DRUŠTVONASLOVNA

Ugar pred umiranjem: Tajkuni u borbi za profit betoniraju rijeku

Na rijeci Ugar, negdje na pola puta između Banjaluke i Travnika, iako je moratorijum na daljnju izgradnju mini hidrocentrala na rijekama u Federaciji BiH bio na snazi, 21. septembra 2020. godine, odnosno tri dana prije isteka moratorijuma, nastavljeni su radovi na mini hidrocentrali Oštrac. To je još jedna u nizu malih hidroelektrana čijom se izgradnjom na rijeci Ugar vrši očigledan ekocid naočigled šire javnosti BiH. Dozvolu za gradnju dobila je firma VNT čiji je vlasnik bio Vlado Ramjak koji je prodao ovu firmu njemačkom državljaninu Mattiasu Helmut Neutzelu, odnosno njemačkoj kompaniji ENEACON, što je navedeno i na njihovoj zvaničnoj veb stranici. Izvođač radova je firma Eskimo S2. Time je nastavljena betonizacija jedne od najljepših rijeka BiH, gdje će se na svega 12 kilometara nalaziti sedam ili čak i više mini hidrocentrala u bližoj budućnosti.

MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA

Specifičnost ove mHE je da se nalazi na granici dvije opštine, Travnika i Dobretića, a nedaleko je i granica RS i Federacije BiH. Nakon dva dana od početka radova, po prijavi od strane Udruženja ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika koji se i brinu o ovoj rijeci, izvršena je kontrola od strane kantonalne poljoprivredne inspektorice Snježane Maroš. Tom prilikom je utvrđeno da izvođač radova, odnosno investitor, nije postupio u skladu sa čl. 10. Ugovora o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK broj 01/18 od 04.12.2018. godine kojim se propisuje da je izvođač radova dužan dva dana prije izvođenja radova na vodama obavijestiti korisnika u cilju zaštite ribljeg fonda. Budući da ovo nije učinjeno, došlo je do nanošenja štete ribljem fondu ulaskom teških mašina u korito rijeke, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Iz udruženja ribolovaca su pokrenuli proces utvrđivanja krivične odgovornosti za ovaj slučaj pred Kantonalnim sudom krajem novembra prošle godine.

„Ovdje je bitno naglasiti da je investitor počeo sa radovima a da nije obavijestio Sportsko ribolovno društvo Travnik i time je zapravo izvršio krivično djelo. Investitor je morao obavijestiti ribolovačko udruženje o početku radova kako bi oni zaštitili riblji fond na tom dijelu rijeke Ugar. Pošto se to nije desilo došlo je do pomora ribe sa početkom radova. Zbog toga je ribolovačko udruženje podnijelo i krivičnu prijavu pred Kantonalnim tužilaštvom i mi sad čekamo odluku ovih dana, da li će biti pokrenut krivični postupak protiv odgovornog lica“, ističe Nina Kreševljaković, iz Aarhus Centra u BiH.

Nina Kreševljaković, iz Aarhus Centra u BiH
Nina Kreševljaković, Aarhus Centar u BiH

Pred Kantonalnim sudom u Travniku ”Klub sportskih ribolovaca” je pokrenuo upravni spor protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Tužena strana, odnosno Ministarstvo je dana 22.10.2019. godine donijela Rješenje broj: 03-23-26/18 kojim se odobrava investitoru V.N.T d.o.o. Novi Travnik da može pristupiti izvođenju radova na izgradnji MHE “Oštrac”, instalisane snage 890 kW, moguće godišnje proizvodnje 3,869 GWh, na području opština Dobretići i Travnik. Udruženje ribolovaca inače ima potpisan Ugovor o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve. Kao dokaz u svoje tvrdnje priložili su i nalaz kantonalne poljoprivredne inspektorice broj 06-20-1193/20-2 od 14.10.2020. godine u kojem je navedeno da je načinjena šteta ribljem fondu izvođenjem radova na MHE „Oštrac“, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Time se, nedvosmisleno, ukazuje da izgradnja mHE Oštrac narušava postojeći eko sistem, biodiverzitet, te se utiče na fragmentaciju staništa ribe.

Iz udruženja travničkih ribolovaca naglašavaju da je razlog podnošenja tužbe činjenica da je pobijani akt organa uprave donesen na osnovu nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz očigledne povrede procesnog prava i pogrešne primjene materijalnog prava. Ono što je nevjerovatno u cijelom slučaju je da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ni na koji način nije omogućilo građanima Travnika i Dobretića, kao ni nevladinim organizacijama, među kojima je i ”Klub sportskih ribolovaca”, pristup u donošenju odluka koje se tiču odobravanja izgradnje ove mHE.

Iz tog razloga su i podnešene tužbe protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK zbog izdavanja urbanističke i građevinske dozvole za mHE Oštrac. Obe su, međutim, odbijene od strane Tužilaštva 14. januara ove godine.

MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA

Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra u BiH naglašava da ovo nije kraj pravne borbe i da je u pitanju pogrešno tumačenje zakona.

„Planiramo podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje obe sudske odluke pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, iz razloga što je sa obe presude Sportsko ribolovačko udruženja Travnik uskraćeno za svoja prava. Smatramo da Sud nije pravilno protumačio član 2. Zakona o upravnom sporu na koji se poziva. On propisuje da svako fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je neko pravo ugroženo, ima pravo da pokrene upravni spor, na šta smo se mi zapravo i pozivali, zato što društvo ribolovaca ima važeći ugovor o korištenju rijeke Ugar. Samim tim, donošenjem ovih građevinskih, urbanističkih i ekoloških dozvola bez njihovog uključivanja u sam upravni postupak prilikom donošenja tih dozvola je kršenje njihovih prava. Međutim, u tom istom stavu 2. stoji da je propisano da pored navedenih fizičkih i pravnih lica takođe upravni spor mogu pokrenuti i fizička i pravna lica koja su učestvovala u upravnom postupku, i to su zapravo zainteresovana lica. Sud se onda pozvao samo na taj drugi dio odredbe, zanemarujući onaj prvi dio. Navodeći da ribolovačko udruženje nije bilo uključeno u sam postupak, pa samim tim nema pravo ni da pokrene upravni spor, što mi smatramo da je potpuno pogrešno promumačeno“, kategorična je Kreševljakovićeva iz Aarhus Centra.

Resorno Ministarstvo je moralo znati, slažu se stručnjaci, da je predmetna dozvola izdana za područje na kojem travničko udruženje ribolovaca raspolaže ribolovnim pravima u skladu sa Ugovorom o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve.

Indiru Meliću, predsjedniku Sportsko-ribolovnog društva Travnik, savršeno je, kako kaže, jasna pozadina izgradnje mHE u Srednjebosanskom kantonu.

„Taj energetski lobi u BiH je jak i mi znamo ko stoji iza toga. To su uglavnom bivši i sadašnji političari i koji su pripremili teren za ovakve stvari, beru plodove svoga nerada, odnosno svog kriminala, jer uništavanje prirode je, po meni, krivično djelo. To su ti Selmani, Bičakčići, Erlagići, Kasumovići i ostali. Veoma je jasno ko stoji iza tih hidrocentrala“, ističe Melić.

Indir Melić, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Travnik
Indir Melić, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Travnik

Ono što je posebno zanimljivo jeste da resosrno ministarstvo nije tražilo novo mišljenje Službe za graditeljstvo, prostorno uređenje, gospodarstvo, obnovu i razvitak Opštine Dobretići, već je uvaženo mišljenje navedene službe iz 2016. godine, iako je za to itekako bilo razloga. Naime, zainteresovano lice, odnosno investitor VNT, nije moglo riješiti imovinsko-pravne odnose sa zemljištem na kojem je bila predviđena lokacija mašinskog postrojenja, pa je morao znatno mijenjati idejni projekat, odnosno položaj vodozahvata, trasu cjevovoda i lokaciju mašinskog postrojenja te ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Ovdje se radilo o znatnoj promjeni samog projekta, pa je samim tim trebalo pribaviti nove saglasnosti nadležnih organa. Investitor VNT čak nije blagovremeno pribavio i dostavio mišljenje nadležne Službe za urbanizam, građenje, katastra i imovinsko-pravne poslove Opštine Travnik, što je bio dužan jer je novim projektom zahvaćena i ova opština, a ne samo Opština Dobretići. Pored mišljenja navedenih službi, nedostaju i nova mišljenja mjesnih zajednica Korićani i Melina.

Indir Melić, za naš portal ističe da to nije kraj nelogičnosti rada resornog ministarstva.

„Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti je podnesen ministarstvu 27.02.2019. godine, te su oni od tog dana imali obavezu da u roku od 15 dana izvjeste zainteresirano lice o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune u roku od 30 dana. Budući da su dopune zahtjeva rađene, pravna je pretpostavka da je organ izvijestio zainteresirano lice o potrebi dostavljanja dopuna. Međutim, zainteresirano lice je dostavljalo dopune i tokom mjeseca maja 2019. godine čime je očigledno probijen rok od 30 dana“, rezigniran je Melić.

Jasno je, naglašava Melić, da je došlo do kršenja materijalnog propisa i pravila procedure. Naime, Urbanistička saglasnost na mHE Oštrac je donijeta 19.06.2019. godine, čime ne samo da su povrijeđene odredbe ZoPU nego i odredbe člana 216. stava (2) ZUP-a FBiH, kojim je propisano da se rješenje ima donijeti najkasnije u roku od 60 dana, odnosno polovinom aprila, a ne polovinom juna 2019. godine.

Pored urbanističke, sporna je i građevinska dozvola izdata od strane istog ministarstva, a zbog čega su travnički ribari takođe pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom, koji je za sada, kao i onaj za urbanističku dozvolu, odbijen.

Firma VNT podnijela je zahtjev resornom ministarstvu za izdavanje odobrenja za gradnju objekta MHE „Oštrac“ na vodotoku rijeke Ugar, na području Opštine Dobretići i Travnik dana 21.06.2018. godine. S obzirom da su vršene dopune zahtjeva, ministarstvo nije moglo po zakonu izdati odobrenje za gradnju u roku od 30 dana od prijema zahtjeva ali je imalo obavezu da izvjesti zainteresovano lice, odnosno firmu VNT, da dopunu izvrši u roku od 15 dana od prijema obavijesti da otkloni utvrđene nedostatke. Tek nakon toga, u roku od 60 dana od prijema zahtjeva, resorno ministarstvo je moglo da odobri gradnju. Apsurdno ali istinito, ovo rješenje je izdato tek 22. oktorba naredne godine!? Time je nesumnjivo došlo do teškog kršenja člana 216. stava ZUP-a FBiH.

MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA

Da apsurd može biti veći, a u BiH je to očigledno učestalo pravilo, ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika je od resornog ministarstva 5. oktobra 2020. godine zatražio da se dostave sve ishodovane dozvole za planiranu MHE Oštrac na rijeci Ugar. Ministarstvo ni na to nije reagovalo, tako da su travnički ribolovci nakon toga poslali žalbu zbog šutnje administracije krajem oktobra prošle godine, da bi tek tada dobili navedena rješenja.

Da sve ovo nije slučajno, i da Oštrac nije izolovan slučaj, kao i da politika i tajkuni idu ruku pod ruku sa ciljem sticanja još većeg kapitala, dokazuju nam i brojke koje se navode u novom nacrtu Prostornog plana SBK.

Trenutno su čak 33 mini hidrocentrale prisutne u Srednjebosanskom kantonu, a koje su priključene na distributivnu mrežu. Prema do sada izdatim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, u narednom periodu se očekuje da se priključi još 38 mHE.

Izmjene i dopune Prostornog plana Srednjebosanskog kantona za period 2005-2025. godina, čiji je nosilac pripreme Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK, donijelo je i novosti po pitanju mHE, i one nisu dobre.

„Prostorni plan potvrđuje postojeće dozvole za mHE koje su ranijim prostornim planom planirane. Na ugru su to Babanovac, Korićanske stijene, Oštrac, a planiraju se i nove centrale u donjem toku rijeke Ugar, a to su Milaševci, Ivik i Ušće, i to će uz već dvije izgrađene (Novakovići i Zapeće), biti osam mini hidrocentrala na Ugru. To znači da ćemo kompletnu rijeku staviti u cijev. Ja sam davno govorio da je možemo obrisati sa mape rijeka u BiH, i ovaj prostorni plan, ako se usvoji, potvrdiće moje slutnje. Ovdje se te centrale nadovezuju jedna na drugu, jedna ispušta a druga odmah zahvata u cijev i tako skroz do ušća Ugra u Vrbas“, razočaran je Melić.

U Službenim novinama Srednjobosanskog kantona navedeno je da se u procesu pripreme izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona mora uključiti javnost, kroz organizovanje tribina, okruglih stolova, javnih uvida i rasprava na ovu temu. Javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona je obavezna da se organizuje u svim opštinama ovog kantona. Pogađate, do današnjeg dana, ni u jednoj od opština nije organizovana nijedna javna rasprava na ovu temu!

„Javne rasprave će se ipak, na kraju, održati, ali ne u formi u kojoj se inače održavaju. Navodno zbog epidemioloških mjera uzrokovanih pandemijom virusa korona, javnu raspravu će zamijeniti dostavljanje primjedbi pisanim putem, što po meni nije dobro jer nema te masovnosti i transparentnosti na jednom mjestu“, skeptičan je Melić.

Zabrinuti su i iz Aarhus centra u BiH.

„Što se tiče Prostornog plana SBK vidjeli smo da je planirana izgradnja velikog broja mini hidrocentrala što je zaista pogubno. Čak su za neke mini hidrocentrale koje su ranije planirane preinačili njihova rješenja, poput npr. mHE Babanovac, koja je po ovom Prostornom planu planirana da bude tirolskog tipa, a ranije nije bilo tako predviđena. Negativnost takvog tipa mHE je da se veliki dio vodotoka stavlja u cijev, a u najvećem broju slučajeva korita ostaju suha zbog toga, što se po pravilima o ekološko prihvatljivom protoku koji postoji u FBiH ne bi smjelo dešavati. Ako ovaj prostorni plan prođe i ako se sve te mHE naprave to će biti pogubno za rijeku Ugar. Povrh svega postoji i zaključak Parlamenta FBiH iz juna 2020. godine u kojem je zabranjena bilo kakva daljnja gradnja mHE, ali i pored tog zaključka sad imamo taj prostorni plan koji je u proceduri javne rasprave a u njemu se planiraju nove mHE. To je i protivzakonito i strašno!“, naglašava Kreševljakovićeva.

Posebnu sumnju na dobre namjere ističe Indir Melić ukazujući na pomenutu planiranu mHE Babanovac, za koju je, po njegovim riječima, posebno „skrojen“ novi prostorni plan.

 „Ispod Babanovca je još ranije bilo planirano višenamjensko akumulaciono jezero. Potom je investitor Eskimo S2, a koji je dobio koncesiju na tu mHE, tražio ekološku dozvolu da pravi mHE tirolskog tipa i resorno ministarstvo ga je tada odbilo na osnovu mišljenja IPSA instituta. I pazite sad šta se dešava. Taj isti IPSA institut pravi novi nacrt Prostornog plana SBK i u njemu je planirana mHE Babanovac, ali ovaj put je to mHE tirolskog tipa. Slučajnost? Ne bih rekao. Imam osjećaj da je to sve u dosluhu, da se nacrt  prostornog plana prilagođava investitorima, odnosno koncesionarima“, ogorčen je Melić.

Eskimo S2 koji je izvođač radova na mHE Oštrac, na mHE Babanovac će vjerovatno biti i investitor i izvođač radova. Indir Melić ističe Salka Selmana, nekadašnjeg premijera SBK, kao jednog od glavnih ljudi iz energetskog lobija koji vedre i oblače sudbinom rijeka u BiH, a prevashodno u Srednjebosanskom kantonu.

„Stvarni vlasnik firme Eskimo 2 je Salko Selman, ali uvijek neko pod nekom krinkom upravlja tom firmom, obično neko od njegovih rođaka”, naglašava Melić.

Vlasnik kompanija Eskimo S2 i Elektrovolt Travnik formalno je Munir Selman, blizak rođak Salke Selmana. Fadil Sejdić suvlasnik je Elektrovolta sa Selmanom, a direktor u Selmanovoj kompaniji Eskimo S2. Mediji su već pisali kako se Salko Selman, iako zvanično vlasnik dvije mHE, Dolac 1 i Dolac 2, povezuje sa čak trećinom mHE u Srednjebosanskom kantonu, koji uzima najveći udio po izgrađenim malim elektranama u cijeloj Bosni i Hercegovini.

I dok Indir i njegovi saborci ribolovci biju svoje bitke pred sudovima BiH, vrijeme neumitno teče, a sa njim i sve manje nade za sudbinu naših rijeka.

GERILA.info

Ostavite komentar