ugovara u Sjedinjenim Američkim Državama.
„Ovo otvaranje je signal i potvrđivanje dobrih političkih veza, ali ne smijemo zanemariti jedan vrlo važan detalj da su različite lobističke organizacije i kuće u SAD godinama radile i sada intenzivno rade lobistički posao za aktuelnu vlast iz Republike Srpske“, kaže Topić.
Jedna od veza između izraelskih kontakata i Vašingtona pojavljuje se kroz američko-izraelskog advokata Marca Zella i njegovu firmu Zell & Associates International Advocates, koja je prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) prijavila zastupanje interesa Republike Srpske u SAD.
Zell se pojavljivao i kao jedan od ljudi povezanih sa kontaktima predstavnika Republike Srpske sa izraelskim političkim vrhom.
Na direktno pitanje ima li otvaranje komore veze sa budućim lobiranjem ovdje ili u Vašingtonu, Minić je danas kratko odgovorio: „Ne znam to u ovom momentu.“
Milioni za predstavništvo čiji je status osporio Izrael
Pitanje formalnog statusa institucije koja povezuje Republiku Srpsku i Izrael nije prvi put otvoreno.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić zato podsjeća na slučaj Predstavništva Republike Srpske u Izraelu.
„Iako ja smatram da srpski narod sa Izraelom treba da ima dobre veze, to ne znači da neko u RS treba da ima sumnjive veze. Jedne su veze naroda, a drugo je sve što je ova vlast radila sumnjivog karaktera, a ticalo se nekih odnosa sa određenim krugovima koji dolaze iz Izraela“, kaže Trivić.
Ministarstvo spoljnih poslova Izraela 2017. je diplomatskom notom obavijestilo Ambasadu BiH da je Predstavništvo Republike Srpske u Jerusalimu zatvoreno 31. decembra 2013. i da nakon toga nije ponovo otvoreno.
Izraelska strana tvrdila je da je organizacija preregistrovana u privatnu kompaniju i da Arie Livne nije predstavnik Republike Srpske u Izraelu, ali Vlada RS imala je drugačije tumačenje.
Tvrdila je da predstavništvo postoji i da je od početka 2014. preregistrovano u „Komercijalno predstavništvo Srpska“, te da predstavništva Republike Srpske nisu diplomatsko-konzularna predstavništva.
Bez obzira na spor oko njegovog statusa, finansiranje iz budžeta Republike Srpske trajalo je godinama. Prema podacima Vlade RS koji su objavljivani tokom spora, od 2007. do 2015. godine za rad predstavništva u Izraelu izdvojeno je približno 2,5 miliona KM. Samo od početka 2014. do kraja 2016. izdvojeno je 970.000 KM, dok su i nakon 2017. za njegov rad godinama planirani iznosi od oko 300.000 KM godišnje, a kasnije i 320.000 KM.
Posebno je zanimljiv odnos uloženog i tada evidentiranog ekonomskog efekta. Prema podacima Vlade RS objavljenim u vrijeme afere sa predstavništvom, ukupne izraelske investicije u Republiku Srpsku od 2007. do 2015. iznosile su oko 2,5 miliona KM – približno koliko je u istom periodu iz budžeta izdvojeno za rad predstavništva u Izraelu.
„Podsjećam i na poznatu staru aferu nepostojećeg predstavništva RS u Izraelu i niko nije izašao da prizna da mi tamo ništa nismo imali, samo smo vodili na papiru, a stotine hiljada maraka, možda i milioni su otišli za rad tog predstavništva koji ništa nije radio“, kaže Trivićeva.
Đorđe Vujatović
