Najnoviju sudsku presudu u vezi sa Sokolskim domom gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio je kao veliku pobjedu Grada. Međutim, upravo ono čime se gradonačelnik sada hvali dodatno potvrđuje da Grad nije imao pravni osnov da u avgustu prošle godine samoinicijativno ulazi u Sokolski dom, mijenja brave, postavlja pečate i onemogućava pristup dotadašnjem posjedniku.
Stanivuković je 1. septembra saopštio da je Grad Banjaluka dobio sudski spor u vezi sa Sokolskim domom, navodeći da je sud potvrdio pravo Grada na posjed i svojinu nad ovim objektom. Presuda, prema njegovim riječima, još nije pravosnažna.
„Nakon pravosnažnosti presude Sokolski dom više neće biti prostor koji drugi koriste mimo interesa grada“, naveo je Stanivuković najavljujući šta će Grad raditi sa objektom.
Upravo je ta činjenica važna za događaje iz avgusta prošle godine.
Grad Banjaluka je, naime, još prije pokušaja fizičkog preuzimanja Sokolskog doma vodio sudski postupak kojim je tražio da mu objekat bude predat u posjed. Uprkos tome, nije čekao odluku suda.
Stanivuković je u avgustu 2025. sa saradnicima pokušao da uđe u Sokolski dom tvrdeći da Grad za to ima „sve potrebne papire“. Gerila je tada tražila da gradonačelnik pokaže dokument na osnovu kojeg Grad ima pravo da uđe u objekat, ali takav dokument javnosti nije predstavljen. Stanivuković je tada zajedno sa gradskim menadžerom Mirnom Savić Banjac tvrdio da grad ima sve potrebne presude ali je uporno odbijao da ih pokaže. Nije ni mogao.
Nekoliko mjeseci kasnije odgovor banjalučke gradske uprave pokazao je zbog čega.
Na pitanja Gerile nakon što su na Sokolskom domu ponovo promijenjene brave, iz Grada su u novembru prošle godine odgovorili da je Grad Banjaluka podnio tužbu radi predaje Sokolskog doma u posjed.
Drugim riječima, dok je Stanivuković javno tvrdio da ima sve potrebne papire za preuzimanje objekta, Grad je upravo pred sudom pokušavao da dobije pravo da mu Sokolski dom bude predat u posjed.
Sada, godinu dana kasnije, Stanivuković saopštava da je sud takvu odluku donio. Presuda još nije pravosnažna.
Sud već utvrdio samovlasno postupanje Grada
Da problem sa postupcima Grada iz avgusta 2025. nije bio samo pitanje različitih tumačenja vlasničkih odnosa pokazala je i druga sudska odluka.
Okružni privredni sud u Banjaluci je u martu ove godine, odlučujući u postupku zbog smetanja posjeda, presudio u korist Sokolskog društva.
Sud je utvrdio da je Grad Banjaluka samovlasno ulazio u prostorije Sokolskog doma, postavljao pečat bez pravnog osnova, ograđivao objekat i obijao brave.
Gradu je naloženo da ukloni prepreke i omogući Sokolskom društvu pristup objektu, kao i da se ubuduće uzdrži od takvog ometanja posjeda.
Ta presuda je posebno važna s obzirom na najnoviju objavu Draška Stanivukovića.
Pitanje vlasništva i pitanje posjeda nisu isto. Čak i onaj ko smatra da je vlasnik nekretnine ne može samovoljno izbaciti njenog dotadašnjeg posjednika. Ukoliko mu posjednik odbija predati nekretninu, svoje pravo ostvaruje pred sudom, a nakon odgovarajuće sudske odluke kroz zakonom propisani postupak. O svemu je, u više navrata, pričala i advokatica Jovana Kisin Zagajac.
Grad Banjaluka je upravo to i uradio, tužio je za predaju Sokolskog doma u posjed. Istovremeno, međutim, nije čekao završetak tog sudskog postupka.
„Imamo sve potrebne papire“
Posebno pitanje nakon najnovije presude jeste šta je Stanivuković podrazumijevao kada je u avgustu prošle godine tvrdio da Grad ima „sve potrebne papire“. Još je pitanja bez odgovora. Ako je Grad tada već imao pravni osnov da preuzme Sokolski dom, zbog čega je pred sudom tražio njegovu predaju u posjed? Ako je imao sudsku odluku koja mu je omogućavala da preuzme objekat, zbog čega ona nikada nije pokazana javnosti? Konačno, zbog čega Stanivuković tek sada kao veliku pobjedu predstavlja presudu kojom je, prema njegovim riječima, Gradu potvrđeno pravo na posjed?
Hronologija je jednostavna.
Grad je pokrenuo postupak kojim je tražio predaju Sokolskog doma u posjed. Prije nego što je taj postupak završen, predstavnici Grada pokušali su sami preuzeti objekat. Sud je kasnije utvrdio da je takvo postupanje predstavljalo samovlasno smetanje posjeda. Sada je donesena druga, još nepravosnažna presuda, kojom je, prema tvrdnjama gradonačelnika, Gradu priznato pravo na posjed i svojinu.
Zato najnovija presuda ne može retroaktivno dati zakonitost postupcima Grada iz avgusta prošle godine. Naprotiv.
Ona pokazuje da je Grad pravo na predaju Sokolskog doma trebalo da ostvari upravo onako kako ga sada ostvaruje, pred sudom, a ne obijanjem brava, postavljanjem pečata i samoinicijativnim ulaskom u objekat.
Zbog pokušaja preuzimanja Sokolskog doma protiv Stanivukovića, gradskog menadžera Mirne Savić Banjac i jednog gradskog inspektora ranije je podnesena i krivična prijava. Tužilaštvo, godinu dana nakon prijave, nije donijelo tužilačku odluku.
Vladimir Kovačević, Gerila info
