Sa transparentima „Ne gasite BHRT“, zaposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine od jutros protestuju ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, upozoravajući da je državni javni servis doveden na rub gašenja. Protest je rezultat višegodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i otvorenog kršenja sudskih odluka koje obavezuju RTRS da BHRT-u prebacuje svoj dio RTV takse. Dok političke strukture uporno izbjegavaju odgovornost, dug koji prema BHRT-u prelazi 100 miliona maraka postao je egzistencijalna prijetnja cijeloj instituciji.
Protest je počeo u deset sati, uz višesatni specijalni program BHT1 i BH radija 1, koji se emituje upravo sa mjesta okupljanja. Redakcije su ostale u polumraku, a program se preselio na ulicu – tamo gdje bi, kako ističu radnici, trebala biti samo krajnja linija odbrane, nikako početna.
„Sramotno je da smo došli u situaciju da na ulici tražimo svoja prava, nakon godina agonije BHRT-a. Nije država držanje patriotskih govora, država je spašavanje Javnog servisa Bosne i Hercegovine“, rekao je Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a.
Karamehmedović je podsjetio na ono što je postalo opšte mjesto u medijskoj zajednici: 2017. godine RTRS je jednostrano prestao prebacivati svoj dio RTV takse, čime je prekršen Zakon o javnom RTV sistemu BiH. Od tada je, ističe on, „krenula agonija koju nikada nismo prekinuli“.
Dug koji se nakupio premašio je 100 miliona maraka. Takvu cifru je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine – ali presude, kao i zakoni koje donosi Parlament, ostaju samo slova na papiru.
„Dovedeni smo na rub opstanka“
Zvonko Komšić, dugogodišnji urednik na BHRT-u, govori bez okolišanja: „Mi smo pred zidom.“
Zvuči nezamislivo, ali BHRT očekuje skoro isključenje struje i plina, krov već godinama prokišnjava, a doprinosi zaposlenicima nisu redovno uplaćivani. Televizija u takvom stanju teško može planirati išta duže od jedne sedmice.
„Sve opcije koje su i na vlasti i koje su sada u opoziciji godinama su pozivane da riješe status BHRT-a. To se nije dogodilo. Tražimo samo da se poštuje zakon“, kaže Komšić.
Ako se do februara sljedeće godine ne izmire obaveze prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), BHRT-u prijeti zapljena imovine, što bi značilo i gubitak zgrade u kojoj rade, ali i gubitak pristupa međunarodnoj mreži razmjene vijesti.
Prema navodima zaposlenika, ključni problem je dugogodišnje nepoštivanje zakonskih i institucionalnih obaveza prema BHRT-u. Parlamentarna skupština BiH je osnivač državnog javnog servisa, a Zakon o javnom RTV sistemu jasno propisuje da BHRT-u pripada 50 posto ukupno prikupljene RTV takse u BiH. Iako zakon postoji, kao i odluke Ustavnog suda BiH koje potvrđuju obavezu RTRS-a da dostavlja svoj dio sredstava, ta se odluka godinama ne provodi. Upravo to, tvrde zaposleni, dovelo je BHRT u stanje finansijske blokade i onemogućilo normalno funkcionisanje servisa.
Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske je ranije donio dvije presude u korist BHRT-a u postupcima protiv RTRS-a, potvrđujući da RTRS ima obavezu dijeliti sredstva prikupljena putem RTV takse sa državnim javnim servisom. Ove odluke slijedile su nakon što je Ustavni sud BiH prethodno utvrdio da je BHRT-u uskraćeno zakonom garantovano pravo na raspodjelu takse.
„Ne tražimo milostinju. Ne borimo se za privilegije, nego za poštivanje zakona. Parlamentarci su nas izdali. Tražimo odgovornost i djelovanje – u interesu građana BiH“, stoji u pismu koje su kolegiji BHT1 i BH radija 1 uputili institucijama BiH.
“Situacija je više nego alarmantna. Ovih dana su javno objavljene brojke dugovanja BHRT-a prema poreskim obveznicama, dobavljačima, radnicima. Već deset godina radnicima nisu uplaćivani doprinosi, s dužni smo i za struju, plin i šta sve, ali kada se svi dugovi spoje manji su od duga RTRS prema BHRT-u i u pitanju je cifra od 102 miliona KM koje RTRS drži na svojim računima i ne usmjerava ih ka nama”, rekla je Neda Tadić, direktorica programa BHRT-a.
Političari danas nisu pozvani na protest.
„Smatramo ih najodgovornijim za situaciju u kojoj se nalazimo“, poručuju iz BHRT-a.
Urednici i novinari BHT1 i BH radija 1 danas su izmijenili čitavu programsku šemu. Umjesto uobičajenog dnevnog ritma, emituje se višesatni program uživo sa protesta – izvještaji, razgovori, analiza, podsjećanje na dugove, presude, obećanja i sve ono što je dovedeno do apsurda time što novinari moraju moliti državu da poštuje vlastite zakone.
U prime-time terminu, nakon Dnevnika 2, planirana je repriza najvažnijih dijelova protesta – još jedna poruka u nizu da je institucionalno ćutanje postalo opasnije od budžetskog minusa.
„Ako je cilj zemlja bez javnog servisa, recite to jasno“
BHRT upozorava da se pred očima javnosti godinama urušava jedna od najstarijih državnih institucija. Osam decenija tradicije moglo bi nestati zbog neizvršenih prenosa sredstava i političkih sukoba u kojima se javni servis tretira kao trofej, a ne kao ustavna kategorija.
„Ako je krajnji cilj slabljenja i urušavanja BHRT-a zemlja bez javnog medijskog servisa i nezavisnog novinarstva, onda budite fer i recite to građanima BiH“, istaknuto je u pismu upućenom institucijama.
U isto vrijeme, radnici su pozvali sve građane, kolege novinare i organizacije civilnog društva da se pridruže borbi za opstanak institucije koja „pripada građanima, ne političarima“.
Direktor Mediacentra Sarajevo, Boro Kontić, podsjetio je da borba za BHRT nije političko, nego evropsko i kulturno pitanje.
„Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje medija, pitanje Evrope i pitanje kulturne baštine“, rekao je Kontić.
Zaposlenici BHRT-a poručuju da neće odustati. Protest je tek početak. Ako institucije ne reaguju, najavljuju radikalizaciju.
Zanimljivo je da je RTRS u svojoj vijesti o protestu pažljivo prenio poruke zaposlenika BHRT-a, broj okupljenih i činjenicu da se emituje specijalni program „Ne gasite BHRT“.
Međutim, u tekstu namjerno izostavljaju jedinu suštinski važnu činjenicu: da upravo RTRS već osam godina odbija da BHRT-u uplaćuje zakonski propisan dio RTV takse, čime je nastao dug veći od 100 miliona KM.
Ne spominju ni odluke Ustavnog suda BiH ni presude Vrhovnog suda RS koje potvrđuju njihovu obavezu prema BHRT-u.
Takav pristup RTRS-a – izvijestiti o protestu, a prešutjeti vlastitu presudnu ulogu u finansijskom urušavanju BHRT-a – pokazuje koliko je novinarstvo na tom servisu svedeno na propagandu bez imalo kritičkog pristupa ili barem, kakve-takve, reakcije nekoga iz menadžmenta RTRS-a.
Za to vrijeme, zaposleni u BHRT-a pokušavaju održati program u zgradi kojoj prijeti isključenje struje i zapljena imovine – dok o njihovoj sudbini najviše ćute oni koji su do tog stanja najviše i doprinijeli.
Dejan Rakita / GERILA
