DRUŠTVONASLOVNA

NSRS: Ah šta ćemo ljubav kriti, hajdemo mini hidrocentrale graditi…

Džaba smo se nadali, a neko bi, kao u vicu, rekao “džaba ste krečili”.

Iako je Klub poslanika SNSD prije tri dana trijumfalno predložio četiri zaključka na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, među kojima je zatraženo da bude sačinjen prijedlog mjera kojima će se preispitati svi ugovori o koncesijama i status aktivnosti predviđenih ugovorima, od tog ipak neće biti ništa.

SNSD jeste glasao za navedeni prijedlog, ali ne i njihovi koalicioni partneri, kao ni opozicija koja je bila suzdržana.

Da nešto “smrdi” i da ovaj prijedlog neće proći, moglo se osjetiti već jutros po sramnim izjavama Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske koji je rekao je da Srpska želi da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji njenog razvoja, navodeći da je do sada izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, a ukupna vrijednosti svih 36 objekata je 352 miliona KM.

Đokić je istakao da to nisu male investicije, ističući da su u izgradnji tih objekata učestvovale stotine radnika, a da su brojne domaće firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.

“Republika Srpska do sada je dobila oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima Srpska, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora”, izjavio je Đokić za Glas Srpske i dodao da u navedenim izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama riječ zapravo o “sitnim promjenama zakona zato što nomotehnička pravila ne dopuštaju obimniju promjenu i moralo bi da se ide u predlaganje novog zakona, a za to još ne postoji potpuna spremnost”.

Ta izjava je u suprotnosti sa epohalnim najavama Srđana Mazalice od prije par dana.

 

Mazlica je za portal Gerila info kratko komentarisao da mu je žao što zaključci SNSD-a nisu podržani od strane ostalih narodnih poslanika u NSRS.

Na naše pitanje da prokomentariše odluku koalicionih partnera SNSD-a, da ne podrže ove promjene, Mazalica je rekao da je to pitanje isključivo za te stranke.

“Ne bih komentarisao njihove razloge, najbolje je da oni samo to objasne. Žao mi je što smo propustili priliku da dođemo do dobrih rješenja dugoročno gledano kada je u pitanju ova oblast jer su ovi zaključci bili vrlo konkretni , odnosno vrlo nedvosmisleno su davali zadatke prema više institucija, znalo se tačno šta će biti čiji zadatak i redosleijed obaveza. Na žalost, sada smo u situaciji da se sve dalje inicijative za dalju izgradnju mHE se mogu nesmetano provoditi”, zaključio je Mazalica.

Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo”, za naš portal tvrdi da bi ova inicijativa prošla, odnosno bila usvojena, da je postojala stvarna volja i namjera za tim.

“Sama činjenica da ovdje nije bilo stopostotna saglasnost vladajuće koalicije govori u prilog tome da nije postojala volja za promjenom nabolje kada govorimo o zaštiti rijeka od gradnje mini hidrocentrala na našim rijekama”, rekao je za naš portal Bužanin.

“Ono što takođe buni je i drugi zaključak ovog prijedloga koji traži da se urade analize hidropotencijala na vodotocima u Srpskoj, ali postavlja se pitanje čemu ta analiza ako je namjera prijedloga bila da se spriječi dalja izgradnja centrala na rijekama”, postavlja pitanje Bužanin.

Bužanin je mišljenja da je ova inicijativa ponukana odlukom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH da usvoji Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH. Ovim zaključkom se dao rok Vladi FBiH da u roku od tri mjeseca izvrši analizu i predloži izmjena u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane i u praksi.

“Bojim se da je ova incijativa bila samo standardo nadmetanje u priči ko je bolji entitet, i da nije dovoljno dobro i temeljno pripremljena, a očito nije imala ni široku podršku među političkim subjektima”, ističe Bužanin.

Iz Centra za životnu sredinu priznaju da ovakav ishod i nije bio neočekivan.

“Pogotovo nakon odluke Federacije BiH, teško je bilo očekivati da se sve odjednom promijeni nabolje. Iako bi bilo najlogičnije da se odluka o javnom iskorištavanju rijeka tretira isto na teritoriji cijele BiH, a u korist zaštite životne sredine, i da su bar tu politike koliko-toliko usaglašen”, naglašava Redžib Skomorac za naš portal.

“Moguće da je odluka vezana za stopiranje izgradnja mHE na teritoriji FBiH uticala i na pojedine poslanike u Narodnoj skupštini RS, ali ostaje da se vidi da li će i na koji način te odluke da sprovede i sama Federacija”, zaključuje Skomorac.

GERILA.info

Comment here