Dobro ste pročitali, problemi koji mjesecima i godinama more stanovnike Medne, Bistrice, Jezera, Bukove kose, Lopara, i mnogih drugih mjesta danas niko nije spomenuo, iako su na obilježavanju dana posvećenog vodi i meteorologiji prisustvovali predstavnici Prirodno-matematičkog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

“Republika Srpska se opravdano smatra područjem izuzetno bogatim vodnim resursima, međutim to je dovelo do određene prakse da se neodgovorno i neracionalno pristupa potrošnji vode”, rekao je Marinko Vranjić, načelnik Odjeljenja za strateško planiranje i održivi razvoj u sektoru voda u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Vranjić ipak nije naveo ko to “neodgovorno i neracionalno” pristupa potrošnji vode, pa ga je novinar Gerile pitao zašto današnji dan nije iskorišten da se priča o lokalnim problemima kojih ima na pretek i na koje institucije Repubike Srpske mogu da utiču a ne da se priča o globalnim klimatskim promjenama na koje možemo uticati malo ili nimalo.

“Mi ne učestvujemo u izdavanju saglasnosti niti vršimo kontrolu, za to postoji inspektorat”, rekao je Vranjić i rekao da “ne zna o čemu pričamo” misleći pri tom, vjerovatno, na slučajeve u Mednoj i Bistrici a o čemu su mediji pisali i pišu mjesecima.

Predstavnik resornog ministarstva je rekao da današnja manifestacija, obilježavanje Međunarodnog dana voda, nije predviđen da se bavi ovim problemom.

Na naše pitanje kada će biti dan kada bi se ministarstvo koje predstavlja moglo pozabaviti ovim gorućim pitanjem, Vranjić je rekao da “danas nije taj dan”.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da ga stav Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ne iznenađuje.

“Podsjećam da je rijeka Sana jedna od četiri rijeke čija je voda okarakterisana kao voda prve kategorije i imamo jedno ogromno zagađenje od tog rudnika u Mednoj a što je problem na koji institucije ne reaguju”, ističe Topić.

On dodaje da se institucije u RS i BiH ne bave suštinskim problemima, zaštite građanstva i prirode, već da se oblilježavanje dana poput današnjeg svodi na puki trend.

GERILA

The post Međunarodni dan voda: Institucije u Srpskoj se bave globalnim problemima a žmire na Mednu, Sanu, Plivu, Bistricu! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Naučnici okupljeni na drugoj Sedmici nauke na Neretvi su već prvog dana svoje istraživačke misije rekli kako pretpostavljaju da su pronašli nove vrste, što će biti potvrđeno nakon završetka ovog događaja.

The post Sedmica nauke na Neretvi okupila 70-ak naučnika i istraživača, naučnici pretpostavljaju da su već našli nove vrste (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH je početkom mjeseca juna usvojio Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH, kada su gotovo svi prisutni zastupnici glasali “ZA.“ Međutim, da bi Zakon stupio na snagu, bilo je potrebno da ga usvoji još jednom i Dom naroda.

S pravnog aspekta, Zakon sada daje jasnu definiciju šta su male hidroelektarne (mHE), a to su svi hidroenergetski objekti do 10 MW. Iako je već postojala definicija u Uredbi o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje FBiH, ona se u praksi nije uvažavala te bi srednji hidroenergetski objekti  od 2, 5 i više MW pred očima javnosti bili plasirani kao “mali.”

Naročito bitna promjena jeste da se  za sve hidroenergetske objekte do 10 MW,  neće više izdavati energetske dozvole, bez kojih se ovi objekti ne mogu graditi! Upravo na taj način dolazi do “obustave”, odnosno do “moratorijuma na mHE.”

Ovakav pozitivan rezultat može se pripisati snažnom aktivizmu svih članova Koalicije za zaštitu rijeka u BiH koji su zadnjih godina, na terenu i u medijima vršili snažan medijski pritisak kako bi se zabranila dalja izgradnja malih hidroelektrana.

“Zagovaranje za pravne izmjene je posebna niša djelovanja Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH“ koja je sada postala i neizostavni dio djelovanja Koalicije za zaštitu rijeka u BiH. Naše Udruženje je svakako već specifično bilo po tome jer smo jedino Udruženju u FBiH koje pruža besplatnu pravnu pomoć svim građanima BiH iz oblasti zaštite okoline, gdje smo u zadnje četiri godine aktivno bili uključeni u gotove sve slučajeve koji se tiču izgradnje mHE, naravno, na osnovu molbi građana. Još uvijek se jasno sjećam okruglog stola, organizovanog  baš u julu 2019. tokom kojeg smo sa članovima Koalicije za zaštitu rijeka u BiH diskutovali kako pomoći građanima u Jablanici oko slučaja izgradnje mHE “Zlate,“ na rijeci Doljanki. Tog dana, jače su se počele spominjati te sada istorijske riječi: „moratorijum na mHE.“ Naime, dok smo dobivali „bitku po bitku“ odnosno, „slučaj po slučaj“, u tom momentu, moja kolegica Nina Kreševljaković i ja smo uvidjele da gubimo „rat“ protiv mHE, a kojih je bilo planirano više od 500! Iz tog razloga, kolegama, aktivistima, smo predložili da borbu protiv tzv. „cunamija izgradnje mHE u BiH,“ vodimo na dva fronta, i to na način da nastavimo borbu „slučaj po slučaj“ a zatim i da krenemo na novi front: „pravno zagovaranje izmjena pravnog okvira.“ Ta ideja se zatim pretočila u Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana , u čijem kreiranju smo aktivno učestvovale. Nakon toga, započeli smo sa lobiranjem usvajanja ove Deklaracije, što je i Predstavnički dom Parlamenta učinio 23. juna 2020. kada je uistinu i započela prava zagovaračka borba za zakonske izmjene u odnosu na zaustavljanje izgradnje novih mHE u FBiH.  A ostalo je postala istorija,“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Podsjećamo, nakon što je 27. aprila 2021. godine sa dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH vraćen u redovnu proceduru, te nakon obavljene rasprave, usvojen je  Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojim se prihvata Nacrt Zakona o električnoj energiji u FBiH i prema kojem je Vlada FBiH, kao predlagač bila zadužena da do 15.6.2021. godine izradi Prijedlog zakona i dostavi ga u parlamentarnu proceduru.

Međutim, kako tokom 2021. godine Dom naroda nije razmatrao pomenuti Nacrt, Vlada nije bila u mogućnosti da nastavi uobičajnu proceduru i da izradi Prijedlog Zakona. Iz tog razloga, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH“ je tokom mjeseca septembra i oktobra 2021. pokrenulo kampanju ubrzavanja usvajanja navedenog Zakona od strane Doma naroda u prvom čitanju. Toj kampanji su se zatim aktivnije priključile i druge članice Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, a naročito snažno Fondacija “ACT“ i Eko akcija, Sarajevo. Nakon toga, i održanih javnih rasprava bilo je potrebno da se za Zakon još jednom glasa u oba doma Parlamenta FBiH.

“Krajem prošle godine, u saradnji sa Koalicijom za zaštitu rijeka u BiH, a posebno uz pomoć građana širom BiH, izvršili smo snažan administrativni pritisak na Dom naroda kako bi Zakon prošao u prvom krugu. Zatim je bilo potrebno uraditi dodatan pritisak da se Zakon usvoji i u drugom, finalnom procesu usvajanja od strane oba doma. Veoma nam je drago da su delegati opet poslušali apel građana diljem BiH, te da su podržali ovaj istorijski Zakon”, navodi Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Udruženja Resursni Aarhus centar u BiH.

The post Kako je BiH postala svjetski lider za spas rijeka od mHE? first appeared on Gerila.info.

https://www.onlinepeticija.com/rijeke_su_ivot_potpii_peticiju_za_konanu_zakonsku_zabranu_malih_hidroelektrana_u_bih?fbclid=IwAR0NV84egvxGHX-QDKlL-V8TFHq6Ill-1uZyibTVpxz-Y3LCTG7TxAJni2U

Na današnji dan je prema Parlementu FBiH predato preko 50.000 potpisa ljudi širom BiH koji su godinama kroz razne peticije, građanske inicijative se borili i bore se protiv mHE, a uručeni su i dopisi preko 100 udruženja koji godinama apeluju da se zabrane male hidrocentrale u BiH.

Iz Fondacije za društvene promjene – ACT podsjećaju da je do sada izgrađeno 119 malih hidroelektrana u BiH i još najmanje 300-ak u različitim fazama planiranja i izgradnje, kao i da ove elektrane, do sada, proizvode mizerne količine električne energije (tek 2,54% u 2021. godini) i nepovratno uništenje 80-ak prelijepih rijeka i potoka.

“Korist od izgradnje mini hidrocentrala ima samo šačica već bogatih investitora, vlasnika malih hidroelektrana. Godišnje se od običnih ljudi, svih nas, uzima novac kroz naknadu za obnovljive izvore energije na računima za struju i milionski iznosi se daju vlasnicima malih hidroelektrana”, podsjećaju iz ovog udruženja.

23. juna 2020. godine Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine gotovo jednoglasno usvaja Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji ovog entiteta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u parlamentarnu proceduru uputila je Nacrt Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa potpunu zabranu izgradnje novih mHE, u skladu sa spomenutim zaključkom Parlamenta.

Spomenute zakonske izmjene usvojene su u formi nacrta u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u aprilu i decembru 2021. godine, nakon čega su održane i javne rasprave i konačni prijedlog Zakona upućen u parlamentarnu proceduru, što, de fakto, znači pola puta ka pravosnažnosti zakonskog rješenja koje će spriječiti izgradnju najmanje 100-ak novih mHE.

Naredni koraci koji predstoje ovom rješenju su usvajanje konačnog prijedloga Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH u oba doma Parlamenta FBiH – Predstavnički dom i Dom naroda, kao i konačna zabrana gradnje malih hidroelekrana u cijeloj zemlji i zaštita naših rijeka kroz zaštićena područja!

GERILA.info

The post Parlamentu FBiH predato preko 50.000 potpisa za zabranu gradnje mHE u FBiH! first appeared on Gerila.info.

Kampanju Sačuvajmo plavo srce Evrope pokrenule su evropske organizacije EuroNatur i Riverwatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, a istu u Bosni i Hercegovini koordiniše Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. U znak podrške borbi za očuvanje rijeka, ulaz na koncert biće besplatan.
Darko Rundek i Zoran Kostić Cane (Partibrejkers) jedni su od prvih umjetnika u regionu koji su digli svoj glas za spas rijeka Balkana i pridružili se kampanji ”Umjetnici/e za rijeke Balkana” (Artists for Balkan Rivers) čiji je cilj širenje svijesti o alarmantnim planovima izgradnje preko 3000 malih hidroelektrana na rijekama na široj teritoriji Balkana, od kojih je u Bosni i Hercegovini preko 400 planirano ili je već u izgradnji.

“Centar za životnu sredinu se kroz kampanju Sačuvajmo plavo srce Evrope bori za zaustavljanje projekata izgradnje hidroelektrana na rijekama Bosne i Hercegovine i nastoji podizati svijest o biološkoj raznovrsnosti rijeka koje su ključna staništa biodiverziteta i endemskih vrsta u regiji. Zahvalni smo umjetnicima koji su nam se pridružili u ovoj borbi za spas rijeka i ovim koncertom na kojem će nastupiti legendarni muzičari želimo da skrenemo pažnju javnosti na važnost očuvanja naših rijeka i da pozovemo što više ljudi da se zajedno sa nama bore za buduće generacije koje će ostati bez pitke vode ako se uništavanje rijeka nastavi”, istakla je Jelena Ivanić, iz Centra za životnu sredinu.

Naglašava da su u posljednjih godinu dana napravljeni značajni pomaci kada je riječ o zaštiti rijeka na teritoriji cijele BiH, jer je Deklaracija o zaštiti rijeka usvojena u Narodnoj Skupštini RS i u Predstavničkom domu Parlamenta Fderacije BiH gdje je usvojen i Zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cijeloj teritoriji FBiH.
“Pozitivni pomaci su svakako napravljeni, međutim nije dovoljno samo deklarativno izjašnjavanje o potrebi očuvanja rijeka, već su neophodne zakonske promjene koje će značiti potpuni moratorijum na gradnju malih hidroelektrana u budućnosti”, istakla je Jelena.
Koncert za rijeke Balkana koji će se održati pod sloganom “Sloboda rijekama!” biće muzički i aktivistički događaj koji će okupiti aktiviste i aktivistice iz BiH i regiona koji se bore za očuvanje rijeka i voda u svojim zemljama.
“Pozivamo sve ljude da nam se pridruže 25. septembra na Kastelu, da dignu glas za spas naših rijeka, da zajedno sa Partibrejkersima, Rundekom & Ekipom pošaljemo jasnu poruku cijelome svijetu: Borićemo se za posljednje divlje rijeke u Evropi i nećemo ih prepustiti interesima pojedinaca! Pljačku nećemo, rijeke ne damo!” poručuju iz Centra za životnu sredinu.

The post Koncert za rijeke Balkana: Partibrejkers i Darko Rundek & Ekipa 25. septembra u Banjaluci first appeared on Gerila.info.

“Napravljeni su značajni koraci od strane entitetskih vlada ali nedovoljni jer rijeke još uvijek nisu zaštićene, proces izmjene pravnog okvira se odvija jako sporo, a investitori ne miruju”, poručuju iz Čuvara rijeka.

Eko aktivisti okupljeni oko zaštite rijeka naglašavaju da su u proteklom periodu  svjedočili da i vlasnici MHE, kao i firme za proizvodnju dijelova od kojih se prave MHE, pokušavaju na svaki način zaustave ovaj proces zaštite rijeka i to širenjem neistina i medijskim napadima na aktiviste. Takođe, u proteklom periodu navedeni subjekti, koji profitiraju od gradnje MHE, plasirali su putem plaćenih oglasa dezinformaciju da ovaj proces ugrožava sve hidroelektrane i radnike koji rade u njima.

“Kao što smo više puta isticali, naš cilj nije zatvaranje velikih hidroelektrana, koje su u državnom vlasništvu i zapošljavaju radnike.  Naprotiv, mi se zalažemo za zaštitu i prava radnika, kao i svih običnih ljudi u BiH kojima pripada pravo na pitku vodu i zdrav okoliš u našoj zemlji”, ističu u svom saopštenju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

“Naš cilj jeste zabrana gradnje malih hidrocentrala, koje po pravilu ne zapošljavaju radnike i ne donose radna mjesta niti korist lokalnoj zajednici, već samo čisti profit njihovim vlasnicima i satelitskim firmama, koji su radi toga spremni žrtvovati rijeke, lokalne zajednice koje ovise od njih, kao i prateći biljni i životinjski svijet.  MHE su smrtonosne za cijeli ekosistem rijeke, jer rijeke guraju u velike betonske cijevi u potpunosti uništavajući riječna korita i život u njima. Zaštitom naših mjesta i ulaganjem u pretvaranje naših sela u održive zaštićene zajednice se može kreirati daleko veći broj radnih mjesta od kojih mogu imati koristi svi ljudi, a posebno lokalne zajednice”, naglašavaju iz Čuvara rijeka

U Bosni i Hercegovini je već izgrađeno 114 malih hidrocentrala, te je planirana izgradnja još preko 400 koje svojom izgradnjom ugrožavaju rijeke, a sad druge strane ne povećavaju proizvodnju električne energije.
Pravac koji su Vlada FBiH i Parlament FBiH u borbi protiv MHE zauzeli, poručuju iz Čuvara rijeka, se već primjenjuje u pojedinim kantonima poput Zeničko-dobojskog kantona, ali istovremeno u Srednjobosanskom Kantonu se planira novih 38, pored postojećih 36 MHE, potpuno se oglušujući o federalne akte i odluke. Potrebno je snažnije djelovanje utemeljeno u podzakonskim i zakonskim aktima kako bi se stavila tačna na MHE.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma izmijenilo je Pravilnik o okolinskim dozvolama  tako da ovo ministarstvo sada izdaje skoro sve okolinske dozvole za izgradnju malih hidrocentrala snage preko 150 kW i to uz obaveznu proceduru procjene utjecaja na okoliš.

Također, ovo ministarstvo je izmijenilo i  Pravilnik o stručnim komisijama čime je omogućilo formiranje posebnih komisija za ocjenu studija utjecaja projekata izgradnje malih hidrocentrala za koje okolinsku dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Trenutno je u toku i izmjena Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku, a u ovom procesu skupa sa predstavnicima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva učestvuju i udruženja za zaštitu rijeka. Ako budu usvojeni prijedlozi okolišne aktivističke zajednice, rad postojećih malih hidrocentrala će biti daleko bolje regulisan nego sada.

“Trenutno smo razgovorima smo sa Federalnim ministarstvom energetike, rudarstva i industrije, u vezi sa donošenjem novog Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH  kojim se inače dodjeljuju subvencije za proizvođače obnovljive energije, u kojem je obećano da od 2021. neće biti subvencija za male hidrocentrale. Međutim ostaje da se razriješi pitanje subvencija u 2021. godini za MHE obzirom da novi plan još nije donesen kao i pitanje drugog djela subvencija koje dodjeljuje Regulatorna komisija za energiju u FBiH”, posebno naglašavaju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Eko aktivisti podsjećaju i da je Narodna skupština RS usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka, kao i da očekuju da će i Vlada RS u što hitnijem roku pristupiti izmjenama propisa, kako bi se deklaracija Skupštine provela u djelo.

Podsjećamo, o problemima izgradnje MHE na rijeka BiH u više navrata je pisala i redakcija portala GERILA kroz tekstove o Janju, Plivi, Sani, Ugru kao i Vrhovinskoj rijeci.

GERILA.info / Koalicija za zaštitu rijeka BiH – Čuvari rijeka

The post Čuvari rijeka: Izloženi smo napadima od strane snažnog MHE lobija u BiH! first appeared on Gerila.info.

Investitor „Delaso“ iz Teslića je uspio izgraditi malu hidrocentralu „Hotovlje“ na Vrhovinskoj rijeci, provodeći radove sve vrijeme pod krinkom da se na ovoj lokaciji pravi ribnjak za koji je „Eling ribarstvo“ prvobitno i dobio koncesiju, sad već daleke 2012. godine.

avnost BiH prvi put za ovaj slučaj saznaje kada je Centar za životnu sredinu podnio tužbu protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim se zaključuje da investitor izgradnje male hidroelektrane Hotovlje, “Delaso” d.o.o. Teslić, na Vrhovinskoj rijeci u opštini Kalinovik nije obavezan da sprovede procjenu o uticaju na životnu sredinu. Bez procjene uticaja na životnu sredinu hidro-energetskog postrojenja MHE „Hotovlje” instalisane snage od 4,68 MW, teško je predvidjeti realnu štetu na životnu sredinu koja bi nastupila izgradnjom i korištenjem ove hidroelektrane.

Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu kaže da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske oslobodilo investitora ove obaveze prosto cijeneći da je instalisana snaga planirane MHE ispod praga od 5 MW, a za koja postrojenja je inače neophodna izrada Studije uticaja, zbog čega je zaključilo da planirana MHE “Hotovlje” snage od 4,68 MW neće imati štetnog uticaja na životnu sredinu.

„Međutim, takođe je jasno da je ministarstvo propustilo da uopšte razmotri odredbe podzakonskog akta koji reguliše izuzetak od ovog pravila, tj. da se obaveza izrade Studije uticaja može naložiti i ukoliko je snaga planiranog objekta ispod navedenog praga od 5 MW, ali je zbog specifičnosti samog projekta i osjetljivosti lokacije vrlo vjerovatno da će izgradnja istog imati negativnog uticaja“, navodi Skomorac.

Ono što je specifičnost ove planirane MHE je da je na navedenoj lokaciji zapravo planiran ribnjak. Koncesiju za MHE na Vrhovinskoj rijeci je dobila firma “Delaso” iz Teslića, dok navodni ribnjak grade takođe Teslićani iz firme “Eling ribarstvo” na koji su dobili koncesiju još 2012. godine, inače obje sestrinske firme sa „Eling inženjering“, inače poznate po izgradnji MHE. Upravo je „Eling inženjering“ izgradio MHE na rijeci Ilomska u Kneževu, bez tada propisanih dozvola. Ono što je zanimljivo da su i „Eling inženjering“ i „“Delaso” smješteni na istoj adresi: Svetog Save 87/A Teslić, dok je odgovorno lice u firmama „Eling ribarstvo“ i „Delaso“ takođe isto –  Zdravko Marković. Pretpostavlja se da je vlasnik svih firmi, zapravo vlasnik izvornog “Elinga” – Dragoljub Malić.

„Prema našim saznanjima radi se o svojevrsnoj franšizi, a koju primarno čine tri preduzeća i to «ELING MHE» d.o.o., «ELING INŽENJERING» d.o.o., te «ELING RIBARSTVO» d.o.o., sve sa sjedištem u Tesliću. Međutim, ono što je naročito interesantno je činjenica da je odgovorno lice u preduzeću «ELING RIBARSTVO» d.o.o. isto lice kao i u preduzeću «DELASO» d.o.o. iz Teslića. Dakle, oba ova koncesionara imaju istog direktora, a po svemu sudeći sve navedene kompanije imaju i istog osnivača. Sprega prva tri preduzeća na tržištu BiH je vrlo izvjesna i evidentna, ali odnos između konkretno kompanija «ELING RIBARSTVO» d.o.o., kao koncesionara za izgradnju ribnjaka, i «DELASO» d.o.o., kao koncesionar za izgradnju MHE – na istoj rijeci, teško da je slučajan. Tim prije čak što je prvobitni koncesionar za predmetni ribnjak bio «ELING MHE», koji je netom nakon dodjele koncesije istu u 2013. godini ustupio svojoj kćerci kompaniji «ELING RIBARSTVO» d.o.o. Konačno, jasno je da iza oba projekta na Vrhovinskoj rijeci stoji isti kapital, a time i isti materijalni interes – koji je ovdje najbitnija veza“, kažu iz Centra za životnu sredinu.

Miroslav Sladoje, sekretar Sportsko ribolovnog društva „Ulog“ Kalinovik, upoznat je sa radovima na Vrhovinskoj rijeci.

„Mi imamo informaciju da se tu pravi neki ribnjak koji je dobio sve potrebne dozvole. Ipak tu su postavljene cijevi za taj ribnjak ili centralu, ne znam šta se tu dešava. Sad bi trebala da bude javna rasprava za ekološku dozvolu. Ipak, po mojim saznanjima tu se uradilo mnogo više. Kod nas ima planiranih hidrocentrala, a prva u BiH je i sagrađena u našoj opštini, jedina koja je trenutno u izgradnji je ta na Vrhovinskoj rijeci. Nikome u suštini te male hidrocentrale ne donose koristi, niti državi, niti građanima, niti nama ribarima i ljubiteljima prirode“, kategoričan je Sladoje.

Fotografije lokacije pokazale nepravilnosti

Informacije da nešto nije u redu na lokaciji gdje su ispunjeni uslovi za izgradnju ribnjaka, a gdje su se tek trebale dobiti neophodne dozvole za izgradnju MHE, iz Centra za životnu sredinu su dobili u aprilu 2020. godine kada su dobili privatne fotografije sa same lokacije gradilišta.

„Na fotografijama se jasno moglo vidjeti da su izvjesni građevinski radovi na lokaciji bili već u toku, i odmah smo se obratili resornom ministarstvu kao i Opštini Kalinovik, radi dobijanja informacija da li je za sporni objekt (MHE «Hotovlje») izdata građevinska, odnosno ekološka dozvola. Dobili smo informacije od opštine i ministarstva, gdje oba organa navode da investitoru za sporni objekt tada nije izdavana građevinska, niti ekološka dozvola. Nakon podnošenja predstavke Republičkom inspektoratu u maju mjesecu, dobili smo odgovor od Područnog urbanističko-građevinskog i ekološkog inspektora od 14.7.2020.g. u kojem je utvrđeno da se na lokaciji gradi ribnjak, te da nema odstupanja od tehničke dokumentacije“, ističe Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Iz ovog udruženja koje se godinama bori za zaštitu životne sredine nakon novih saznanja sa terena i posjedovanja novih snimaka na kojima se jasno vidi izgrađen čvrsti objekat, obraćaju se resornom ministarstvu koje odgovara da u tom trenutku MHE nema niti građevinsku dozvolu, te da mu je izdata građevinska dozvola za izvođenje pripremnih radova od 29.5.2020. godine, u kojom se odobrava izvođenje pripremnih radova koje podrazumijeva konkrentno ”izgradnja zaštitne ograde gradilišta, postavljanje privremenih objekata za potrebe gradilišta, na primjer kancelarijski prostor i slično, kao i priprema unutrašnje saobraćajne komunikacije”.

„Kako je bilo očito da je na spornoj lokaciji investitor izgradio čvrsti objekat koji je bio trajno vezan za zemljište, zbog čega se isti ne može smatrati privremenim, a bez da je za to ishodovao redovnu građevinsku dozvolu, odnosno ekološku dozvolu, niti je nadležnom ministarstvu podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izvođenje preostalih radova na izgradnji MHE “Hotovlje”, to smo u oktobru mjesecu od republičkih inspektora ponovno zahtjevali hitno provođenje nadzora radi identifikacije izgrađenog objekta“, naglašava Skomorac.

Odgovor stiže od područnog vodnog inspektora koji je na lokalitetu bio 27.11. prošle godine i utvrdio, kako tvrde iz Centra za životnu sredinu, potpuno pogrešno činjenično stanje, budući da je inspektor za sve objekte, koji čine MHE ”Hotovlje”, naveo da su planirani, iako su cjevovod i mašinska zgrada već bili potpuno sagrađeni.

Poseban problem izgradnje ove MHE je da se pozicija početka vodozahvata nalazi u neposrednoj blizini rezervoara pitke vode kojim se napaja opština Kalinovik.

„Činjenica da je planiranje postrojenja ove snage u gornjem toku Vrhovinske rijeke potpuno pogrešno izvodi se i iz mišljenja koje je dostavljeno od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a u kojem se između ostalog navodi sljedeće: Uticajima na potencijalna izvorišta vode za piće nije se posvetila naročita pažnja od strane izrađivača prethodne procjene. Mašinska zgrada je u nenaseljenom mjestu u gornjem toku Vrhovinske rijeke 300 metara ispod kaptiranog izvorišta rijeke koji je namijenjen za javno vodosnadbijevanje stanovništva. Objekat je dosta blizu kaptaže u zaštitnim zonama javnog vodnog objekta (…). Iako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS razmatralo i ovo mišljenje, to ga nije spriječilo da investitora ipak oslobodi od obaveze pribavljanja Studije uticaja na životnu sredinu, kojom bi se inače morale predvijeti sve negativne implikacije izgradnje u zonama zaštićenog javnog vodnog objekta, a što rezultirala time da je pravo lokalnog stanovništva na pristup pitkoj vodi potencijalno dovedeno u opasnost“, posebno naglašava Skomorac.

Zajedno sa ekipom Centra za životnu sredinu bili smo na lokalitetu na kojem se gradi ova mala hidrocentrala i ribnjak i lično smo se uvjerili u trenutno stanje na Vrhovinskoj rijeci. Gradilište puno radnika i teške mašinerije, položene cijevi, izgrađena mašinska zgrada. Radnici koji su bili prisutni na gradilištu nisu nas ništa pitali kada su pored nas prošli sa nekoliko kamiona iako su vjerovatno bili svjesni da smo došli namjenski da obiđemo baš taj lokalitet. Predio oko Vrhovinske rijeke je netaknuta priroda gdje se samo u daljini naziru prva naselja. Ipak, netaknutu prirodu narušila je ljudska ruka i to njen najljepši dio – rijeku. Video koji smo snimili dronom na najbolji način prikazuje u kakvom je stanju Vrhovinska rijeka trenutno i kakvu sudbinu očekuju sve naše rijeke, pošto je za skoro sve i jednu rijeku u BiH planirana (barem) jedna mala hidrocentrala.

„Stanje je takvo da investitor ”DELASO” d.o.o., za vrijeme izgradnje svih objekata koji čine cjelinu MHE ‘Hotovlje’, nije imao ishodovane neophodne dozvole, već je u najboljem slučaju sve radove izveo na temelju preliminarne dozvole za izvođenje pripremnih građevinskih radova, izdate od strane ministarstva koje ga je oslobodilo i obaveze za izradom Studije uticaja. Međutim, problem je u tome što ovo nije redovna građevinska dozvola, već prilično opskurna dozvola koja se izdaje shodno Zakonu o uređenju prostora i građenju. Tamo prosto nema ničega što liči na bilo kakav ribnjak. Na lokaciji je potpuno izgrađena mašinska zgrada za MHE «Hotovlje», kao i transportni cjevovod koji je doveden do same zgrade, te po svojim gabaritima i promjeru očito prevazilazi potrebe bilo kakvog ribnjaka“, izričit je Redžib Skomorac.

„Stoga, sumnjamo da je investitor u MHE ‘Hotovlje’ koristio koncesiju i dozvole za izgradnju ribnjaka, izdate bliskoj firmi, kao alibi za izgradnju mnogo unosnijeg postrojenja, a kao dokaz našim tvrdnjama jeste i dokumentacija koju je ovaj investitor dostavio uz zahtjev za izdavanje rkološke dozvole, koja u potpunosti opisuje ono što je već izgrađeno. U prilog tome ide i činjenica da je koncesioni period za ribnjak dodjeljen u trajanju od 30 godina, a kako je isti počeo da teče još 2012. godine, bez da se faktički ribnjak započeo i graditi nakon skoro trećinu tog perioda, navodi na zaključak koja od dvije koncesije je zapravo bila cilj. Kako je zahtjev za izdavanjem ekološke dozvole skoro bio na javnom uvidu, to smo svakako ukazali na samovolju investitora, ali i sve propuste kako ministarstva tako i inspekcija, zahtjevajući da se zahtjev investitora odbije, kao i da se o svemu obavijesti koncedent, Komisija za koncesije, kao i organi krivičnog gonjenja“, ističe Skomorac.

Poseban problem, ističu u Centru za životnu sredinu je i vodostaj koji bi nakon konačne izgradnje MHE Hotovlje i cjevovoda od skoro 5 kilometara i promjera jedan metar bio skoro pa zanemariv. To je posebna šteta jer je Vrhovinska rijeka zapravo rijeka prve kategorije.

„Uzevši u obzir da je cjevovod za MHE ’Hotovlje’ dužine preko 5 km, te da je enormnih gabarita cjelom svojom dužinom, prosto nije jasno na osnovu kojih parametara se na jednoj manjoj planinskoj rijeci kao što je Vrhovinska projektovalo postrojenje snage od čak 4,68 MW. Ovo govori da bi poslovanje ove MHE bilo drastično manje od očekivanog, što bi investitor sasvim sigurno pokušavao nadomjestiti usmjeravanjem cjelokupne vode u turbine, ostavljajući korito rijeke potpuno suhim“, alarmiraju iz Centra za životnu sredinu.

Stanište ugroženih vrsta

Vrhovinska rijeka je karakteristična i po tome, ili barem bila, da se u njoj nalaze i dvije zaštićene, odnosno ugrožene vrste. Ova rijeka je stanište vrste potočnog raka Austropotamobius torrentium, prepoznatog kao vrste od interesa za Evropsku Uniju, kao i jedno od najvećih i najviše očuvanih staništa autohtone potočne pastrmke Salmo trutta.

„Uopšte gledano za to područje na kojem se nalazi Vrhovinska rijeka i taj gornji dio sliva rijeke Neretve je prije nekoliko godina izrađen prijedlog za zaštitu izvorišta i gornjeg toka rijeke Neretve sa njenim pritokama kao značajnog ribljeg lovišta. Rađena je jedna opširna studija od strane profesora Vegare koji je predavač na jednom norveškom prestižnom fakultetu koji je sa svojim stručnim timom radio studiju zdravstvenog stanja riba i došao do zaista sjajnih rezultata, od kvaliteta vode do zdravstvenog stanja riba. Poslije toga je donesena odluka o izgradnji sedam malih hidrocentrala na Neretvi i jedna na Vrhovinskoj rijeci. Ukoliko se to sprovede u djelo to područje izgubiće sve karakteristike jedne teritorije koja bi moglo i trebalo da bude zaštićeno kao svojevrstan prirodni rezervat“, ističe Dejan Radošević, rukovodilac Sektora za biološko-tehničke poslove Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

„Bitna je i konstatacija ovog Zavoda koja se vjerovatno tiče suštine samog problema – a to je da konkretni slučaj predstavlja “nespojivost planskih rješenja”, s obzirom da se izmjenama i dopunama Prostornog Plana Republike Srpske do 2025. godine “područje gornjeg toka rijeke Neretve planira za zaštitu u kategoriji Područje upravljanja staništem”. Ove vrste su zaštićene kako Uredbom o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama RS, tako i Aneksom III Bernske konvencije, kao i Dodatkom II Direktive o staništima EU – što ne ostavlja prostora za izbjegavanje sistematske zaštite istih. Stoga, konkretno izgradnja hidroelektrane u staništu ovih vrsta je u suprotnosti sa preuzetim međunarodnim obavezama BiH, budući da iskustvo pokazuje da takve vrste, koje zavise od čiste vode, ne mogu preživjeti nizvodno od vodozahvata za MHE“, naglašavaju iz Centra za životu sredinu.

Dozvole uprkos nizu nepravilnosti

Uprkos svemu, krajem prošle godine, i to na dan kada smo obilazili navedenu lokaciju na kojoj smo svjedočili već izgrađenoj MHE, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i pored svih nepravilnosti, te tada dodjeljuje ekološku i istovremeno građevinsku dozvolu firmi “Delaso” za izgradnju MHE “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci.

Kako nezvanično saznajemo, resorno ministarstvo je moralo po zakonu izdati dozvolu, jer nemaju nikakve zvanične navode o nepravilnostima od inspekcija koje bi potvrdile navode Centra za životnu sredinu.

Na naš upit upućen Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dobili smo odgovor da je sve urađeno po zakonu i ništa mimo predviđenih dozvola.

Odgovor smo dobili i od Inspektorata RS i on je kontradiktoran u odnosu na odgovor resornog ministarstva.

Republički građevinski i republički vodni inspektor vršili su kontrolu u mjestu Hotovlje na Vrhovinskoj rijeci i konstatovano je da su do trenutka vršenja inspekcijske kontrole izvedeni građevinski radovi koji se odnose na iskop rova, polaganje cjevovoda na desnoj i lijevoj obali vodotoka i zatrpavanje rova upotrebom građevinske mehanizacije, u dužini od cca 4 kilometra, te izgradnja ”ležeće” ploče od armiranog betona i vertikalnih armiranobetonskih stubova na ploči.

MPUGiE u zadnjem pasusu odgovora potvrđuje da nisu izdali redovnu građevinsku dozvolu prije dozvola po Zakonu o zaštiti životne sredine, jer i ne mogu prije ekološke dozvole, koju su izdali krajem novembra 2020. godine. Republička uprava za inspekcijske poslove se opet, i pogrešno, referiše na dozvolu za pripremne građevinske radove, koje nikako ne ovlašćuju investitora na izgradnju koja se desila na Vrhovinskoj rijeci, naglašavaju iz Centra za životnu sredinu. To je bio povod da protiv Republičke uprave ulože žalbu kod MPUGiE, ali i konačno krivičnu prijavu protiv investitora u MHE “Hotovlje”.

Od Republičke uprave za inspekcijske poslove smo dobili još jedan zapisnik o inspekcijskom nadzoru, načinjen kasnije, tačnije 9. decembra prošle godine. Pogađate, ni tu nisu uočene nikakve nepravilnosti.

Ono što je zanimljivo u cijeloj priči je da su za MHE “Hotovlje” ekološka i građevinska dozvola izdate isti dan, odnosno 27.11.2020.godine. Nelogično je, kažu naši izvori, da se dogodi takav slučaj, jer obično koncesionar mora posebno da zahtjeva izdavanje građevinske dozvole. Prema posljednjem zapisniku Inspekcije proizilazi da je investitor prijavio početak radova na izgradnji MHE dana 7.12.2020.g. (na kraju str. 2). Inspektor je na terenu bio svega dva dana kasnije, tačnije 9.12.2020, što je poseban apsurd u zapisniku, jer ispada da je MHE mogla biti zakonito izgrađena u roku od samo dva dana!?

Iz Opštine Kalinovik, iz kabineta načelnice Mileve Komlenović, nismo dobili odgovore na pitanja koja se tiču izgradnje MHE na teritorije ove prirodom bogate opštine.

Pozitivna presuda za odbranu Vrhovinske rijeke

Ipak, da nade u spas Vrhovinske rijeke možda ima dokazala je nedavno donesena presuda  Okružnog suda u Banja Luci.

Postupajući okružni sudija donio je 05.01.2021. godine pozitivnu presudu za odbranu Vrhovinske rijeke i presudom uvažio tužbu podnesenu od strane Centra za životnu sredinu, a pripremljenu u saradnji sa Aarhus centrom u BiH. Presudom je poništeno sporno rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kojim je nosilac projekta “Delaso” d.o.o. Teslić oslobođen obaveze da izradi Studiju uticaja na životnu sredinu za malu hidroelektranu “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci, nakon čega se resornom ministarstvu nalaže da provede ponovni postupak.

Okružni sud je naime utvrdio da resorno ministarstvo nije uvažilo mišljenje Instituta za javno zdravstvo RS-a kojim je ukazano da nije posvećena naročita pažnja uticajima na potencijalna izvorišta vode za pića od strane izrađivača prethodne procjene uticaja. Planirana mašinska zgrada bi se nalazila 300 metara ispod kaptiranog izvorišta rijeke koje služi za javno vodosnadbijevanje stanovništva. Resorno ministarstvo takođe nije uvažilo mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u kojem je istaknuto kako ovo područje predstavlja stanište vrste potočnog raka Austropotamobius torrentium Schrank.

Stoga, ministarstvo koje vodi Srebrenka Golić je izdalo ekološku dozvolu za MHE “Hotovlje” na temelju sada već poništenog rješenja, zbog čega je Centar za životnu sredinu u decembru prošle godine uložio tužbu za koju se još čeka sudski epilog. U međuvremenu, a na osnovu obavezujuće presude, od Republičkog inspektorata , Centar za životnu sredinu je zahtjevao da hitno naloži obustavu svih aktivnosti na Vrhovinskoj rijeci. Sve navedeno, još ostavlja nadu za spas ove ranjene rijeke.

Također, zbog ovog svojevrsnog “organiziranog koncesionog poduhvata”, podnesene su i krivične prijave protiv investitora, s ciljem zadovoljena opšte, ali prije svega i ekološke pravde.

Malo ko je do sada čuo za tu malu i čudesnu rijeku Vrhovinsku u opštini Kalinovik, ali Vrhovinska rijeka nije sama. Vrlo brzo stvari bi se mogle promijeniti. Možda upravo slučaj ove rijeke bude spas za sve ostale rijeke u BiH.

Možda će upravo njeno sudbonosno ime značiti kraj otimanju i betoniranju naših rijeka.

Dejan Rakita

Napomena: Ovaj članak dio je serije članaka nastalih u saradnji Centra za životnu sredinu i portala www.gerila.info i dio je kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.

The post Sudbina rijeke Vrhovinske: Hidrocentrala zamaskirana u ribnjak, vlasti nijeme, inspekcije slijepe first appeared on Gerila.info.

Specifičnost ove mHE je da se nalazi na granici dvije opštine, Travnika i Dobretića, a nedaleko je i granica RS i Federacije BiH. Nakon dva dana od početka radova, po prijavi od strane Udruženja ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika koji se i brinu o ovoj rijeci, izvršena je kontrola od strane kantonalne poljoprivredne inspektorice Snježane Maroš. Tom prilikom je utvrđeno da izvođač radova, odnosno investitor, nije postupio u skladu sa čl. 10. Ugovora o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK broj 01/18 od 04.12.2018. godine kojim se propisuje da je izvođač radova dužan dva dana prije izvođenja radova na vodama obavijestiti korisnika u cilju zaštite ribljeg fonda. Budući da ovo nije učinjeno, došlo je do nanošenja štete ribljem fondu ulaskom teških mašina u korito rijeke, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Iz udruženja ribolovaca su pokrenuli proces utvrđivanja krivične odgovornosti za ovaj slučaj pred Kantonalnim sudom krajem novembra prošle godine.

„Ovdje je bitno naglasiti da je investitor počeo sa radovima a da nije obavijestio Sportsko ribolovno društvo Travnik i time je zapravo izvršio krivično djelo. Investitor je morao obavijestiti ribolovačko udruženje o početku radova kako bi oni zaštitili riblji fond na tom dijelu rijeke Ugar. Pošto se to nije desilo došlo je do pomora ribe sa početkom radova. Zbog toga je ribolovačko udruženje podnijelo i krivičnu prijavu pred Kantonalnim tužilaštvom i mi sad čekamo odluku ovih dana, da li će biti pokrenut krivični postupak protiv odgovornog lica“, ističe Nina Kreševljaković, iz Aarhus Centra u BiH.

Pred Kantonalnim sudom u Travniku ”Klub sportskih ribolovaca” je pokrenuo upravni spor protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Tužena strana, odnosno Ministarstvo je dana 22.10.2019. godine donijela Rješenje broj: 03-23-26/18 kojim se odobrava investitoru V.N.T d.o.o. Novi Travnik da može pristupiti izvođenju radova na izgradnji MHE “Oštrac”, instalisane snage 890 kW, moguće godišnje proizvodnje 3,869 GWh, na području opština Dobretići i Travnik. Udruženje ribolovaca inače ima potpisan Ugovor o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve. Kao dokaz u svoje tvrdnje priložili su i nalaz kantonalne poljoprivredne inspektorice broj 06-20-1193/20-2 od 14.10.2020. godine u kojem je navedeno da je načinjena šteta ribljem fondu izvođenjem radova na MHE „Oštrac“, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Time se, nedvosmisleno, ukazuje da izgradnja mHE Oštrac narušava postojeći eko sistem, biodiverzitet, te se utiče na fragmentaciju staništa ribe.

Iz udruženja travničkih ribolovaca naglašavaju da je razlog podnošenja tužbe činjenica da je pobijani akt organa uprave donesen na osnovu nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz očigledne povrede procesnog prava i pogrešne primjene materijalnog prava. Ono što je nevjerovatno u cijelom slučaju je da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ni na koji način nije omogućilo građanima Travnika i Dobretića, kao ni nevladinim organizacijama, među kojima je i ”Klub sportskih ribolovaca”, pristup u donošenju odluka koje se tiču odobravanja izgradnje ove mHE.

Iz tog razloga su i podnešene tužbe protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK zbog izdavanja urbanističke i građevinske dozvole za mHE Oštrac. Obe su, međutim, odbijene od strane Tužilaštva 14. januara ove godine.

Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra u BiH naglašava da ovo nije kraj pravne borbe i da je u pitanju pogrešno tumačenje zakona.

„Planiramo podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje obe sudske odluke pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, iz razloga što je sa obe presude Sportsko ribolovačko udruženja Travnik uskraćeno za svoja prava. Smatramo da Sud nije pravilno protumačio član 2. Zakona o upravnom sporu na koji se poziva. On propisuje da svako fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je neko pravo ugroženo, ima pravo da pokrene upravni spor, na šta smo se mi zapravo i pozivali, zato što društvo ribolovaca ima važeći ugovor o korištenju rijeke Ugar. Samim tim, donošenjem ovih građevinskih, urbanističkih i ekoloških dozvola bez njihovog uključivanja u sam upravni postupak prilikom donošenja tih dozvola je kršenje njihovih prava. Međutim, u tom istom stavu 2. stoji da je propisano da pored navedenih fizičkih i pravnih lica takođe upravni spor mogu pokrenuti i fizička i pravna lica koja su učestvovala u upravnom postupku, i to su zapravo zainteresovana lica. Sud se onda pozvao samo na taj drugi dio odredbe, zanemarujući onaj prvi dio. Navodeći da ribolovačko udruženje nije bilo uključeno u sam postupak, pa samim tim nema pravo ni da pokrene upravni spor, što mi smatramo da je potpuno pogrešno promumačeno“, kategorična je Kreševljakovićeva iz Aarhus Centra.

Resorno Ministarstvo je moralo znati, slažu se stručnjaci, da je predmetna dozvola izdana za područje na kojem travničko udruženje ribolovaca raspolaže ribolovnim pravima u skladu sa Ugovorom o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve.

Indiru Meliću, predsjedniku Sportsko-ribolovnog društva Travnik, savršeno je, kako kaže, jasna pozadina izgradnje mHE u Srednjebosanskom kantonu.

„Taj energetski lobi u BiH je jak i mi znamo ko stoji iza toga. To su uglavnom bivši i sadašnji političari i koji su pripremili teren za ovakve stvari, beru plodove svoga nerada, odnosno svog kriminala, jer uništavanje prirode je, po meni, krivično djelo. To su ti Selmani, Bičakčići, Erlagići, Kasumovići i ostali. Veoma je jasno ko stoji iza tih hidrocentrala“, ističe Melić.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da resosrno ministarstvo nije tražilo novo mišljenje Službe za graditeljstvo, prostorno uređenje, gospodarstvo, obnovu i razvitak Opštine Dobretići, već je uvaženo mišljenje navedene službe iz 2016. godine, iako je za to itekako bilo razloga. Naime, zainteresovano lice, odnosno investitor VNT, nije moglo riješiti imovinsko-pravne odnose sa zemljištem na kojem je bila predviđena lokacija mašinskog postrojenja, pa je morao znatno mijenjati idejni projekat, odnosno položaj vodozahvata, trasu cjevovoda i lokaciju mašinskog postrojenja te ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Ovdje se radilo o znatnoj promjeni samog projekta, pa je samim tim trebalo pribaviti nove saglasnosti nadležnih organa. Investitor VNT čak nije blagovremeno pribavio i dostavio mišljenje nadležne Službe za urbanizam, građenje, katastra i imovinsko-pravne poslove Opštine Travnik, što je bio dužan jer je novim projektom zahvaćena i ova opština, a ne samo Opština Dobretići. Pored mišljenja navedenih službi, nedostaju i nova mišljenja mjesnih zajednica Korićani i Melina.

Indir Melić, za naš portal ističe da to nije kraj nelogičnosti rada resornog ministarstva.

„Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti je podnesen ministarstvu 27.02.2019. godine, te su oni od tog dana imali obavezu da u roku od 15 dana izvjeste zainteresirano lice o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune u roku od 30 dana. Budući da su dopune zahtjeva rađene, pravna je pretpostavka da je organ izvijestio zainteresirano lice o potrebi dostavljanja dopuna. Međutim, zainteresirano lice je dostavljalo dopune i tokom mjeseca maja 2019. godine čime je očigledno probijen rok od 30 dana“, rezigniran je Melić.

Jasno je, naglašava Melić, da je došlo do kršenja materijalnog propisa i pravila procedure. Naime, Urbanistička saglasnost na mHE Oštrac je donijeta 19.06.2019. godine, čime ne samo da su povrijeđene odredbe ZoPU nego i odredbe člana 216. stava (2) ZUP-a FBiH, kojim je propisano da se rješenje ima donijeti najkasnije u roku od 60 dana, odnosno polovinom aprila, a ne polovinom juna 2019. godine.

Pored urbanističke, sporna je i građevinska dozvola izdata od strane istog ministarstva, a zbog čega su travnički ribari takođe pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom, koji je za sada, kao i onaj za urbanističku dozvolu, odbijen.

Firma VNT podnijela je zahtjev resornom ministarstvu za izdavanje odobrenja za gradnju objekta MHE „Oštrac“ na vodotoku rijeke Ugar, na području Opštine Dobretići i Travnik dana 21.06.2018. godine. S obzirom da su vršene dopune zahtjeva, ministarstvo nije moglo po zakonu izdati odobrenje za gradnju u roku od 30 dana od prijema zahtjeva ali je imalo obavezu da izvjesti zainteresovano lice, odnosno firmu VNT, da dopunu izvrši u roku od 15 dana od prijema obavijesti da otkloni utvrđene nedostatke. Tek nakon toga, u roku od 60 dana od prijema zahtjeva, resorno ministarstvo je moglo da odobri gradnju. Apsurdno ali istinito, ovo rješenje je izdato tek 22. oktorba naredne godine!? Time je nesumnjivo došlo do teškog kršenja člana 216. stava ZUP-a FBiH.

Da apsurd može biti veći, a u BiH je to očigledno učestalo pravilo, ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika je od resornog ministarstva 5. oktobra 2020. godine zatražio da se dostave sve ishodovane dozvole za planiranu MHE Oštrac na rijeci Ugar. Ministarstvo ni na to nije reagovalo, tako da su travnički ribolovci nakon toga poslali žalbu zbog šutnje administracije krajem oktobra prošle godine, da bi tek tada dobili navedena rješenja.

Da sve ovo nije slučajno, i da Oštrac nije izolovan slučaj, kao i da politika i tajkuni idu ruku pod ruku sa ciljem sticanja još većeg kapitala, dokazuju nam i brojke koje se navode u novom nacrtu Prostornog plana SBK.

Trenutno su čak 33 mini hidrocentrale prisutne u Srednjebosanskom kantonu, a koje su priključene na distributivnu mrežu. Prema do sada izdatim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, u narednom periodu se očekuje da se priključi još 38 mHE.

Izmjene i dopune Prostornog plana Srednjebosanskog kantona za period 2005-2025. godina, čiji je nosilac pripreme Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK, donijelo je i novosti po pitanju mHE, i one nisu dobre.

„Prostorni plan potvrđuje postojeće dozvole za mHE koje su ranijim prostornim planom planirane. Na ugru su to Babanovac, Korićanske stijene, Oštrac, a planiraju se i nove centrale u donjem toku rijeke Ugar, a to su Milaševci, Ivik i Ušće, i to će uz već dvije izgrađene (Novakovići i Zapeće), biti osam mini hidrocentrala na Ugru. To znači da ćemo kompletnu rijeku staviti u cijev. Ja sam davno govorio da je možemo obrisati sa mape rijeka u BiH, i ovaj prostorni plan, ako se usvoji, potvrdiće moje slutnje. Ovdje se te centrale nadovezuju jedna na drugu, jedna ispušta a druga odmah zahvata u cijev i tako skroz do ušća Ugra u Vrbas“, razočaran je Melić.

U Službenim novinama Srednjobosanskog kantona navedeno je da se u procesu pripreme izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona mora uključiti javnost, kroz organizovanje tribina, okruglih stolova, javnih uvida i rasprava na ovu temu. Javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona je obavezna da se organizuje u svim opštinama ovog kantona. Pogađate, do današnjeg dana, ni u jednoj od opština nije organizovana nijedna javna rasprava na ovu temu!

„Javne rasprave će se ipak, na kraju, održati, ali ne u formi u kojoj se inače održavaju. Navodno zbog epidemioloških mjera uzrokovanih pandemijom virusa korona, javnu raspravu će zamijeniti dostavljanje primjedbi pisanim putem, što po meni nije dobro jer nema te masovnosti i transparentnosti na jednom mjestu“, skeptičan je Melić.

Zabrinuti su i iz Aarhus centra u BiH.

„Što se tiče Prostornog plana SBK vidjeli smo da je planirana izgradnja velikog broja mini hidrocentrala što je zaista pogubno. Čak su za neke mini hidrocentrale koje su ranije planirane preinačili njihova rješenja, poput npr. mHE Babanovac, koja je po ovom Prostornom planu planirana da bude tirolskog tipa, a ranije nije bilo tako predviđena. Negativnost takvog tipa mHE je da se veliki dio vodotoka stavlja u cijev, a u najvećem broju slučajeva korita ostaju suha zbog toga, što se po pravilima o ekološko prihvatljivom protoku koji postoji u FBiH ne bi smjelo dešavati. Ako ovaj prostorni plan prođe i ako se sve te mHE naprave to će biti pogubno za rijeku Ugar. Povrh svega postoji i zaključak Parlamenta FBiH iz juna 2020. godine u kojem je zabranjena bilo kakva daljnja gradnja mHE, ali i pored tog zaključka sad imamo taj prostorni plan koji je u proceduri javne rasprave a u njemu se planiraju nove mHE. To je i protivzakonito i strašno!“, naglašava Kreševljakovićeva.

Posebnu sumnju na dobre namjere ističe Indir Melić ukazujući na pomenutu planiranu mHE Babanovac, za koju je, po njegovim riječima, posebno „skrojen“ novi prostorni plan.

 „Ispod Babanovca je još ranije bilo planirano višenamjensko akumulaciono jezero. Potom je investitor Eskimo S2, a koji je dobio koncesiju na tu mHE, tražio ekološku dozvolu da pravi mHE tirolskog tipa i resorno ministarstvo ga je tada odbilo na osnovu mišljenja IPSA instituta. I pazite sad šta se dešava. Taj isti IPSA institut pravi novi nacrt Prostornog plana SBK i u njemu je planirana mHE Babanovac, ali ovaj put je to mHE tirolskog tipa. Slučajnost? Ne bih rekao. Imam osjećaj da je to sve u dosluhu, da se nacrt  prostornog plana prilagođava investitorima, odnosno koncesionarima“, ogorčen je Melić.

Eskimo S2 koji je izvođač radova na mHE Oštrac, na mHE Babanovac će vjerovatno biti i investitor i izvođač radova. Indir Melić ističe Salka Selmana, nekadašnjeg premijera SBK, kao jednog od glavnih ljudi iz energetskog lobija koji vedre i oblače sudbinom rijeka u BiH, a prevashodno u Srednjebosanskom kantonu.

„Stvarni vlasnik firme Eskimo 2 je Salko Selman, ali uvijek neko pod nekom krinkom upravlja tom firmom, obično neko od njegovih rođaka”, naglašava Melić.

Vlasnik kompanija Eskimo S2 i Elektrovolt Travnik formalno je Munir Selman, blizak rođak Salke Selmana. Fadil Sejdić suvlasnik je Elektrovolta sa Selmanom, a direktor u Selmanovoj kompaniji Eskimo S2. Mediji su već pisali kako se Salko Selman, iako zvanično vlasnik dvije mHE, Dolac 1 i Dolac 2, povezuje sa čak trećinom mHE u Srednjebosanskom kantonu, koji uzima najveći udio po izgrađenim malim elektranama u cijeloj Bosni i Hercegovini.

I dok Indir i njegovi saborci ribolovci biju svoje bitke pred sudovima BiH, vrijeme neumitno teče, a sa njim i sve manje nade za sudbinu naših rijeka.

GERILA.info

The post Ugar pred umiranjem: Tajkuni u borbi za profit betoniraju rijeku first appeared on Gerila.info.

Đokić je nakon sjednice izjavio da se koncesije u RS dodjeljuju na bazi realnih procjena te da “ako se sve dosljedno poštuje ne bi trebalo da bude problema”, iako svakodnevno svjedočimo raskopanim koritima rijeka, uništenom biodiverzitetu, te posječenoj šumi zbog gradnje i rada malih hidroelektrana. Iz ove organizacije navode da je ministar Đokić i zbog brojnih afera i istraga pokazao da je nekompetentan da bude na poziciji ministra energetike RS.

“Koncesije se ne dodjeljuju u svrhu opšteg javnog dobra, već ličnih profita, gdje povrh svega, u mnogim slučajevima investitori i izvođači MHE ne poštuju propisane mjere. Često se mjenjaju projekti, inspekcijski nadzor je sporadičan i fingiran, dok su sankcije minimalne. Ovo su sve razlozi zbog kojih bi ministar Đokić trebao da podnese ostavku, kao i zbog činjenice da je kao ministar prednost davao prljavim i štetnim projektima termoelektrana i hidroelektrana dok su solarna, vjetro i građanska energija zanemarene. Zbog toga društvo trpi i ekonomsku štetu koju plaćaju svi potrošači električne energije kroz naknadu za obnovljive izvore energije. Iz te naknade se daju podsticaji za MHE što u Republici Srpskoj godišnje iznosi u prosjeku 10 miliona KM sa tendencijom rasta”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Upravo zbog netransparentne dodjele koncesija bez konsultacija javnosti u ranim fazama odlučivanja i uništavanja prirode, mnogi građani se bune i protestuju zbog planova za izgradnju malih hidroelektrana.

Iz Udruženja građana “Bjelava” iz Foče, koje se bori za spas rijeke Bjelave čije korito devastira koncesionar Srbinjeputevi doo, kažu da nisu znali da će se graditi MHE na njihovoj rijeci, a kada su saznali i vidjeli uništavanje rijeke na kojoj su odrasli organizovali su se i ustali protiv ovog štetnog projekta.

“Ponadali smo se da će proglasiti moratorijum na MHE, ali očigledno je to bilo previše za očekivati od naših zastupnika. Mi ćemo naše rijeke i dalje da branimo dok god ne dobijemo adekvatnu reakciju nadležnih organa i donosilaca odluka u RS koji će podržati svoj narod, a ne pojedince koji se bogate na naš račun”, istakli su iz Udruženja građanja “Bjelava”.

Pojedini poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) juče su jasno pokazali da za zaštitu rijeka ne mare, a o čemu je Gerila pisala. Iako su predloženi zaključci u NSRS bili labaviji od onih koji su nedavno usvojeni u Parlamentu Federacije BiH, jasno je da poslanici svoj legitimitet ne zasnivaju na zastupanju javnog, već partijskog interesa. Politička prepucavanja i partijska takmičenja neće pomoći da se zaštite vodni resursi od uništavanja.

Centar za životnu sredinu se kroz rad Koalicije za zaštitu rijeka BiH zalaže za hitno ukidanje podsticaja za MHE te uvođenje moratorijuma na njihovu izgradnju.

“Apelujemo na narodne poslanike da samostalno pokrenu diskusiju i dođu do konsenzusa sa ciljem da se zaustavi dalja gradnja MHE i destrukcija najvećeg javnog interesa i prirodnog dobra svih građana”, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

The post Centar za životnu sredinu traži ostavku ministra energetike RS Petra Đokića! first appeared on Gerila.info.

Iako je Klub poslanika SNSD prije tri dana trijumfalno predložio četiri zaključka na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, među kojima je zatraženo da bude sačinjen prijedlog mjera kojima će se preispitati svi ugovori o koncesijama i status aktivnosti predviđenih ugovorima, od tog ipak neće biti ništa.

SNSD jeste glasao za navedeni prijedlog, ali ne i njihovi koalicioni partneri, kao ni opozicija koja je bila suzdržana.

Da nešto “smrdi” i da ovaj prijedlog neće proći, moglo se osjetiti već jutros po sramnim izjavama Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske koji je rekao je da Srpska želi da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji njenog razvoja, navodeći da je do sada izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, a ukupna vrijednosti svih 36 objekata je 352 miliona KM.

Đokić je istakao da to nisu male investicije, ističući da su u izgradnji tih objekata učestvovale stotine radnika, a da su brojne domaće firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.

“Republika Srpska do sada je dobila oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima Srpska, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora”, izjavio je Đokić za Glas Srpske i dodao da u navedenim izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama riječ zapravo o “sitnim promjenama zakona zato što nomotehnička pravila ne dopuštaju obimniju promjenu i moralo bi da se ide u predlaganje novog zakona, a za to još ne postoji potpuna spremnost”.

Ta izjava je u suprotnosti sa epohalnim najavama Srđana Mazalice od prije par dana.

Mazlica je za portal Gerila info kratko komentarisao da mu je žao što zaključci SNSD-a nisu podržani od strane ostalih narodnih poslanika u NSRS.

Na naše pitanje da prokomentariše odluku koalicionih partnera SNSD-a, da ne podrže ove promjene, Mazalica je rekao da je to pitanje isključivo za te stranke.

“Ne bih komentarisao njihove razloge, najbolje je da oni samo to objasne. Žao mi je što smo propustili priliku da dođemo do dobrih rješenja dugoročno gledano kada je u pitanju ova oblast jer su ovi zaključci bili vrlo konkretni , odnosno vrlo nedvosmisleno su davali zadatke prema više institucija, znalo se tačno šta će biti čiji zadatak i redosleijed obaveza. Na žalost, sada smo u situaciji da se sve dalje inicijative za dalju izgradnju mHE se mogu nesmetano provoditi”, zaključio je Mazalica.

Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo”, za naš portal tvrdi da bi ova inicijativa prošla, odnosno bila usvojena, da je postojala stvarna volja i namjera za tim.

“Sama činjenica da ovdje nije bilo stopostotna saglasnost vladajuće koalicije govori u prilog tome da nije postojala volja za promjenom nabolje kada govorimo o zaštiti rijeka od gradnje mini hidrocentrala na našim rijekama”, rekao je za naš portal Bužanin.

“Ono što takođe buni je i drugi zaključak ovog prijedloga koji traži da se urade analize hidropotencijala na vodotocima u Srpskoj, ali postavlja se pitanje čemu ta analiza ako je namjera prijedloga bila da se spriječi dalja izgradnja centrala na rijekama”, postavlja pitanje Bužanin.

Bužanin je mišljenja da je ova inicijativa ponukana odlukom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH da usvoji Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH. Ovim zaključkom se dao rok Vladi FBiH da u roku od tri mjeseca izvrši analizu i predloži izmjena u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane i u praksi.

“Bojim se da je ova incijativa bila samo standardo nadmetanje u priči ko je bolji entitet, i da nije dovoljno dobro i temeljno pripremljena, a očito nije imala ni široku podršku među političkim subjektima”, ističe Bužanin.

Iz Centra za životnu sredinu priznaju da ovakav ishod i nije bio neočekivan.

“Pogotovo nakon odluke Federacije BiH, teško je bilo očekivati da se sve odjednom promijeni nabolje. Iako bi bilo najlogičnije da se odluka o javnom iskorištavanju rijeka tretira isto na teritoriji cijele BiH, a u korist zaštite životne sredine, i da su bar tu politike koliko-toliko usaglašen”, naglašava Redžib Skomorac za naš portal.

“Moguće da je odluka vezana za stopiranje izgradnja mHE na teritoriji FBiH uticala i na pojedine poslanike u Narodnoj skupštini RS, ali ostaje da se vidi da li će i na koji način te odluke da sprovede i sama Federacija”, zaključuje Skomorac.

GERILA.info

The post NSRS: Ah šta ćemo ljubav kriti, hajdemo mini hidrocentrale graditi… first appeared on Gerila.info.