Tačno u 11.55, simbolično „pet do dvanaest“, u Međugorju je počela VII konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini. Predstavnici organizacija civilnog društva, stručne i naučne zajednice te nadležnih institucija tokom trodnevnog programa razgovaraju o zaštiti rijeka, posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja te očuvanju prirodne i kulturne baštine.
Konferenciju, koja traje od 11. do 13. septembra, organizuje Udruženje građana „Fojničani“ iz Maglaja uz podršku Udruge „Dinarica“ iz Mostara.
Prof. dr. Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, upozorio je da se stanje prirodnih resursa više ne može posmatrati odvojeno, odnosno da nestanak šuma direktno utiče na količinu i kvalitet vode, ali i na sposobnost prirode da se obnovi.
„Ekološkim aktivizmom bavim se više od 20 godina. Bez šume nemamo rijeka ni vode, jer je šuma filter, a šume gubimo. Samo ove godine, do 24. avgusta, imali smo više od 39.000 hektara opožarenih šumskih površina. Posljednji požar između Tomislavgrada i Kupresa zahvatio je više od 14.000 hektara“, rekao je Ballian.
Prema njegovim riječima, priroda više ne može proizvesti dovoljno pitke vode i čistog vazduha u odnosu na količinu resursa koju ljudi troše.
„Trošimo mnogo više nego što nam priroda daje, a prirodi ne dajemo ništa. Sada smo na raskrsnici: hoćemo li nastaviti prema ponoru ili ćemo učiniti nešto da bude dobro i nama i našoj djeci“, upozorio je Ballian.
Ipak, kaže, odnos javnosti prema ekološkim problemima danas je drugačiji nego prije dvije decenije.
„Kada sam 2005. godine počeo da se borim protiv malih hidroelektrana, medije to nije interesovalo. Danas mediji i javnost prepoznaju taj problem. Imamo dovoljno mladih i obrazovanih ljudi i vjerujem da će to dati rezultate“, rekao je Ballian.
Davor Šupuković, sekretar UG „Fojničani“, kaže da su u fokusu konferencije očuvanje rijeka i posljedice rudarskih projekata, koji su posljednjih godina sve brojniji i intenzivniji.
„Rijeke su zaista na udaru, počevši od Neretve, Une i Krivaje, pa do mnogih drugih. Krivaja je jedna od rijetkih rijeka bez betonskih prepreka i brana, a danas je ugrožena mogućim otvaranjem rudnika hroma na lokalitetu Duboštica–Tribija“, rekao je Šupuković.
Iza tog upozorenja stoji konkretan projekat: pritoke Krivaje, Duboštica i Tribija, prolaze kroz područje na kojem firma „Vareški minerali“, ranije „Seven Plus“, planira istraživanje i moguću eksploataciju hroma i pratećih minerala.
Koncesija je dodijeljena još 2020. godine, a nakon što su tokom 2025. počeli krčenje šume, izgradnja pristupnih puteva i bušenja, inspekcija je utvrdila da su najmanje četiri probne bušotine izvedene bez potrebnih vodnih akata, koje je kompanija naknadno pribavila.
Projekat je u međuvremenu otvorio i sudske sporove zbog uskraćivanja pristupa koncesionom ugovoru, kao i zbog puta koji prelazi preko više od 36.000 kvadratnih metara šume i državnog šumskog zemljišta. Eko forum Zenica upozorio je i na rupe u federalnim propisima, dok stručnjaci navode da bi hrom iz rudarskih radova preko površinskih i podzemnih voda mogao dospjeti u Krivaju, a zatim i u Bosnu.
„Razmatraćemo i biodiverzitet Krivaje, jer smo kao Mreža za zaštitu prirode radili istraživanje biodiverziteta ove rijeke“, rekao je Šupuković.
Stručnjaci okupljeni u Mreži na konferenciji predstavljaju rezultate istraživanja biološke raznolikosti sliva Krivaje, kao i bogatstvo vrsta i staništa Une. Krivaja je ranije zahvaljujući protivljenju lokalnog stanovništva sačuvana od planiranih hidroelektrana, ali se sada suočava s drugačijom vrstom pritiska.
Pored Krivaje, poseban dio konferencije posvećen je zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala. Mreža za zaštitu prirode priprema stručnu podlogu za proglašenje ovog područja zaštićenim, dok mu istovremeno prijete izgradnja autoputa, projekat „Gornji horizonti“, urbanizacija i zahvati u riječnim koritima.
„Ovo područje generalno se susreće s brojnim prijetnjama, kao što su izgradnja autoputa, projekat Gornji horizonti, urbanizacija i devastacija korita“, rekao je Šupuković.
Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba „Novi Val“ iz Blagaja kaže da su Buna i Bunica prirodni biseri, ali da se zaštita ne smije ograničiti samo na pojedinačne rijeke.
„Moramo voditi računa o svim rijekama u Bosni i Hercegovini, jer smo upravo ove godine vidjeli šta se dešava s rijekama i kakve su posljedice klimatskih promjena. Borićemo se da sačuvamo naše rijeke, koje su pod ogromnim pritiskom“, rekao je Đuliman.
On upozorava da se širom Bosne i Hercegovine pripremaju veliki projekti povezani s rudarenjem, zbog čega će jedan dio konferencije biti posvećen njihovim posljedicama po prirodu, zdravlje i društvo.
„Mi u Mreži za zaštitu prirode ovaj problem shvatamo ozbiljno. Na konferenciji ćemo razgovarati o tim temama i upozoriti javnost na štetnost i rizike takvih projekata“, kazao je Đuliman.
Sanela Popović, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, izrazila je nadu da će konferencija pokazati da je moguća saradnja između institucija i civilnog društva.
„Postoje mogućnosti da uskladimo zaštitu prirode s korištenjem prirodnih resursa. Želimo pokazati da prirodu želimo očuvati zajedno s Mrežom za zaštitu prirode, koja nam predstavlja veliku podršku. Nadamo se da ćemo kroz inicijative koje smo pokrenuli uspjeti da što više područja proglasimo zaštićenim i spasimo rijeke od sve veće devastacije i pritisaka kojima su izložene posljednjih 30 godina“, rekla je Popović.
Program konferencije obuhvata i panel o posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja na životnu sredinu, zdravlje i društvo, predstavljanje arheoloških istraživanja lokaliteta Gradić na Ozrenu te razgovor o uključivanju mladih u naučnoistraživački rad.
Konferencija se održava u okviru projekta BOOST Balkans, koji provodi Evropska asocijacija za lokalnu demokratiju – ALDA, uz podršku Francuske razvojne agencije – AFD.
Dejan Rakita / GERILA
