Dok se u Banjaluci najavljuju nove zgrade, nove izmjene regulacionih planova i novi građevinski zahvati u već preopterećenim naseljima, dio stručne i građanske javnosti upozorava da najveći grad Republike Srpske već godinama funkcioniše bez ključnog dokumenta — Urbanističkog plana.
Upravo zbog toga je neformalna grupa građana “Za Plan” organizovala fokus grupu sa predstavnicima stručne javnosti, univerzitetskim profesorima, organizacijama civilnog društva i građanima, pokušavajući otvoriti pitanje kako danas izgleda urbanističko planiranje u Banjaluci i ko zapravo odlučuje o prostoru u kojem građani žive.
Tokom razgovora učesnici su ukazali na posljedice dugogodišnjeg neusvajanja novog Urbanističkog plana, od nekontrolisane gradnje i nestanka zelenih površina do sve izraženijeg osjećaja da se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez stvarnog uključivanja javnosti i struke.
Posebno je naglašeno da javni prostor ne smije postati isključivo prostor profita.
“Zaključeno je da javni prostor mora ostati prostor javnog interesa, te da njegovo planiranje i uređenje zahtijeva odgovoran, transparentan i participativan pristup”, poručili su iz inicijative “Za Plan”.
Kao jedno od mogućih rješenja predložena je izmjena gradske Odluke o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kako bi buduće uređenje zelenih i javnih površina obavezno podrazumijevalo javne konkurse za idejna rješenja i uključivanje stručne javnosti u izbor najboljih projekata.
Iz “Za Plan” podsjećaju da važeći Urbanistički plan datira još iz 1975. godine, te upozoravaju da donošenje novih regulacionih planova bez dokumenta višeg reda predstavlja ozbiljan pravni i urbanistički problem.
“Grad ne treba da se gradi ‘od slučaja do slučaja’ — već na osnovu jasne i javne vizije budućnosti”, poručuju iz inicijative.
Uprkos tome, skupštinska većina je u martu ove godine usvojila izmjene još 22 regulaciona plana u gradu. Vlast je takve poteze predstavljala kao nastavak razvoja Banjaluke, dok struka i stanovnici Banjaluke upozoravaju da se zapravo radi o ubrzanom popunjavanju posljednjih slobodnih prostora u već formiranim naseljima.
Jedan od ključnih glasova struke posljednjih mjeseci je redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević, koja upozorava da se urbani razvoj grada praktično tri decenije odvija bez strateškog plana.
Podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj izrade Urbanističkog plana za period 2020–2040 zaustavljen nakon javnog uvida početkom 2022. godine, nakon čega je uslijedilo intenzivno usvajanje pojedinačnih regulacionih planova.
“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa”, rekla je profesorica Milojević.
Građani koji se godinama protive novim gradilištima u naseljima poput Obilićeva-Mejdana, Rosulja ili Starčevice upozoravaju da infrastruktura više ne može pratiti tempo gradnje. Ulice su zakrčene, parking mjesta nestaju, zelene površine se smanjuju, a dječija igrališta postaju potencijalne građevinske parcele.
Istovremeno, iz inicijative “Za Plan” tvrde da institucije mjesecima izbjegavaju da jasno odgovore na pitanje zakonitosti usvajanja regulacionih planova bez Urbanističkog plana. Zbog toga su protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića i načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrune podnijeli i krivičnu prijavu, tvrdeći da je višegodišnjim usvajanjem spornih planova nanesena šteta javnom interesu i otvoren prostor za korist privatnih investitora.
NGG „Za Plan“ najavila je da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene ka zagovaranju institucionalnih promjena koje bi omogućile veće učešće građana i stručne javnosti u procesima urbanog planiranja u Banjaluci.
Dejan Rakita / GERILA
