Neformalnu grupu građana „Kakanj ustaje“ pokrenuli smo nakon što je JP „Vodokom“ u Kaknju retroaktivno naplatilo februarski račun svim Kakanjcima. Krajem februara su donijeli odluku koja je usvojena na općinskom vijeću o povećanju računa za 58 odsto, a naplatili su taj račun svima za februar, dakle retroaktivno.
Ovo u podkastu GERILE kaže aktivista Maksuma Topalović koja se nalazi na čelu neformalne grupe građana „Kakanj ustaje“. Maksuma je 1987. organizovala u Kaknju štrajk pet hiljada rudara i od tada njena borba protiv nakaradnog sistema ne prestaje.
„Čak su prekršili i Statut općine. Prekršili su svoj statut koji je općina izglasala, jer tamo stoji da odluka stupa na snagu danom objave u Službenim novinama. „Kakanj ustaje“ se prvo obratio institucijama općinskog prava potrošača. Preporuka je da se te cijene vrate. Mi smo pokrenuli krivičnu prijavu protiv direktora jednog preduzeća ‘Vodokom’ i uprave“, kaže Topalović za GERILU.
Problem poskupljenja vode nije jedini problem s kojim se suočavaju građani Kaknja. Tu su problemi koji su vezani za deponiju smeća, za cementaru, za najavljenu fabriku animalnog otpada, za vodu u kojoj se nalazi 40 puta veća količina barijuma od dozvoljene, o čemu je nedavno GERILA ekskluzivno pisala…
„Deponija predstavlja ogroman problem. Federalna inspekcija je 2014. godine naložila zatvaranje gradske deponije Bare zbog niza neuređenosti. Čak se u nalogu za zatvaranje kaže da deponija ima karakter divljih deponija, a zapravo je gradska deponija. Šta se dešava? Dobila se saglasnost za sanaciju. Formalno i u papirima sanacija je počela, ali se ništa na terenu ne mijenja“, priča Maksuma Topalović.
Iz drugih opština u Kakanj stiže i animalni otpad. Nijedna gradska deponija u Federaciji BiH, naglašava ona, ne može dobiti dozvolu za odlaganje animalnog otpada. Kakanjska deponija počinje da prihvata taj otpad, a Vijeće usvajati cjenovnik i počinju da se sklapaju ugovori.
Kakanj ima problem sa zagađenjem vazduha koji su vezani uz rad termoelektrane cementare i rudnika. Maksuma Topalović kaže da je Kakanj opština bogata zagađivačima vazduha. Kakanj bi, dodaje ona, mogao da izvozi zagađivače i da od toga živi.
„Kada su planirali i dali okolišnu dozvolu za fabriku animalnog odpada, mi smo rekli da nama ne treba ni najmanji zagađivač dodatno s obzirom na to da imamo toliko zagađivača koliko imamo. I sama strategija općine kaže da trebamo smanjivati zagađenost zraka. Prošle godine smo jedan dan bili najzagađenijim grad u svijetu“, ističe naša sagovornica.
Rudnik je, navodi ona, uništio ogromno prirodno bogatstvo. Šljaka je zatrpala jednu rijeku, odnosno kupališta koja su Kakanjci imali na toj rijeci. Ali, ljudi koji imaju kuće u blizini te rijeke i dalje tvrde da je rudnik njihova majka i sve trpe.
„Ista je stvar i sa cementarom. Cementara donosi problem zagađenja vazduha, posebno kada govorimo o prašini. Želimo da razgovaramo sa stručnim ljudima. Ne moramo sve imati na papiru, ali sve što tvrdimo mora biti utemeljeno i mora biti nama jasno da bismo se istinski borili“, istakla je Maksuma Topalović.
Goran Dakić / GERILA
