NASLOVNAPOLITIKA

Goodbye BiH, welcome RSEXIT: Crvene linije, avanture i pucanj u prazno

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.

U Banjaluci se održava posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na zahtjev predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović. Povod je, kako se navodi, antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH a zbog odluke tog suda koja se tiče dijela Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojom bi poljoprivredno zemljište u RS postalo vlasništvo države BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je obraćanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske počeo i završio riječima “Doviđenja BiH, dobro došao RSegzit”, koje je izgovorio na engleskom jeziku.

Dodik je rekao da prava Republike Srpske, kao učesnika Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne smiju biti osporavana.

“Ne znam koji politički i ljudski riječnik treba da upotrijebimo da bismo pokazali da smo ovaj put ozbiljni i da nećemo prihvatiti bilo kakvo drugo kretanje. Ovdje smo danas zato što smo poniženi, prevareni i u kontinuitetu nas pokušavaju napaviti blesavim, nekonzistentnim i manje vrijednim kao što neki sa Zapada misle”, rekao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Zato se, istakao je Dodik, ponašaju prema Republici Srpskoj jer misle da samo oni znaju šta je za nas dobro. On je istakao da je Ustavni sud BiH prebacio imovinu na BiH kojoj to ne pripada, te da su neki, uključujući i njega bili naivni kada su mislili da će Bošnjaci stati na ukidanju simbola Republike Srpske.

Dodik je naglasio da Republika Srpska i srpski narod u BiH nemaju šanse, jer su kategorije koje mrze iz političkog Sarajeva.

“Mi smo kategorija koja se ne prihvata i žele da nas unište. Svako drugo poimanje bi bilo naivno i nepošteno i kada se ovdje dodaju razni meštari iz međunarodne zajednice i različiti ambasadori, te oni koji pokušavaju da nametnu priču o vladavini prava kada nemate nijedan organ konstituisan u skladu sa pravom, onda je jsano kako nas posmatraju”, istakao je Dodik.

On je naglasio da je Narodna skupština Republike Srpske ključno mjesto važnih odluka oko koje se svi moraju okupiti.

“Ne želim da pričam o Ustavnom sudu BiH, jer je nepotrebno ponavljati poznatu priču. Ovaj put je Ustavni sud BiH otišao dalje jer je sebi dao za pravo da kvalifikuje titulare, prebacujući imovinu na BiH koja joj ne pripada. Na taj način je pokazano sve. Zahvaljujući poslaniku Edinu Ramiću /SDA/ danas su nam oči još malo otvorene, jer tvrdi da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH o Zakonu o stvarnim pravima koji se odnosi na šume, vode i ostalo”, kaže Dodik.

Prema njegovim riječima, Bošnjaci, predvođeni SDA, uvjereni su da je došlo konačno vrijeme za obračun sa Srpskom i srpskim narodom, a pozivanje da djeluje visoki predstavnik najbolje govori o ovome.

“Republika Srpska je demokratska zemlja i u njenom radu učestvuju predstavnici konstitutivnih naroda. Slobodno svi žive i uživaju sva prava, a to je Bošnjacima malo. Međutim, treba podsjetiti da više od 150.000 Srba nema u Sarajevu, kao ni Hrvata, ali to izgleda ništa ne znači”, ukazao je Dodik.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

On je podsjetio da FBiH ne poštuje odluku Ustavnog suda o vojnim stanovima, a traže da Srpska poštuje odluku o poljoprivrednom zemljišu.

“Zato treba da odbacimo odluke Ustvanog suda BiH, jer su i mnoge odluke visokih predstavnika podvaljene mimo Dejtnoskog mirovnog sporazuma. Dakle, ono što nije u skladu sa Dejtonom mora biti dovedeno u sklad sa ovim sporazumom. Zahvalan sam predstavnicima političkih partija iz Srpske na predanom radu na donošenju zajedničkih zaključaka. Ohrabren sam da možemo da prevaziđemo političke nesuglasnice i netrpeljivosti kada je riječ o odbrani Srpske i naših interesa. Radujem se činjenici da ćemo zajednički nastupati i na ovaj način djelovati”, zaključio je Dodik.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je BiH jedno duboko unesrećeno društvo jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti, dodavši da bi bilo korektno i ispravno da se utvrdi odgovornosti i konačno kaže koliko je ko – stranci, Bošnjaci, Srbi i Hrvati – doprinio neredu u kojem živi BiH.

Cvijanovićeva je istakla da se za BiH može reći da je “ovakva ili onakva”, ali ono što je sigurno tačno jeste da je ona u permanentnoj krizi, te da su i okolnosti u kojima je sazvana današnja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske – okolnosti političke krize.

Predsjednica Republike Srpske željka Cvijanović.

Predsjednica RS je u uvodnom izlaganju na posebnoj sjednici parlamenta Srpske rekla da je nova kriza, izazvana odlukom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj, došla onda kada se učinilo da ima kraja političkoj blokadi namjerno izazvanoj od SDA, koja je 14 mjeseci nakon izbora sprečavala formiranje vlasti na nivou BiH u skladu sa izbornom voljom građana Republike Srpske, ali i građana Federacije BiH.

Ona je navela da je u razgovorima sa međunarodnim predstavnicima o odugovlačenju formiranja vlasti na nivou BiH većina njih “navijala” za uspostavljanje vlasti jer bi to značilo bar neko kretanje na evropskom putu ili barem neki, iako “tanak i mršav”, kredibilitet BiH, ali da je bilo i onih koji su govorili da su važnija neka druga pitanja od formiranja vlasti, pa čak i to da je politički legitimno da se uopšte ne formira vlast.

“Prihvata da demokratija raspolaže različitim alatima i da sami biramo koje ćemo koristiti. Sad, kad su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kad iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to umjesto njih učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako”, naglasila je predsjednica RS.

Ona je rekla da očekuje da ni sad ne iznose kritiku, jer nisu ranije kritikovali ni druge.

“O tome zašto je BiH ovakva – zarobljena, neinventivna, nekreativna, nesposobna da gleda lijevo-desno, naprijed-nazad tražeći priliku da uradi nešto dobro za građane dva entiteta, zašto je nesposobna da, osim histerično, komunicira sa susjedima, zašto ima potrebu da glumi neku važnu državu, a nije u stanju da riješi bilo šta u korist građana, dalo bi se mnogo šta reći”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je BiH mogla da postane koliko-toliko uspješno društvo, ali nije i nikad nije ni dobila pravu šansu da živi život normalne države, a razloga za to je mnogo.

“Današnja realnost je takva su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet Republike Srpske. Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu obezbijediti svoje predstavljanje u skladu sa ustavnim principom zaštite kolektivnih prava jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Bošnjaci su nezadovoljni jer BiH nije cijela – njihova. Možda im je obećana, ali je nisu dobili”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je istina da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju jer se ranije odlukama visokih predstavnika, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka.

Navodeći da nedavno usvojena Deklaracija SDA govori upravo o tome, Cvijanovićeva je podsjetila da su reakcije stranog faktora bile zapanjujuće blage i mlake, a trebalo im je čak nekoliko dana da sroče bilo kakvu reakciju odmjeravajući riječi da ne bi slučajno bile jednako oštre kao one koje po pravilu upućuju na račun političkih partija ili institucija Republike Srpske.

“Ova deklaracija SDA vrvi od antidejtonskih rješenja i upozoravajuća je, a objašnjenje stranaca je bilo da je to najobičniji politički pamflet”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zašto im onda deklaracije partija iz Republike Srpske nisu obični politički pamflet, već na osnovu tih pamfleta sankcionišu političare.

“Današnja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske sazvana je s namjerom da mi kao Republika Srpska kažemo kako gledamo na sve to, a u svjetlu najnovije odluke Ustavnog suda BiH i činjenice da se u posljednje dvije i po decenije kontinuirano nastoji urušiti Republika Srpska, njen identitet, institucionalni kapacitet, kao i pripadajući nivo nadležnosti, koji je zagarantovan Dejtonskim sporazumom i svim njegovim aneksima, a posebno Aneksom četiri koji predstavlja Ustav BiH”, pojasnila je predsjednica RS.

Ona je podsjetila da je u novembru 2019. godine Narodna skupština razmatrala Informaciju o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske u BiH i da je na osnovu skupštinskih zaključaka Vlada Srpske izradila Akcioni plan za zaštitu ustavnih nadležnosti Srpske, uz analizu načina prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, utvrdila mjere za sprečavanje daljeg prenosa nadležnosti, kao i mjere za vraćanje onih ingerencija koje su od Dejtona do danas na različite načine prenesene na nivo BiH.

“U fokusu rasprave tog skupštinskog zasjedanja bila su nelegalna urušavanja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, te položaj Republike Srpske i srpskog naroda u okviru antidejtonski transformisane BiH. Jasno je da ove antidejtonske operacije nisu BiH učinile uspješnijom državom, već naprotiv dovele su je u sasvim suprotno stanje”, zaključila je Cvijanovićeva.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je SDS, u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu Srpske, podržati zaključke koje je ranije iznijela predsjednica Republike Željka Cvijanović. Šarović je istakao da je njegov stav da srpski politički predstavnici treba da se okupe i pokušaju da nađu zajedništvo u vezi sa ovako krupnim pitanjima.

“Naš odgovor na odluku Ustavnog suda BiH treba da bude u vezi sa poljoprivrednim zemljištem i šta ćemo sa ovakvim sudom. To su po meni glavna pitanja. Nije pametno da sada pričamo o referendumu, otcjepljenju i slično. Za to ima vremena i o tome ćemo kada dođe vrijeme”, rekao je Šarović.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

On je poručio da ima nešto drugačiji stav o ključnim zaključcima ove sjednice jer je smatrao da neke stvari mogu biti urađene bolje i pametnije.

“Za neke od zaljučaka smatram da možda nisu najbolji put. Naime, želim reći da ova borba u vezi sa Ustavnim sudom, koja se vodi samo na domaćem terenu, nije najbolji put. Ovo pitanje i neka druga se ne mogu riješiti bez internacionalizacije. Trebaju se rješavati diplomatski”, smatra Šarović.

Šarović je rekao da u narednom periodu treba spremnije dočekivati narušavanje entitetskih interesa.

“Naši odgovori na tako nešto moraju biti jaki, racionalni i odmjereni, a mjere sprovodive, ostvarive i vremenski održive”, izjavio je Šarović.

Lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da su za osudu odluke Ustavnog suda BiH poput nedavne o poljoprivrednom zemljištu Srpske, te da se to, nažalost, dešava planski i sa velikom ulogom SDA.

“Tu je velika uloga SDA čiji je uticaj na Ustavni sud ogroman prilikom donošenja odluka. Tim sudom se vješto upravljalo u ranijem periodu i kada je riječ o Danu Republike Srpske pa i sada oko poljoprivrednog zemljišta”, rekao je Borenović.

Branislav Borenović, Staša Košarac i Vojin Mitrović.

On je rekao da preglasavanje nipošto nije dobar način donošenja odluka u zajedničkim institucijama.

“Ustavni sud se ovdje postavlja u ulogu ustavotvorca, što je nedopustivo. Zastrašujuće je da Bakir Izetbegović iz SDA kaže da koristi taj sud kao mehanizam svoje politike. Na to nisu reagovale pravosudne institucije što je nedopustivo”, kaže Borenović.

On je rekao da su potrebne reforme Ustavnog suda BiH i da se Srpska nalazi u složenoj poziciji jer nema predstavnika Srba u ključnim institucijama na zajedničkom nivou.

“U novom zakonu o Ustavnom sudu BiH treba nastojati da se sklone strane sudije, ali i oni koji su bili u glavnim organima pojedinih političkih partija”, naveo je Borenović.

Vršilac dužnosti predsjednika DNS-a Nenad Nešić rekao je da se odlukom Ustavnog suda BiH o poljopriverednom zemljištu razgrađuje Dejtonski mirovni sporazum i želi raditi na unitarizaciji BiH, što je nedopustivo.

“Sjednica Narodne skupštine danas je pod budnim okom svih – prijatelja i neprijatelja Republike Srpske, i onih koji je vole i onih koji je ne vole, i onih koji je žele jaku, snažnu i prosperitetnu, i onih koji bi da je ukinu”, rekao je Nešić.

On je naglasio da je situacija izuzetno složena, ali ne i nova.

“Nikome od nas nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim izazovom. Nije ovo prvu udar na Republiku Srpsku. Ali, ako ne damo adekvatan odgovor, neće ovo biti posljednji udar”, konstatovao je Nešić.

On je naglasio da se danas u parlamentu odlučuje hoće li se jedno krupno nacionalno pitanje, pitanje opstanka i budućnosti Srpske iskoristiti za jeftino politikanstvo i međusobne obračune ili će se zaboraviti na međusobne razmirice, animozitete.

Nešić je apelovao da danas svi zajedno moraju stati u odbranu jedine otadžbine Republike Srpske.

On je istakao da oni koji se najviše zaklinju u BiH neće da shvate da je ona tvorevina koja se sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i ne može biti unitarizovana.

Nenad Nešić.

Nešić je istakao da je odlukom o poljoprivrednom zemljištu Ustavni sud BiH prevršio mjeru, jer FBiH može korisiti poljoprivredno zemljite, kao i Brčko Distrikt, a Srpska ne može – što je nedopustivo.

“Osporavaju nam grb i himnu ‘Bože pravde’. Kako to da je Ustavni sud rekao da su 25. novembar i 1. mart u skladu sa Ustavom a 9. januar nije? Moram cinično reći, možda je trebalo da kažemo sudijama u Ustavnom sudu BiH da su i 1. mart i 25. novembar crkveni praznici – Bijele poklade i Sveti Jovan Milostivi. Obilježeni su u kalendaru SPC crnim slovom. Da su to znali, vjerovatno bi ih zabranili”, rekao je Nešić.

Nešić je pozvao poslanike na jedinstvo u odbrani Republike Srpske i njenih interesa i naglasio da se danas jasno mora poručiti – prvi zakon koji Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH moraju da usvoje jeste Zakon o Ustavnom sudu BiH i nijedan prije njega.

Lider NDP-a Dragan Čavić izjavio je da je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu politička, a ne pravna i da interesi Srpske moraju biti zaštićeni.

“Sve političke apelacije Bošnjaka Ustavni sud BiH je prihvatio, a one koje smo mi upućivali bile su odbačene. Ne može država biti pravna ako su odluke sudova političke. Nemoguće je da Seada Paravlić, koja je bila član SDA, izbaci svoju ideologiju iz glave. Nije je izbacila, nego je profiliše na drugi način”, rekao je Čavić.

On kaže da ne treba zaboraviti da Bošnjaci i dio međunarodne zajednice Srpsku smatraju “političkom nepravdom”.

“Autonomija koju Republika Srpska ima u BiH mora biti poruka da se više ne smije popuštati. Pitanje imovine nije simboličko i nemoguće je odvojiti građevinsko zemljište od poljoprivrednog i ne vidjeti da će u perspektivi Srpska ostati bez svoje imovine, jer je to tendencija. Ovim pitanjem određujemo sudbinu onih koji dolaze poslije nas”, rekao je Čavić.

On je naglasio da je potpuno jasno da su sve maske o Ustavnom sudu BiH pale, jer ne postoji više mogućnost da ova činjenci bude previđena i da se ne reaguje.

“Ukoliko se pređe preko ovakve odluke, ona će biti u narednim godinama profilisana drugim apelacijama, a vladavine prava neće biti, nego politike. Ovo je prilika da politički predstavnici Srpske pokažu da vladavina prava u BiH ne funkcioniše. SDA se želi boriti za unitarnu državu, a mi ćemo se boriti na onaj način kada smo puške zamijenili olovkama i vjerujem da ćemo danas biti jedinstveni”, zaključio je Čavić.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Ustavni sud BiH, koji je nedavno donio spornu odluku o poljoprivrednom zemljištu Srpske, generator krize u BiH, zajedno sa visokim predstavnikom. On je naveo da danas na posebnoj sjednici parlamenta Srpske treba isključiti svako politikantstvo vlasti i opozicije, te dogovoriti nešto što će biti temelj državotvornih odluka Srpske u budućnosti.

“Dejton podrazumijeva saglasnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta i to je najvažniji princip. Ali, u Ustavnom sudu BiH ne postoji zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Taj sud je negacija principa na kojima počiva BiH, kao i visoki predstavnik. Oni su generatori krize i alibi su bošnjačkom ekstremizmu koji prijeti ukidanjem Srpske”, pojasnio je Stevandić.

Nenad Stevandić.

On je poručio javnosti da jača multipolarni svijet, zbog čega se stvara mnogo bolja atmosfera za borbu za interese Srpske. Stevandić smatra da Srbi u BiH treba da se oslanjaju i na Srbiju u borbi za svoje interese.

“Kako god, moramo biti jedinstveni šta god se dešavalo. Pobjeda zavisi samo od našeg strpljenja i jedinstva. Ako smo jedinstveni, ne treba biti nikakvog straha. Treba da ostavimo političke razmirice i budemo jedinstveni zarad napretka i opstanka Srpske”, rekao je Stevandić.

Ustavni sud BiH je ranije donio odluku kojom se knjiženje ili upisivanje svojine nad poljoprivrednim zemljištem na Republiku Srpsku zabranjuje i proglašava neustavnim, te kojom se ovo zemljište proglašava državnom imovinom.

Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da republički odgovor na posljednju spornu odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa poljoprivrednim zemljištem Srpske treba biti jedinstven, te da je u tome snaga Republike. On je rekao da i u budućnosti srpski faktor u BiH treba djelovati zajedno, te u interesu Srpske koju je stvorio.

“Moramo biti jači i snažniji. Jedna stranka i narod ne smiju imati monopol nad državom i tu mislim na SDA. Poručujem im da je to zabluda, te da je to neprimjereno i sada i u budućnosti”, rekao je Đokić.

Petar Đokić.

On je ocijenio štetnim brojne odluke Ustavnog suda i visokih predstavnika, jer one nisu uvažavale ravnopravnost naroda u BiH.

“Upozoravali smo više puta na to, ali sada smo morali reći dosta i ne može. Ustavni sud BiH preuzeo je ulogu ustavotvorca i zakonodavca, što je nedopustivo. On ne može biti sredstvo SDA. Mi želimo živjeti u BiH u kojoj će Srpska i Srbi biti prihvaćeni kao trajna, a ne privremena kategorija. A sud treba da radi po pravu i u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, rekao je Đokić.

Šef kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac rekao je da sudovi u BiH ne mogu stvarati zakon, nego ga moraju primjenjivati, te da imovina pripada Srpskoj.

“Imamo visoke predstavnike u BiH koji su kršili Dejtonski mirovni sporazum, ali i evropske i konvencije UN. To su u Drugom svjetskom ratu radile Nezavisna Država Hrvatska i fašističke zemlje”, rekao je Banjac.

On kaže da neko želi, promovišući politiku jednog naroda, da oduzme prava srpskom narodu.

“Zato treba zakonom spriječiti dalji rad stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i vratiti sva prava Republici Srpskoj koja su ranije oduzeta. Ukoliko nas ne žele uvažavati, onda Srpska treba da ide svojim putem, a zna se kojim”, rekao je Banjac.

Banjac je rekao da ne voli BiH, da voli Republiku Srpsku i živi za dan kada će ona postati država.

Šef Kluba poslanika Demosa Spomenka Stevanović rekla je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da Ustavni sud BiH funkcioniše bez ustavnog zakona, koji je potrebno donijeti. Stevanovićeva je rekla da je takvo neuređeno stanje korisno za neke politike, poput one SDA.

“Strane sudije, koje rade u Ustavnom sudu, kose se sa suverenitetom jedne zemlje, ali i su politički korisne za neke da uz pomoć njih preglasavaju sudije iz reda druga dva naroda, kada se donose važne odluke”, rekla je Stevanovićeva.

Ona je navela da je nedopustivo da Ustavni sud bude kreator, a ne tumač Ustava BiH.

“Ponašajući se kao kreator znatno je izmijenio dejtonsku strukturu BiH i to je nedopustivo. Zbog toga je Ustavni sud jedan od generatora političke i pravne nesigurnosti i pravnog nasilja, a sada narušava i teritorijalni integritet Srpske”, navela je Stevanovićeva.

Stevanovićeva je poručila da Republika Srpska danas treba da pokaže visok nivo nacionalno-političke odgovornosti i zrelosti.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je da se antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH ogleda u odluci o poljoprivrednom zemljištu i usmjereno je ka centralizaciji BiH, što ne smije biti dozvoljeno.

“Time je narušena dejtonska struktura BiH u omjeru 49 prema 51 odsto. Nažalost, Ustavni sud BiH donosi političke odluke koje su usmjerene ka centralizaciji BiH i kako onda da govorimo o njihovoj legitimnosti”, rekao je Žunić.

On je istakao da je Ustavni sud BiH politički instrument, a ne tumač Ustava BiH.

“Jasna je veza visokih predstavnika u BiH i Ustavnog suda BiH, iako evropski zvaničnici kažu da BiH ne može u EU sa međunarodnim protektoratom. Bošnjačka politička elita se ponaša kao nedoraslo dijete koje treba staratelja. Republici Srpskoj to nije potrebno, jer imamo sposobne ljude”, dodao je Žunić.

On je naglasio da će sa ovakvim stavovima Bošnjaka sve manje biti BiH.

“Pred nama su teške odluke i ovo je pitanje sadašnje generacije političara koja budućim generacijma ne smije ostaviti neriješena pitanja”, zaključio je Žunić.

Šef Kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić rekao je danas u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je posljednja i sporna odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu Srpske neustavna, te usmjerena protiv interesa Srpske i Dejtonskog sporazuma.

“Na tu odluku Ustavnog suda treba reagovati i mi ćemo glasati za zaključke koje je ranije iznijela predsjednik Srpske”, rekao je Stanić.

Miladin Stanić.

On je naglasio da je bitno da se usvojeni zaključci sprovode. Stanić je dodao da se vlast i opozicija trebaju dogovarati uvijek kada su istinski ugroženi interesi Srpske, te da na tom planu ne smije biti politikantstva.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je da se PDP protivi odluci Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu, jer ugrožava Republiku Srpsku.

“Bošnjaci zaista misle da BiH pripada samo njima. Potvrda toga jeste i izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića o Ustavnom sudu BiH”, rekao je Crnadak.

On je istakao da će strane sudije otići iz BiH, dok će entitetsko glasanje ostati, što je značajno za Srpsku.

“Spremni smo da ne damo na Republiku Srpsku. Ali, osim hrabrosti potrebno je i znanje, pamet. Goodbye BiH? Uredu. Ako to može bez mobilizacije, plača majki i djece, ja sam za”, poručio je Crnadak

Igor Crnadak.

“Jasno je da bi Bošnjaci davno podnijeli apelaciju o imenu Republika Srpska da nismo dio Dejtnonskog mirovnog sporazuma. Pozivam Bošnjake da prestanu sa mržnjom prema Republici Srpskoj, jer to nikome ne donosi dobro. Jedno je jasno i sigurno znam da Bošnjaci za ovo što rade nemaju podršku velikog dijela međunarodne zajednice”, rekao je Crnadak.

Šef Nezavisnog kluba SP Maksim Skoko rekao je da je na nivou BiH neophodan zakon o Ustvanom sudu BiH bez stranih sudija.

“Podržavam zaključke koje su danas utvrdili predstavnici političkih partija iz Republike Srpske. Ne smijemo dozvoliti preglasavanje u BiH, što je evidentno u Ustavnom sudu BiH, a tako nešto su promovisali visoki predstavnici”, rekao je Skoko.

Poslanik u Klubu SDS-a Nebojša Vukanović, komentarišući današnju poruku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika “Goodbye BiH, welcome RS-exit”, izjavio je: “Nisam londonski đak kao ministar Petar Đokić, pa možda neću to dobro da prevedem. Ja to vidim kao suicid, autodestrukciju, ludilo. Neko će to da prevede kao R-sex-it, a onda smo nagrabusili”.

Nebojša Vukanović.

Potom se obratio lideru Ujedinjene Srpske Nenadu Stevandiću koji je u svom govoru ranije naglasio potrebu za hrabrim djelovanjem u smislu statusa RS.

“Vi ćete iskočiti iz autobusa koji ide u provaliju. Dodik ima kuću u Beogradu, Špirič u Beču. Znate li čime se igrate?”, upitao je Vukanović.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je u Narodnoj skupštini Srpske da neće biti knjiženja poljoprivrednog zemljišta Srpske na BiH i da građani Republike Srpske mogu mirno da spavaju.

“Nećemo to dozvoliti. Štitimo što nam pripada, a to je 49 odsto BiH, što stoji i u Dejtonskom sporazumu”, rekao je Višković.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković i ministar pravde u Vladi RS Anton Kasipović.

On je rekao da je ovakva odluka Ustavnog suda BiH sramotna za pravnu struku i kontradiktorna.

“Da sam sudija Ustavnog suda i pravnik bilo bi me sramota donijeti ovakvu odluku. Ustavni sud u svakoj normalnoj zemlji treba da štiti ustavni poredak, vladavinu prava i slično, a ne da krši ustav zemlje”, rekao je Višković.

On je ponovio da nema evropskog puta BiH sve dok postoje strane sudije u Ustavnom sudu i OHR, te naveo da je i Komisija za koncesije BiH osnovana prije nekoliko godina, a nije imala imovinu.

“Tada smo rekli zašto će nekom neka komisija kada nema o čemu odlučivati i nema imovine. Dakle, kada su formirali Komisiju imali su u pozadini ova dešavanja. Da ne pominjem da je u javnosti ranije govoreno da nam treba zajednički zakon o poljoprivredi, te jedno ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH”, pojasnio je Višković.

On je rekao da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske lani usvojen i da najbolja obradiva zemlja ne bi stajala u korovu.

“Cilj je bio da to bude imovina Srpske, da mi to možemo davati pod koncesije i da svi od toga imamo koristi, kako ljudi koji je obrađuju, tako i Srpska”, naveo je Višković.

Poslanik u poslaničkoj grupi Zajedno za BiH Edin Ramić rekao je da se odlukom Ustavnog suda BiH ne otima poljoprivredno zemljište.

Ono što nije u skladu sa Ustavom ne smije biti na snazi. U narednom peridu potrebno je riješti pitanje državne imovine i ostalih odnosa u BiH, a postavljam pitanje gdje piše omjer u BiH 49 prema 51 odsto”, rekao je Ramić.

On je istakao da SDA ne koristi Ustavni sud BiH kao instrument politike, nego za zaštitu zakona.

“Nažalost, danas imamo djelimičnu analizu određenih stvari i posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske postaju zabava za građane”, dodao je Ramić.

Comment here