Više od 75 naučnika i naučnica iz više od deset država Evrope i regiona okupilo se na prvoj Sedmici nauke na Uni, međunarodnoj istraživačkoj ekspediciji koja se od 1. do 7. juna održava u organizaciji Riverwatcha, uz podršku Fondacije Atelje za društvene promjene ACT i Centra za životnu sredinu.
Tokom sedam dana stručnjaci iz različitih oblasti istraživaće biodiverzitet Une i njenih pritoka, mapirati staništa, analizirati stanje riječnog ekosistema i prikupljati podatke koji bi mogli predstavljati važan korak ka sveobuhvatnijoj zaštiti jednog od najvrijednijih riječnih sistema u Evropi.
Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.
„Sedmica nauke na Uni okuplja brojne naučnike raznih ekspertiza koji će istraživati floru i faunu rijeke Une i njenih pritoka, a njihova saznanja pomoći će ostvarenju vizije šire zaštite cijelog toka Une u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch.
Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.
Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.
Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.
Jedno od iznenađenja stiglo je sa izvorišnog područja rijeke. Umjesto očekivanog prisustva autohtonog riječnog raka, naučnici su pronašli invazivnog signalnog raka porijeklom iz Sjeverne Amerike. Stručnjaci upozoravaju da bi njegovo dalje širenje moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju domaćim populacijama riječnih rakova.
Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.
„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.
Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.
Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.
„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.
Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.
„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.
Sličan stav dijele i domaći ekolozi.
„Dugoročno ni turizam nema perspektivu ako se ta bespravna gradnja na obalama ili betonizacija rijeka i riječnih korita dešava. Ona za par godina može da nam pojede rijeku i sutra neće moći niko od nje ni da živi ni da prihoduje“, rekao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.
„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.
Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.
GERILA
