Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno – neokolonijalizam!

  • 215
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Portal Gerila.info je već pisao o Janjskim otokama u više navrata. Kao što je poznato, Zoning plan za područje Janjskih otoka je usvojen od strane poslanika Narodne skupštine Republike Srpske bez ijednog glasa protiv. Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo” je narodnim poslanicima u Parlamentu Srpske, prije glasanja o Zoning planu, pokušao objasniti zašto je taj plan loš po Srpsku i njene građane. Ekskluzivno za portal GERILA.info Nenad S. Bužanin je govorio o specifičnosti problema Zoning plana namijenjenog Janjskim otocima i mogućih pogubnih posljedica koje taj plan nosi po njih.

Nenad S. Bužanin, Eko-zona Šipovo
Nenad S. Bužanin, Eko-zona Šipovo

Šta zapravo, po Vama, znači usvajanje Zoning plana za područje Janjskih otoka od strane NSRS?
Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, iliti entiteta u kojem živimo (Republiku Srpsku valja poštovati djelima i sprovođenjem zakona, tek onda riječima), kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode [čl. 61, stav (5)], Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje MHE na rijeci Janj:“ Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koju su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku, pod režim zabrana građenja, treba staviti sljedeće vodotoke: … – Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“), Zakona o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom [čl. 18., stav i), naročito čl. 29., stav (9) a pogotovo čl. 28. stav (1) i (2) gdje se između ostalog kaže: “Dokument
prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja (Zoning plan) mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda (Prostorni plan)“, kao i čl. 51. Stav (2):“ …zoning plan područja posebne namjene Republike Srpske za izgradnju kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih objekata za koje je utvrđen opšti interes … izrađuju se i donose po skraćenom postupku na osnovu odluke Narodne skupštine Republike
Srpske“], čl. IV, stav 3) i čl. V Odluke o izradi Zoning plana po skraćenom postupku, „Sl. gl. RS“ 20/16, od 18.03.2016. godine, itd.

Imate li informacije ko stoji iza projekta plana Zoning plana?
Formalno-pravno to Vam lijepo piše u Zakonu o uređenju prostora i građenju: podnosilac inicijative – jedinica lokalne samouprave (SO-e Šipovo) koja je i birala nosioca izrade u skladu s propisima o javnim nabavkama, nosilac pripreme – Ministarstvo za PUGiE, nosilac izrade – pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za obavljanje tih poslova (Urbis centar), ako je to bilo pitanje. Novac za izradu plana, izdvojio je koncesionar (Rojal prima/Hidrovat Bjelajce), ako je to važno.

Po vašem mišljenju, zašto je izradu Zoning plana tražila opština Šipovo zajedno sa firmom Hidrovat, koja se upravo i bavi izgradnjom i održavanjem hidrocentrala?
To je pitanje za opštinu Šipovo i navedenu firmu, ne za mene. Mogu nagađati da nije bilo drugog načina progurati željeno, ali ne bih špekulisao, pitanje je za drugu adresu/e.

Da li Vam je poznato ko je vlasnik firme Hidrovat?
Ne, nije mi poznato, niti imam problem s tim, pitanje Janjskih otoka ne shvatam na taj način lično. Najbolje je da njih pitate, vjerovatno Vam oni mogu dati tačan odgovor na to pitanje, ili da kontaktirate Osnovi sud u Mrkonjić gradu ili Banjoj Luci, koji je već nadležan za registraciju poslovnih subjekata sa tog područja. Kad ukucate na internet pretraživaču taj naziv firme, izbaci Vam nekoliko interesantnih veza, npr. sa austrijski baziranoj
multinacionalnoj korporacijom Kelag (sa godišnjim eksternim prihodima od 1,172 milijarde Evra), koja ima firmu kćerku tog naziva u Srbiji, ako to već nije slučajnost.

Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić
Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić

Zašto je predstavnik firme Urbis centar g.Dimitrić rekao da ste Vi prvo sarađivali i bili zadovoljni projektom Zoning plana, a potom naglo, prema njegovim riječima, promijenili mišljenje?
Ni to nije pitanje za mene, ne mogu da znam šta neko misli kad govori. Zadovoljan, lično, nisam bio od starta, ali očekivao sam da će se resorno Ministarstvo uspjeti izboriti sa političkim i drugim pritiscima kojih je bilo za očekivati kako bi izdali neophodnu saglasnost na Nacrt Zoning plana područja posebne namjene po skraćenom postupku. Zakonskih i važećih obaveza, ne razloga za odbijanje izdavanja saglasnosti od strane
resornog Ministarstva za uglavljivanje MHE Šipovo u prostor Janjskih otoka predviđen za zaštitu bilo je više nego dovoljno: Vodoprivrednom osnovom za sliv rijeke Vrbas iz 1987. godine, njenom revizijom iz 1989. godine, usvojenom i važećom Novelacijom Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas iz 1997. godine, pa čak ni sa Integralnom vodo-energetskom studijom sliva rijeke Vrbas iz 2013. godine, nigdje ne spominje izgradnja MHE
„Šipovo“ na rijeci Janj u prostoru predviđenom za zaštitu. U svim tim dokumentima možete naći tzv. „veliku“ HE Janjske otoke, kao i malu hidro-elektranu „Bašići“, koja je na ulazu u samo naseljeno mjesto Šipovo, ali druge, uključujući i MHE „Šipovo“ na Janju, ili 11 drugih malih hidro-energetskih objekata za koje je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pred sedamdeset i jednim prisutnim Narodnim poslanikom cijenjena Ministrica navela da nisu unesene u PP RS, ne, to nije mi poznato, ali svakako dopuštam da ne znam sve. Inače, od pretpostavljanja ili vjerovanja šta je neko mogao misliti i čime biti zadovoljan, daleko veći problem moglo biti to što Zakon nalaže nosiocu izrade da: „mora osigurati usaglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja“ [čl. 45., stav (3) Zakona]. Izmjenama i dopunama
Prostornog plana Republike Srpske do 2025. na prvo se mjesto stavlja zaštita prirode, jasno se ističe da se ne smiju graditi derivacioni objekti (MHE), posebno se podvlači da se ne smiju izdavati dozvole za izgradnju MHE i naglašava se da se pod režim zabrane građenja treba staviti i rijeku Plivu i Janjske otoke. ZPPPN to nije ispoštovano.

Da li je Zoning plan u suprotnosti sa Prostornim planom RS?
Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske nisu planirale kao prioritet izgradnju MHE, čak se u Prostornom planu eksplicitno navodi sledeće: „u područjima zaštićenog prirodnog nasljeđa ključne kriterijume pri planiranju određuje zaštita prirode.“ Evo par primjera iz samog Prostornog plana:
– strana 108.: Tabela 5, Popis područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji: br. 70, Zaštićeni prirodni pejzaž IUCN kategorije Va: Pliva, Janj sa rezervatom Janjske otoke, na području opština Šipovo, Jezero i Kupres;
– strana 256. i 257.: „Radi značajnog potencijala koji pripada malim vodotokovima potrebno je zakonom urediti sva pitanja vezana za projektovanje, izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana, posebno definisati redoslijed pribavljanja mišljenja i saglasnosti, te preispitati i na prvo mesto staviti zaštitu prirode jer su rijeke Republike Srpske (voda) jedan od četiri ključna elementa za život na zemlji i ne mogu se olako prepuštati jednom sektoru (energetika) bez sagledavanja njihove multifunkcionalnosti“;
– strana 266.: „Na prostoru „Janjskih otoka”, kao višefunkcijskog resursa, u skladu sa vodoprivrednom osnovom, u daljoj budućnosti, ostaviti mogućnost planiranja akumulacije za funkcije koje su u skladu sa zaštitom prirode.“ Ovdje se jasno govori se o „velikoj“ HE Janjske otoke, snage od 29 MW, „za funkcije zaštite prirode“ u skladu sa Vodoprivrednom osnovom, i to u tabeli broj 39.: Planirane veće hidroelektrane i hidroenergetski sistemi na rijekama Republike Srpske;
– strana 273.: „u skladu sa projektom NATURA2000 u slučaju vodotoka se nameće potreba da se već sada okvirno utvrde buduća zaštićena područja jer se u tim zonama na vodotokovima već sada ne smiju izdavati dozvole za građenje malih hidroelektrana ili drugih objekata kojima se mijenjaju vodni režimi. Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koji su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku (opet, „velika“
HE Janjske otoke), pod režim zabrana građenja treba staviti sljedeće vodotokove: Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“;
– strana 283. i 284.: „L. OBAVEZE I SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU, U skladu sa postavljenim obavezama i prioritetima, potrebno je izraditi sljedeće PPPPN: PPPPN za područje Klekovača i PPPPN Janjske otoke – sa izuzetnim karakteristikama prirode i zaštićenog prirodnog nasljeđa, bogatih šumskih i vodnih resursa, sa bogatim predizpozicijama za razvoj raznih vidova turizma;“. PPPPN je dokument višeg reda u
odnosu na ZPPPN, u kojem se nigdje se ne spominje potreba izgradnje MHE, već zaštita prirode, šumskih i vodnih resursa, a rekosmo da dokument nižeg reda mora pratiti prostorno-planski dokument višeg reda. Bar tako zakon kaže;
– strana 374.: „Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema“.
Provjerite sami, na stranici Ministarstva za PUGiE imate zvaničnu verziju ID PP RS do 2052. godine.

Janjske otoke, foto: Leon Bjelić
Janjske otoke, foto: Leon Bjelić

Da li je priikom izrade projekta Zoning plana dobavljena sva potrebna dokumentacija od strane firme Urbis centar, odnosno dozvole od nadležnih ministarstva i ostalih institucija?
Nosilac pripreme plana je u zakonom predviđenoj obavezi da nosiocu izrade plana dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, a naročito:
“b) dokument prostornog uređenja višeg reda ili šireg područja,
v) važeće sprovedbene dokumente prostornog uređenja,
g) vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja,
d) šumskoprivredne osnove (u kojima su označene šume visoke zaštitne vriejdnosti),
đ) strategiju zaštite životne sredine,“

te i na to pitanje definitivno tačno može da odgovori jedino nadležno Ministarstvo za PUGiE, koje je i nosilac pripreme plana. Takođe, nosilac pripreme je dužan da odredi: „organe i pravna lica od kojih je u toku izrade dokumenta prostornog uređenja potrebno pribaviti mišljenje na prijedloge
planskih rješenja, zavisno od postojećeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog uređenja.“ Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti.

Koliko je uopšte, prema vašim saznanjima, planirano minihidrocentrala na rijekama Janj i Pliva prema ovom Zoning planu, ali i uopšte? Ministrica Golić je spomenula cifru od 11 minihidrocentrala.
Na rijeci Janj važećim je vodoprivrednim aktima bila planirana jedino MHE „Bašići“, ali je koncesioni ugovor za njenu izgradnju raskinut tokom prošle godine. Trenutno u proceduri, pored pomenute MHE u obuhvatu Zoning plana, postoje samo zahtjevi za tri MHE na rijeci Janj, instalisane snage do 250 kWh, i jedna koja je već u pogonu, a postojala je i prije 50 godina, sada, snage 64 kWh. Znači, nije planirano 11 MHE, već samo 4 sa ukupno 0,81 MW instalisane snage, za koje u svakom slučaju dozvolu ne daje nadležno ministarstvo već odjeljenje lokalne samouprave. No, sasvim je moguće da g-đa Ministrica ima tačnija saznanja, tako da za to šta je spomenula trebate pitati isključivo nju i nadležno Ministarstvo. Koliko je nama poznato, trenutno je u postupku 12 MHE na Plivi, Janju i Sokočnici sa 7,84 MW instalisane snage, ali ne, nije bilo 11 planiranih tokom pripreme
Prostornog plana Republike Srpske; ne mogu da znam kojih je to 10 planiranih MHE izbrisalo Ministarstvo i ostavilo samo tu, pomenutu jednu, u obuhvatu MHE, kad je i na strani 372/373. PP RS navedeno 6 MHE za koje postoji interes za gradnju na području Šipova, od toga 2 na rijeci Janj.
Ne ulazeći dublje u sam tekst, na strani 74. Teksta ZPPPN Janjske otoke – elaboratu, navodi se da je: „Pomenuta MHE je planirana Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine“ što nije tačno. Navedena MHE u obuhvatu nije planirana, već je samo spomenuta među 106 drugih MHE širom Srpske, kojom prilikom je navedeno da postoji interes za njenu izgradnju. Takođe, u Finalnom izvještaju sa Javnog uvida u Nacrt Izmjena i dopuna Prostornog plana RS do 2025. godine od 07.07.2014, sve tabele MHE bile izbrisane iz Plana (date kao komentar i prijedlog kako od strane lokalnih zajednica tako i od strane Ministarstva industrije) s obrazloženjem da se one obrađuju u lokalnim planovima, planovima nižeg reda. Na kraju, u finalnoj verziji PP RS u tabeli sa 106 MHE za koje postoji interes za gradnju, ne da postoje studije ili ne za MHE u skladu sa vodoprivrednom osnovom, već samo interes za gradnju, data je napomena: “Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana
sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema, a u skladu sa načelima i rješenjima iz ovog Plana“.

Šta će biti posljedice, prema Vašem mišljenju, usvajanja i provođenja ovog Zoning plana?
Na ovakav način progurani privatni interesi i inicijative donijeće još veće urušavanje ionako krhkog tranzicionog pokušaja uređenog društva, drastično raseljavanje čitavih porodica i nepovratan odlazak stanovništva pod neko tuđe sunce u kojem je hljeb gorči i tvrđi, ali gdje se poštuju propisi, strategije i zakoni, pogotovo od strane onih koji te iste zakone donose i koji bi trebalo da se staraju za jednakopravno sprovođenje zakona, istih
zakona čije im sprovođenje obezbjeđuje budžetske plate. A kad nam narod ode i napusti rodni raj, među drugim, ostaće puste rijeke na kojima će automatske stanice, bez srpskog uveta u njima, uklapati i isklapati sklopke koje će hladno i uporno otkucavati prihod koncesionaru u dalekom svijetu, prihod koji svi građani Republike Srpske isplaćuju iz naknade za OIE koji redovno plaćaju na računu za struju. Neokolonijalizam na načina sto, a
o negativnim posljedicama za očuvanje prirode da ne govorimo.

Zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE. Gdje je tu interes Republike Srpske, smanjivati prihode od MHE, a forsirati njihovu izgradnju, pogotovo kada znamo da zemlje EU iskorjenjuju tu praksu u svojim zemljama?
Mogu da pretpostavim ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu (cijenjeni ministar je završio fakultet u Engleskoj, valjda; on bolje zna) u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj MHE, i to za bezmalo 195 % više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš,
tablice, košarkašku reprezentaciju,… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE.

Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić
Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić

Vaše udruženje je pokrenulo priču u resornom ministarstvu oko Inicijative za zaštitu i proglašenje rijeke Plive , rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem u skladu sa Zakonom i Izmjenama i dopunama Prostornig plana RS do 2025.godine. Zašto je sada to isto ministarstvo podržalo Zoning plan i nije poslušalo vaš prijedlog se glasanje pred NSRS odgodi dok se obave dodatne konsultacije?
Kad smo uvidjeli bojazan da postoji šansa da će ipak neznanje i lični interes pojedinaca nadvladati opšti interes, našu tradiciju, ugroziti buduća pokoljenja kao i norme koje drže jedno društvo, makar bilo i nejako kao naše, podnijeli smo, ne priču, kao što Vi kažete, već zvaničnu inicijativu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske, nadležnom Ministarstvu za zaštitu rijeke
Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske ototke, koju je Ministarstvo i usvojilo. To je trebalo da znači, kako već što stoji u Zakonu o zaštiti prirode, da: „stanje životne sredine ne smije biti ugroženo do završetka postupka“. Nadležno ministarstvo koje je i nosilac pripreme plana izgleda misli drugačije smatrajući da babe i žabe (očuvanje i zaštita prirode sa izgradnjom MHE) mogu zajedno, ali to su opet pitanja za njih: zašto su podržali Prijedlog odluke o usvajanju ZPPPN i zašto nisu uvažili naš prijedlog u formi molbe da povuku Prijedlog odluke do završetka postupka zaštite predviđenog Zakonom, čiju su oni i predlagač i odgovorno mjesto sistema vlasti.

Koji su Vaši naredni koraci, odnosno da li ćete zakonski pokušati osporiti usvajanje Zoning plana ili pokušati sa novom građanskom inicijativom?
Dobro pitanje; možda ga ipak preformulisati u kako podići građansku inicijativu, inicirati veće interesovanje i uključivanje građana u životne stvari, kako kreirati kritičnu masu za zaštitu temelja našeg dosadašnjeg načina života u dalekom kutku ove malenom planete u kojoj iz dana u dan svjedočimo sve većim klimatskim promjenama. Zime nisu iste, ljeta nisu ista, u jednom danu trpimo temperaturne šokove od 10-20 stepeni
razlike, iznenadne kiše i snjegove i td.. Kad jednom, i uz pomoć medija, kojima pitanje očuvanja životne sredine neće biti senzacija koja diže broj čitalaca/gledalaca, niti hajlajt vijest za taj dan ili dva, već kontinuiran odnos i stav prema životu (kojeg nema bez čistog vazduha, bistrih rijeka iz kojih možete piti vodu), možda tad više jedinki shvati da ni bistre vode, ni čist vazduh, ni zelene šume nisu Bogom dane, niti su pogotovo samo tamo nekih pojedinaca koje izvlače iz njih lični, finansijski interes kuneći se u nevidljivo „opšte dobro“,… tad će imati smisla govoriti o nekoj, uslovno rečeno, borbi.
Do tada, ostaje nam da branimo samo sebe, ako sebe imamo.

GERILA.info