NASLOVNAPOLITIKA

Tema sedmice: NATO, MAP, ANP i ostali izdajnici…

Taj 5. decembar 2018. godine postao je značajan tek nedavno. Tog decembarskog dana ministri vanjskih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza na sastanku u Briselu donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP) iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Više od pola godine kasnije, Milorad Dodik, lider SNSD-a, Dragan Čović, lider HDZ-a, i Bakir Izetbegović, lider SDA, postigli su dogovor vezan za formiranje Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, te potpisali Principe za formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. U tom sporazumu vrlo bitan dio odnosi se na dalji put Bosne i Hercegovine prema Nato integracijama, a o čemu je Gerila već pisala.

Šta je zapravo MAP?

Akcioni plan za članstvo predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. Akcioni plan prilagođava se potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje toj zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u.

Dodik danas izričito poručuje da o MAP-u i NATO-u ništa nije dogovarano. SDA i DF traže slanje ANP-a, pa tek onda može uslijediti imenovanje Zorana Tegeltije kao predsjedavajućeg Vijeća ministara. Za dogovor o MAP-u optužuje Mirka Šarovića i Mladena Ivanića.

Mladen Ivanić, nekadašnji lider PDP-a i bivši član Predsjedništva BiH, još prije dvije godine je rekao da iza MAP-a stoji iskjučivo Milorad Dodik.

“Odluku o MAP-u je donio Milorad Dodik lično i to je jedini dokument koji postoji i više nijednog drugog te vrste nema. U tom dokumentu stoji da je opredjeljenje tadašnjeg Predsjedništva BiH punopravno članstvo u NATO savezu. Nikada niko takvo nešto, osim ljudi iz SNSD-a, nije ni spomenuo. Zašto svoju sramotu dovede do nivoa da napadaju druge? Ako se nađe neki drugi dokument, ja ću se izviniti”, rekao je tada Ivanić. Ivanić je naglasio da je još 2015. iznio svoj stav da nijedan srpski političar iz RS neće glasati za ulazak u NATO dok u tom vojnom savezu nije i Srbija.

Branislav Borenović danas je ponovio Ivanićev stav od ranije.

“Čini se da je Milorad Dodik prihvatio punu saradnju s NATO-om, a samim tim obećao i slanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), ali ne smije to da javno saopšti i provede. Moguće je da sada pokušava da uđe u Savjet ministara i da odugovlači sa provođenjem dogovora s Izetbegovićem i Čovićem što bi bilo suviše naivno”, istakao je Borenović.

Lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović su u ponedjeljak, 5. avgusta, u Sarajevu potpisali dokument Principi za formiranje vlasti na nivou BiH kojim je dogovoreno da za 30 dana bude formiran Savjet ministara, te izmjene Izbornog zakona i ukidanje nadležnosti OHR-a.

“Uopšte nije bitno da li je ANP redukovan ili ne, da li ima 120 ili tri stranice, to je ključni korak za aktivaciju plana za članstvo i ozbiljnu saradnju na putu za NATO. Slanjem prvog ANP-a više nema nazad. To znaju Dodik i Izetbegović, znaju i u Vašingtonu, a posebno to znaju u Moskvi”, istakao je Borenović.

Vojni analitičar Miroslav Lazanski izjavio je da je Dodik dobro odgovorio da se treba rukovoditi onim što piše. “U ovom sporazumu nigde ne piše da se prihvata MAP, nego se samo kaže da će BiH produbiti saradnju sa NATO u smislu kvalitetnije saradnje”, rekao je Lazanski.

“Nigde u pisanom sporazumu, koji je dostupan, ne vidim da će biti prihvaćen taj Akcioni plan MAP za ovu godinu, to nigde ne stoji u ovom sporazumu koji su postigle tri strane”, rekao je Lazanski, a što baš i nije istina i o tome je Gerila takođe pisala.

Šta NATO kaže na to?

NATO neće prisiljavati BiH da podnese Godišnji akcioni program u okviru Akcionog plana za članstvo, ali zemlja je 2009. godine sama podnijela zahtjev da uđe u taj program, potvrđeno je “Nezavisnim” u Odjeljenju za odnose s javnošću NATO alijanse u Briselu.

Oni su podsjetili da je nakon podnošenja zahtjeva od strane BiH u Talinu 2010. godine donesena odluka da se prihvati ponuda za MAP, ali da je odlučeno da se ne krene s Godišnjim nacionalnim programima (ANP). Prvi ANP za BiH je, kako kažu, odobren tek prošle godine.

Učešće na MAP-u pripremljeno je za članstvo sedam zemalja koje su se pridružile NATO-u u drugom proširenju 2004. godine (Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija), kao i Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru koja se priključila MAP-u 2009. te postala članica NATO-a 2017. godine. Ministri inostranih poslova NATO-a koji su se sastali u Talinu u aprilu 2010. godine uputili su poziv Bosni i Hercegovini na priključenje MAP-u.

“ANP je program koji razvija sama zemlja i kreira ga prema vlastitim potrebama. ANP pruža NATO-u dublju i sadržajniju podršku u reformama koje se odnose na odbrambene kapacitete, regionalnu bezbjednost, spremnost u djelovanju u slučaju prirodnih katastrofa i spremnost i interoperatibilnost oružanih snaga”, kažu u Sjevernoatlantskom savezu.

Kao i u svemu, u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje hoće li u Brisel ove godine biti upućen prvi Godišnji nacionalni program. Dok Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, kaže da će ANP biti upućen, iako u redukovanom obliku, Dušanka Majkić, dugogodišnji član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, tvrdi da on neće biti upućen jer nigdje ne piše da će to biti urađeno.

Izetbegović je juče rekao da dogovor političkih lidera, koji je potpisan kao preduslov za formiranje nove vlasti, podrazumijeva ispunjavanje ranijih odluka Predsjedništva, koje, po njemu, znače i slanje ovog programa.

Sarajevo/FOTO:GERILA
Sarajevo/FOTO:GERILA

“Šefik Džaferović i ja smo razgovarali s američkim ambasadorom o ANP-u, o onome što im nije bilo jasno. Ja sam im dao pojašnjenje koje sam i sada kazao i oni su zadovoljni i naravno da insistiraju na ANP-u”, istakao je on.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da neće glasati za kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara ukoliko nema odluke o upućivanju ANP-a.

Signali koji se dobijaju iz Sarajeva govore da prvi ANP neće biti ono što je dogovoreno, ali takođe predstavljaju korak naprijed prema MAP-u, a samim tim vrlo izvjesno i prema NATO-u. Činjenica je i da je Milorad Dodik bio neuobičajeno tih, pogotovo kada su na dnevnom redu medijske scene u BiH njemu omiljene teme poput “patriota i izdajnika”, a ćutanje je naprasno prekinuo danas.

U svakom slučaju pored najavljenih vremenskih nepogoda u vidu velikih vrućina a zatim kiše, grada i vjetra, sljedeće sedmice možemo očekivati salvu etiketiranja sa obe strane političkog fronta Republike Srpske, ali i BiH.

Odavno se kod nas više ne zna ko su patriote, a ko izdajnici, ali se zato vrlo dobro zna ko su budale.

GERILA.info

Comment here