Već nekoliko dana najviši funkcioneri SDS-a vode gotovo neskriveni politički rat preko medija i društvenih mreža, razmjenjujući optužbe, upozorenja i političke poruke kakve se do prije nekoliko mjeseci teško mogu zamisliti među ljudima koji pripadaju istoj stranci.
U središtu sukoba nalazi se pitanje budućeg predsjedničkog kandidata opozicije, ali i mnogo šire pitanje – da li SDS ostaje samostalna politička organizacija sa vlastitim političkim identitetom ili ulazi u proces političkog povezivanja sa Pokretom Sigurna Srpska i Draškom Stanivukovićem.
Neposredan povod za najnovije sukobe postala je priča o mogućim promjenama u sastavu Glavnog odbora SDS-a.
Nakon prethodne sjednice ovog organa, na kojoj nije prošla ideja o političkom aranžmanu, odnosno “fuziji” sa Pokretom Sigurna Srpska, unutar stranke počele su priče da se vrše pripreme za novu sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi mogao biti novi pokušaj obezbjeđivanja većine za drugačiji politički kurs.
Upravo zbog toga, posljednjih dana sve manje se govori o statutarnim procedurama, a sve više o odnosu snaga unutar stranke, uz navode da se pokušava stvoriti nova većina u Glavnom odboru SDS-a, kroz kooptiranje novih članova u to stranačko tijelo.
Predsjednica Aktiva žena SDS-a Biljana Lukić za Gerilu potvrdila je informacije da postoje prijedlozi o kooptiranju novih članova u Glavni odbor, ali istovremeno tvrdi da su informacije koje su se pojavile nakon prošlosedmične sjednice Predsjedništva SDS-a pogrešno interpretirane i da priča o nasilnom mijenjanju odnosa snaga u stranci ne stoji.
„Aktiv žena je u prethodnim razgovorima sa predsjednikom tražio da se kooptira veći broj žena u Glavni odbor. Treba napomenuti da je ograničen broj članova Glavnog odbora, pa je predsjednik rekao da na sjednici predsjedništva Aktiva razmotrimo taj prijedlog i dostavimo četiri prijedloga, pa će on razmotriti mogućnosti. To nije definitivno“, kaže Lukićeva.
Ona tvrdi da su zahtjevi za većim uključivanjem novih ljudi u rad stranke dolazili i iz drugih organizacionih dijelova SDS-a.
„I Aktiv mladih je takođe tražio da se nekoliko njihovih članova kooptira, odnosno da se više uključe u rad, ali nigdje to nije bilo nasilno. Isključivo, ako predsjednik vidi mogućnost da se kooptiraju novi članovi, bez ikakvog nasilnog ukidanja ili stvaranja na nasilan način neke većine. Ja ne znam ko pušta takve informacije. Kad sam vidjela ko ih plasira, imala sam osjećaj kao da nisam bila na istoj sjednici Predsjedništva o kojoj oni govore“, navodi Lukićeva.
Prema njenim riječima, tokom podnošenja prijedloga vodila se pitanjem zastupljenosti žena u organima stranke, iako i sama priznaje da je to trenutno teško jer je ostalo nepopunjeno samo jedno mjesto u Glavnom odboru, odnosno trenutno Glavni odbor je popunjen sa 127 osoba, od maksimalno 128.
“Po našem statutu potrebno je da se procenat žena u tom tijelu zadovolji, međutim to je sad teško. Odavno su završeni unutarstranački izbori. Realno je da se taj procenat zadovolji kada budu redovni unutarstranački izbori i da se kroz redovnu proceduru navede koliko iz opštinskih ili gradskih odbora treba da dođe žena u Glavni odbor. Samo jedan član je ostao da se može kooptirati. Postoji eventualno mogućnost, ako bi bilo prostora i postoje članovi koji nisu više za rad, pa da se na taj način zamijene i kooptiraju, ali to je pitanje koje je regulisano Statutom”, dodaje Lukićeva.
Statut kao glavna prepreka
Upravo se na Statut pozivaju oni koji smatraju da je priča o stvaranju nove većine u Glavnom odboru pravno i proceduralno teško izvodljiva.
„To nije u skladu sa Statutom SDS. Ne može dekooptiranje uopšte biti predmet rasprave. Jedino Skupština SDS može biti sazvana kako bi neke članove GO, na nečiji prijedlog, razriješila, a druge imenovala“, izjavio je prije nekoliko dana i predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović.
Prema njegovom tumačenju, Statut SDS-a ne poznaje mehanizam kojim bi postojeći članovi Glavnog odbora mogli jednostavno biti uklonjeni kako bi na njihova mjesta došli novi ljudi.
„Ako znamo da je kooptiranje veće pravo, odnosno pravo koje se nekome daje da bude član Glavnog odbora, onda niko ne može da mu pruža manje pravo, odnosno da ga dekooptira iz članstva u Glavnom odboru“, rekao je Radulović.
Upravo se iza priče o statutarnim pitanjima zapravo vodi mnogo ozbiljniji politički sukob i traži rješenje, a to je kako da se na “legalan” način zadovolje politički apetiti Draška Stanivukovića koji traži kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.
U posljednjih dana su se u javnu raspravu uključili gotovo svi najvažniji funkcioneri SDS-a, čije poruke nedvosmisleno i javno pokazuju da su se unutar stranke formirale dvije političke struje koje različito vide budućnost SDS-a i opozicije.
Najglasniji protivnik približavanja Drašku Stanivukoviću trenutno je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Njegova posljednja objava na društvenim mrežama predstavlja možda i najžešći javni napad na lidera Pokreta Sigurna Srpska koji je došao iz vrha SDS-a.
„Draško Stanivuković sve vrijeme blefira, ‘plaši’ opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider opozicije“, napisao je Petrović.
U nastavku objave, Petrović tvrdi da Stanivuković zapravo nije spreman da preuzme rizik predsjedničke kandidature.
„Da je dotični siguran u pobjedu, da zna da ima najviše šansi, mislite da bi on čekao, da bi pregovarao? Ne. Proglasio bi kandidaturu i ne bi trepnuo“, poručio je Petrović.
Takvi stavovi predstavljaju direktan sudar sa dijelom SDS-a koji smatra da opozicija nema luksuz da odbacuje mogućnost okupljanja oko politički najprepoznatljivijeg opozicionog imena.
Među njima je i član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović.
„SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Velika je odgovornost na SDS-u, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega“, rekao je Božović.
Njegova najvažnija poruka, međutim, odnosi se upravo na pitanje zajedničkog nastupa opozicije, ali i indirektne optužbe na račun druge struje unutar partije.
„Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim“, poručio je Božović.
Sličan stav zastupa i član Glavnog odbora SDS-a Daniel Jakovljević, koji se takođe oglasio u medijima, a koji smatra da bi ulazak članova Pokreta Sigurna Srpska u SDS mogao predstavljati priliku za jačanje stranke.
„Ja se iskreno nadam da ponuda Stanivukovića, da kompletan PSS uđe u SDS, još uvijek važi i da još ima nade da se na našim stranačkim organima nešto promijeni“, rekao je Jakovljević.
Njegova poruka pokazuje da dio SDS-a ne vidi Stanivukovića kao prijetnju stranci nego kao potencijalni politički resurs.
U međuvremenu došlo je i do otvorenih sukoba među pojedincima u stranci. Marinko Božović je prozvao i nekadašnjeg načelnika opštine Sokolac Milovana Cicka Bjelicu.
S druge strane, Ljubiša Petrović, takođe, otvoreno istupa, a predsjednik stranke Branko Blanuša je tokom gostovanja na RTRS rekao da bi pojedinci iz stranke mogli trpiti posljedice zbog javnog izlaska u medije.
Kako je rekao, jedna od mjera bi mogla biti da neće potpisati kandidature i kandidatske liste koje dolaze iz pojedinih gradskih I opštinskih odbora.
Zato naredna sjednica Glavnog odbora, kad god bude zakazana, vjerovatno neće odlučivati samo o sastavu jednog stranačkog organa, nego bi mogla odlučivati o političkom pravcu kojim će SDS krenuti- opstati ili nestati.
Đorđe Vujatović, gerila.info
