Osnovni sud u Banjaluci donio je prvostepenu presudu kojom je utvrđeno da je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, diskriminisao LGBTI osobe izjavama koje je davao u medijima tokom marta 2023. godine, saopšteno je iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC).
Sud je zaključio da su Dodikovi javni istupi predstavljali diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika te da su doprinijeli stvaranju neprijateljskog i uvredljivog okruženja prema LGBTI zajednici.
Dodiku se nalaže i da presudu o vlastitom trošku objavi u medijima koji se distribuiraju na teritoriji BiH.
Sporne izjave izrečene su u periodu kada je u Banjaluci planirano održavanje događaja koji je organizacioni odbor Bh. povorke ponosa namjeravao organizovati u tom gradu. Napetosti su tada kulminirale 18. marta 2023. godine kada su huligani napali LGBTI aktiviste i aktivistkinje u banjalučkom naselju Obilićevo.
Među izjavama koje su bile predmet tužbe nalazi se i ona u kojoj je Dodik rekao:
“Svim aktivistima te grupacije treba zabraniti pristup školama da propagiraju takve stvari, da se iz udžbenika izbaci sadržaj te vrste, a čak i da pokušamo da vidimo kako kroz mreže da to regulišemo jer je sve ekspanzivnije prisustvo takvih sadržaja i ja mislim da to zagađuje javni prostor, društveni prostor i ja mislim da to treba eliminisati.”
U drugim istupima Dodik je izjavio i: “Ja i dalje ostajem protiv tih ljudi, odnosno protiv onog što propagiraju, nemam ništa protiv tih ljudi, oni su slobodni da u svom privatnom životu upražnjavaju šta hoće, tužite me nikakav problem nije”, kao i: “Imate mjesta, ostrva po svijetu gdje je to normalnost, izvolite, pređite živite tamo.”
Iz Sarajevskog otvorenog centra, koji je 2023. godine pokrenuo postupak protiv Dodika, navode da presuda ima širi značaj jer potvrđuje da javni govor političara koji podstiče stigmatizaciju i isključivanje manjinskih grupa može imati pravne posljedice.
“Ova presuda, iako tek prvostepena, predstavlja simboličan ali značajan iskorak i podsjetnik da niko ne treba biti iznad zakona. Zakoni ove države trebaju štititi sve njene građane i građanke, bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koje drugo lično svojstvo”, rekao je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.
Advokatica Dženana Hadžiomerović, koja zastupa SOC u ovom predmetu, ocijenila je da je sud u Banjaluci primijenio domaće i međunarodne standarde zaštite ljudskih prava.
“Ohrabrujuće je da je Osnovni sud u Banjaluci dosljedno primijenio izmjene Zakona o zabrani diskriminacije BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Značajno je da sudovi u Bosni i Hercegovini sve jasnije primjenjuju princip da nijedan političar, bez obzira na funkciju koju obavlja, nema neograničeno pravo na slobodu izražavanja ukoliko se takvim izjavama krši pravo na jednako postupanje LGBTI osoba ili bilo koje druge manjinske ili ranjive društvene grupe ili pojedinca”, kazala je Hadžiomerović.
U obrazloženju presude sud je naglasio da je Dodik u vrijeme spornih izjava obavljao najvišu izvršnu funkciju u Republici Srpskoj, zbog čega se od njega očekivao viši stepen odgovornosti u javnom govoru. Sud se pritom pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj izjave političara imaju poseban društveni uticaj i mogu legitimisati netrpeljivost prema manjinskim grupama.
Sud je zaključio i da sporne izjave sadrže elemente generalizacije i stigmatizacije čitave društvene grupe te da pozivaju na njihovo institucionalno i društveno isključivanje, čime prelaze granice ličnog vrijednosnog suda.
Presudom je Dodiku zabranjeno svako dalje poduzimanje istih ili sličnih radnji kojima bi se kršilo ili moglo kršiti pravo na jednako postupanje prema članovima LGBTI zajednice.
“Javni govor koji podstiče ugrožavanje drugih ne smije proći bez odgovornosti”
Za neke od aktivista i aktivistkinja koji su bili direktno pogođeni događajima iz 2023. godine, ova presuda ima i ličnu dimenziju.
“Ova presuda mi je bitna jer sam i sama bila među osobama koje su napadnute u slučaju napada na organizacioni odbor Bh. Povorke ponosa iz 2023. godine. Zbog toga je za mene ova odluka mnogo više od pravnog postupka — ona predstavlja priznanje da javni govor koji podstiče ugrožavanje drugih ne smiju proći bez odgovornosti”, kaže u razgovoru za Gerilu aktivistkinja Melani Isović.
Posebno ističe da je presuda donesena upravo u Banjaluci.
“Posebnu težinu ima činjenica da je presuda donesena u Osnovnom sudu u Banjaluci, iako još uvijek nije pravosnažna. Time je poslana jasna poruka da niko nije iznad zakona i da kao društvo možemo i moramo sankcionisati javne, neprimjerene i ugrožavajuće izjave, čak i kada dolaze od javnih funkcionera.”
Za mnoge koji se rijetko odlučuju da javno progovore ili pokrenu pravne postupke, kaže, ova odluka ima i širi značaj.
“Ova presuda je posebno značajna i za sve one koji često nemaju glas u javnosti — za sve koji su prešutjeli nepravdu jer su mislili da nema smisla boriti se. Ona pokazuje da borba ipak ima smisla i da pravda može biti dostižna. Nažalost, ovo je tek početak dugog procesa. Pravna borba za sve ono što smo doživjeli se nastavlja, ali mi od nje nećemo odustati”, dodaje Isović u razogvoru za Gerilu.
Struka upozorava: Sloboda izražavanja nije zaštita za diskriminaciju
Presuda ima širi značaj jer, prema riječima advokatice i aktivistkinje za ljudska prava Jovane Kisin Zagajac, jasno pokazuje da politička funkcija ne može biti opravdanje za javno targetiranje i ponižavanje marginalizovanih društvenih grupa.
Kako objašnjava, sud je ovom odlukom praktično primijenio standarde koji već dugo postoje u međunarodnom pravu ljudskih prava, posebno u praksi Evropskog suda za ljudska prava, koji naglašava da nosioci javnih funkcija imaju povećanu odgovornost u javnom govoru jer njihove riječi imaju institucionalnu težinu i mogu uticati na društvenu klimu.
“Ova presuda je važna jer pokazuje da politička funkcija ne daje pravo da bilo ko sa pozicije moći targetira i ponižava marginalizovane društvene grupe. Sloboda izražavanja nije štit za diskriminaciju, posebno kada dolazi od ljudi koji imaju institucionalni uticaj na društvo”, kaže Kisin Zagajac za Gerilu.
Sud je, dodaje ona, prepoznao i da diskriminacija ne mora uvijek biti formalna ili institucionalna, već se može manifestovati i kroz javne izjave koje određenu grupu stavljaju u ponižavajući ili stigmatizujući položaj.
“Kada takve izjave dolaze od visokih političkih funkcionera, šteta je veća jer one legitimišu netrpeljivost i produbljuju društvene podjele”, upozorava Kisin Zagajac.
U širem društvenom kontekstu, ova presuda, prema njenim riječima, šalje poruku da politička moć ne znači pravo na nekažnjiv govor i da postoje granice koje pravo mora štititi.
“Političari imaju pravo na politički stav i oštru javnu raspravu, ali nemaju pravo da koriste svoju funkciju da targetiraju ili dehumanizuju manjinske i ranjive društvene grupe”, ističe ona.
Kisin Zagajac naglašava da ovakve sudske odluke imaju značaj i izvan konkretnog spora.
“Ovakve presude su važne ne samo zbog konkretnog slučaja nego i zbog šire poruke koju šalju. One potvrđuju da sudovi mogu i treba da budu prostor zaštite dostojanstva ljudi kada politički govor pređe granicu i postane diskriminacija”, kaže ona.
Kako zaključuje, zakon postoji upravo da zaštiti one koji su najčešće meta političke moći.
“Ovakve presude nas podsjećaju da zakon ne postoji da štiti političku moć, nego da štiti dostojanstvo ljudi koji su najčešće meta te moći.”
Presuda Osnovnog suda u Banjaluci za sada nije pravosnažna i može biti predmet žalbenog postupka.
Dejan Rakita / GERILA
