Centar za životnu sredinu podnio je tužbu protiv Ministarstva za prostono uređenje, građevinarstvo i ekologiju zbog nedavnog izdavanja ekološke dozvole preduzeću Drvo Export za rudnik u Bukovoj Kosi.
Ministarstvo je novu ekološku dozvolu za rudnik u Bukovoj Kosi izdalo početkom februara. Sve se dešava nakon što je Okružni sud u Banjaluci poništio prethodnu, u decembru prošle godine.
Ministarstvo je novom dozvolom ugasilo razgorene nade mještana ovog sela kod Prjedora da bi rudnik, koji pod nerazjašnjenim okolnostima počeo sa radom, mogao biti zatvoren.
U Centru za životnu sredinu resorno ministarstvo su tužili zbog činjenice da je investitor oslobođen izrade Plana spriječavanja nesreća velikih razmjera. U ovoj nevladinoj organizaciji napominju kako je na lokalitetu Bukove Kose u više navrata do sada zabilježeno samozapaljenje uglja.
“Posebno ističemo da je Ministarstvo dopustilo radove bez uvida javnosti u Plan rekultivacije, čime je prekršen Zakon o zaštiti životne sredine. Ovakvim propustima direktno se obesmišljavaju ekološke dozvole i kao takve služe isključivo interesima kapitala“, napisano je na FB stranici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Ekipa Gerila info prije desetak dana posjetila je Bukovu Kosu. Prizor koji smo tamo zatekli podsjeća na scene iz postapokaliptičnih filmova.
Ministarstvo Bojana Vipotnika je prvu ekološku dozvolu preduzeću Drvoexport izdalo u maju prošle godine. Inače kompanija Drvoexport iz Teslića je radove na iskopavanju uglja u Bukovoj Kosi počela još 2024. godine prije dobijanja koncesije i potrebnih dozvola. Ta kompanije se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem. Ista kompanija u slučnim okolnostima kopa rudu i u Bistrici, selu između Prijedora i Banjaluke. Godinama se spekulise da se ugalj iz Bukove Kose i Bistrice vozi u Srbiju a da su u posao uključene kompanije pojedinaca koji su vrlo bliski režimu Aleksandra Vučića. Gerila info je ranije objavila kako je čitav posao dogovoren na relaciji Milorad Dodik-Aleksandar Vučić. Ni iz Vučićevog ni iz Dodikovog kabineta nikada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi rudnika u Bukovoj Kosi i Bistrici.
Iskopavanja u Bukovoj Kosi traju već dvije godine. Mještani tog sela isto toliko upozoravaju na različite nepravilnosti, kršenje zakona ali i uništavanje sela.
Kop se nalazi u srcu sela, od najbližih kuća udaljen manje od stotinu metara. Iz kopa, budući da je ugalj koji se kopa jako lošeg kvaliteta i sadrži deset procenata sumpora, isparava ovaj hemijski element, zbog čega su u nekoliko navrata, bez efekta, protestovali i građani Prijedora, koji je udaljen osam kilometara. Iz vazduha selo izgleda kao postapokaliptično područje, a nekadašnje njive, voćnjaci i šumarci pretvoreni su u crne ponore.
Miroslav Stakić, čija kuća se nalazi neposredno uz kop kaže kako dvije godine vodi institucionalnu borbu kako bi zaštitio svoje imanje ali i selo od uništenja.
“Situacija je i dalje pravno i institucionalno nestabilna. Postoje ozbiljna pitanja u vezi sa zakonitošću pojedinih radova, uticajem na životnu sredinu, kao i odnosom institucija prema prijavama i zahtjevima za nadzor. Ključni problemi ostaju: degradacija prostora, klizišta, prašina, buka i pitanje vodosnabdijevanja“, kaže Stakić za Gerila info.
Stakić kaže da su na njegovom imanju zbog rudnika evidentirana fizička šteta i degradacija zemljišta uključujući narušavanje infrastrukture i štetu na višegodišnjim zasadima voća, mahom stabala oraha.
“Šteta je značajna, kompleksna i ne može se svesti isključivo na finansijski iznos. Ona ima više dimenzija: materijalnu, ekološku i dugoročnu. Materijalna šteta obuhvata oštećenja zemljišta, infrastrukture i višegodišnjih zasada. Ekološka šteta odnosi se na degradaciju prostora, uticaj prašine, buke i promjene u režimu površinskih i podzemnih voda. Dugoročna šteta je možda i najteža, jer podrazumijeva trajno narušavanje kvaliteta života, smanjenje upotrebne i tržišne vrijednosti imovine, kao i potencijalne posljedice koje će se tek manifestovati kroz vrijeme“, kaže Stakić.
Iz kabineta gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora nisu odgovorili na naša pitanja u vezi Bukove Kose. Javor, koji je i član Dodikovog SNSD-a, ni ranije nije odgovarao na pitanja u vezi ovog rudnika. Generalno i on i kompletna prijedorska vlast ponašaju se kao da se i Bukova Kosa i Bistricadešavaju negdje stotinama kilometara daleko od ovog grada a ne na svega desetak kilometara od centra.
Miroslav Stakić je zbog svega podnio više prijava različitim republičkim inspekcijama. navodi i da Drvoexport ima dozvolu za eksploataciju rude na površini od oko 9 hektara a da se u praksi ruda vadi na površini od oko tridesetak hektara.
Rudnik je ugrozio i spomen područje iz Drugog Svjetskog rata u selu. Riječ je o lokalitetu Jezerine, mjestu stradanja 103 srpska civila, od čega više od 80 djece u Drugom Svjetskom ratu.
Inače prijedorski odbornici su prije dvije godine digli ruke protiv davanja saglasnosti za otvaranje rudnika u Bukovoj Kosi. Njihovo protivljenje kratko je trajalo. Nakon opomene vrha vlasti iz Banjaluke iz ove lokalne zajednice više se niko zvanično ne oglašava.
Vladimir Kovačević, Gerila info
