Radno-konsultativna grupa, sastavljena od priznatih medijskih radnika, predstavnika civilnog sektora, advokature i akademske zajednice, utvrdila je tri ključna anti-SLAPP amandmana koja treba uvrstiti u Zakon o zaštiti od klevete FBiH, a koja su neophodna za zaštitu novinara i jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini. Amandmani se tiču definisanja i utvrđivanja SLAPP-a i hitnog mehanizma ranog odbijanja tužbe, te prekida postupka.
SLAPP (Strategic Lawsuit Against Public Participation) se na srpskom prevodi kao “zlonamjeran sudski postupak zbog javnog djelovanja”. Zakon o zaštiti od klevete i u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj mnogi zloupotrebljavaju kako bi vršili pritisak na novinare, medije, aktiviste i na taj način ih spriječili da govore o određenim temama.
Amandmani na Zakon o zaštiti od klevete u Federaciji BiH podrazumijevaće, ukoliko budu usvojeni u Parlamentu Federacije, da će sudovi moći da prepoznaju da je tužba neosnovan pritisak, odnosno da onaj ko tuži pokreće neosnovan, zlonamjeran sudski postupak zbog javnog djelovanja, i da takvu tužbu u startu odbiju.
“Imamo slučajeve da osoba A tuži osobu B deset puta, a cilj toga je iscrpljivanje osobe B. Takođe imamo i slučajeve da se zbog istog članka medij ili autor suočavaju s više tužbi različitih aktera, ali u vezi iste stvari”, naveo je advokat Aleksandar Jokić, član Radno konsultativne grupe koja je radila na izmjenama zakona, neke primjere SLAPP tužbi.
Osmišljeni prijedlog izmjena zakona bi sve to onemogućio.
“Često se događa da su novinari tuženi iako ništa od onoga što je objavljeno u članku nije netačno. Ishod tog suđenja je izvjestan, ali ako se proces vodi u Sarajevu ili Banjaluci, to može trajati 3-4 godine. Tužitelji navode da su se osjećali uvrijeđeno i doživjeli duševnu bol, ali to ne može biti osnov za tužbu”, rekao je Jokić.
Amandmani koji sada treba da, nakon što svoje mišljenje da resorno ministarstvo pravde u Vladi Federacije, uđu u parlamentarnu proceduru, tiču se definisanja i utvrđivanja SLAPP-a i hitnog mehanizma ranog odbijanja tužbe. Prvi korak bi bio da tuženi podnosi zahtjev da se postupak proglasi SLAPP-om, a drugi korak je da se prekida postupak. Kako bi se to ostvarilo u izmjenama zakona se predviđa hitno ročište, koje se treba održati u roku od 30 dana, uz napomenu da se na tom ročištu raspravlja isključivo o zloupotrebi prava i indikatorima SLAPP-a, a ne o meritumu navodne klevete. U četvrtom koraku bi sud u roku od 30 dana od hitnog ročišta donio odluku je li riječ o SLAPP tužbi. Projekat se, inače, provodi u organizaciji udruženja SKIN i portala Valter.
Gerila info
