Nakon što su juče informacije o alarmantnim nalazima olova u krvi stanovnika Vareša izazvale snažnu reakciju javnosti i medija, o čemu je izvještavala i Gerila.info, lokalne vlasti i Dom zdravlja Vareš prvi put su se zvanično oglasili. U zajedničkom saopštenju poručili su da demantuju tvrdnje građana, pozvali na „odgovoran pristup“ i najavili da će javnost informisati isključivo putem pisanih, zvaničnih izvještaja nadležnih institucija.
U tom saopštenju navodi se da su testiranja organizovana kroz zdravstveni sistem, uz finansijsku podršku kompanije DPMetals BH, te da su rezultati u javnosti pogrešno interpretirani, dijelom zbog razlika u mjernim jedinicama. Kako tvrde, laboratorijska referentna vrijednost koja je prekoračena kod dijela ispitanika ne predstavlja zdravstveni prag, već statističku referencu, a samo mali broj uzoraka prelazi nivo koji služi kao signal za dodatnu istragu mogućih izvora izloženosti.
Opština i Dom zdravlja također navode da su, nakon prvih rezultata, pokrenute epidemiološke procjene, formiran Akcioni tim te provedena dodatna ispitivanja vode, hrane, tla i zraka, uz tvrdnju da je većina uzoraka bila u skladu s važećim propisima. Poručeno je i da neće davati pojedinačne izjave niti komentare izvan zvaničnih pisanih saopštenja.
Međutim, ovakva reakcija izazvala je snažan i oštar odgovor Udruženja građana Fojničani, koje je javno reagovalo na ono što nazivaju pokušajem umanjivanja ozbiljnosti problema.
„Prva rečenica u svim smjernicama relevantnih međunarodnih zdravstvenih organizacija jasno kaže da ne postoji sigurna razina olova u krvi, ni kod djece ni kod odraslih. Isto stoji i u službenom izvještaju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. U demantu lokalnih institucija o tome nema ni riječi“, navode iz Fojničana.
Posebno upozoravaju da se u zvaničnom saopštenju u potpunosti zanemaruje pitanje dugotrajne izloženosti. Nalazi krvi, kako ističu, predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, dok ključna pitanja ostaju neodgovorena: koliko dugo su ljudi izloženi olovu koje se taloži u organizmu i kakve kumulativne posljedice takva izloženost ima po zdravlje.
„Institucije koje sada demantuju trovanje olovom najprije su 14 dana šutjele o rezultatima testiranja, a potom, dva mjeseca nakon što su prvi nalazi bili poznati, pokušavaju relativizovati problem. Vrlo je vjerovatno da se ne bi ni oglasile da ova tema nije dospjela u medije“, navode iz Udruženja, uz ocjenu da ovakav pristup zatvara prostor za otvoren i odgovoran dijalog.
Reakcija Fojničana dodatno problematizuje i širi institucionalni kontekst jer, dok lokalne institucije insistiraju na proceduralnoj komunikaciji i kontroli informacija, izostaje jasna poruka o odgovornosti, i najvažnije – koje su to mjere zaštite stanovništva.
Podsjećamo, prethodni nalazi testiranja, kao i izjave stručnjaka iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, ukazali su da u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom i da ne postoji „sigurna doza“ ovog teškog metala. Takođe je potvrđeno da su među osobama s utvrđenim prisustvom olova i djeca mlađa od šest godina, što cijelom slučaju daje dodatnu težinu.
U tom svjetlu, poruke o „konfuziji u tumačenju podataka“ i fokus na mjerne jedinice, umjesto na suštinu problema, Fojničani vide kao opasan presedan.
„Ovakav demanti ne pokazuju spremnost institucija da zaštite zdravlje ljudi, nego naprotiv – dodatno umanjuju problem i praktično zatvaraju vrata javnosti“, navode.
Cijeli slučaj još jednom otvara pitanje odnosa institucija prema Varešu. Kako ističu iz UG Fojničani, na kantonalnom i federalnom nivou reakcije su gotovo nevidljive, osim kada je riječ o davanju državnog zemljišta na raspolaganje koncesionarima.
Dejan Rakita / GERILA
