Grad Banjaluka kreditom od deset miliona maraka rekonstruiše vodovodni sistem Tunjice 1 i Tunjice 2. Banjaluka danima, naročito prigradska naselja i sela u Potkozarju, ima problema sa vodosnadbijevanjem. Zašto se radi ponovo kada je sitem rađen za vrijeme prethodnih vlasti, ključno je pitanje. Kako neplanska gradnja i razvoj grada dovede do ovakvih problema?
Nova intalacija i novi vod rade se od kružnog toka na Petrićevcu i ide u pravcu Tunjica. Sistem za Potkozarje je, međutim, već izgrađen za vrijeme vlasti Slobodana Gavranovića, uz pomoć njemačkih investicija, koji je tada najavio da je Potkozarje zajedno sa Tunjicama, Dragočajem, Ramićima i ostalim selima koja gravitiraju tom dijelu Banjaluke riješen za narednih četrdeset godina. Vlast Gavranovićevog naslijednika Igora Radojičića je na taj sistem (bazen Tunjice) spojila Zalužane i Trn koji su niži od Dragočaja i Ramića i tako “povuku” svu vodu iz bazena. Slobodan Gavranović i Igor Radojičić gradonačelnici Banjaluke bili su kao predstavnici SNSD-a. Radojičić je danas jedan od najbližih saradnika aktuelnog gradonačelnika Stanivukovića i jedan od osnivača Pokreta Sigurna Srpska.
Stanivukovićeva administracija za “sanaciju štete” i “proširivanje” vodotoka ka Potkozarju zadužila je grad Banjaluku za dodatnih deset miliona maraka. Odlukom o kreditu predviđeno je kreditno zaduženje za kapitalnu investiciju, izgradnju vodovodne infrastrukture-izgradnje dovodnog cjevovoda za rezervoar Tunjice 1 i izradu hidrauličnog modela, piše u Odluci o zaduženju koju je usvojila Skupština grada Banjaluka. U Odluci je objašnjeno i zašto se vodovod ka tom dijelu grada mora “proširivati” i kako su umjesto cijevi promjera 700 mm 2014., stavljene cijevi promjera 400 mm. Isto tako, u Odluci se navodi i da je voda koja je bila namijenjena samo za Potkozarje skrenuta i prema Zalužanima, Trnu i dijelu laktaške opštine.
Rok otplate kredita je 120 mjeseci. Odbornica Narodnog Fronta u banjalučkoj gradskoj skupštini Dijana Ješić kaže da je vrlo zanimljivo to što danas niko ne spominje bilo čiju odgovornost.
“Što se tiče rezervora Tunjice, a iz kojeg se snabdijeva dio Banjaluke, te dio Laktaša (Trn, Jablan i Glamočani), još 2014. godine je napravljaven katastrofalni propust kada su stavljenje cijevi manjeg promjera od onih koje su potrebne. Kako se ta naselja razvijaju i sve više kuća se priključuje na taj cjevovod, ta naselja su iz godine u godinu u sve većem problemu, što je kulminiralno u zadnjih nekoliko godina. Trenutna gradska administracija odgovornost prebacuje na prethodne vlasti, što i jeste njihova krivica, ali sam lično tražila od gradonačelnika da podnese krivičnu prijavu protiv odgovornih, što je i obećao, ali se do danas ništa nije desilo. Dakle, prema projektu je trebalo staviti cijevi promjera 700 mm, a stavljene su cijevi promjera 400 mm. Znači, neko je uradio mimo projekta i nije odovarao za to, a ugrozio je mnoge živote tom odlukom. Dok god imamo ovakve situacije, dok niko ne odgovara za kriminal koji je počinio, ovakve stvari će se ponavljati“, kaže Ješić za Gerila info.
Ona navodi da je u ovom trenutku najbitniji završetak radova.
“Ja se nadam da će se požuriti sa ugradnjom novih cijevi, za šta smo digli kredit od 10 miliona i da će problem biti riješen. Nadam se da tad neće biti nikakvih izgovora. Smatram da je to najvažniji projekat u gradu i da svi drugi u ovom momentu mogu i moraju da čekaju (od šetališta, parkova i ostalih uljepšavanja). Kada smo teniski teren izgradili za 3 mjeseca, jer su sve firme radile na tome, možemo valjda i vodovodnu infrastrukturu kako bi ljudi imali vodu – a što je osnovna ljudska potreba“, kaže odbornica NF.
Iz grada Banjaluka u odgovoru za Gerila info potvrđuju da problem naselja koja su ovog ljeta ostala bez vode nije u nedostatku vode već u nedovoljnim dovodnim kapacitetia.
“Osnovni problem je đto postojeći dovodni cjevovod, koji je građen za vrjeme prethodnih vlasti prije nekoliko godina, nema dovoljan kapacitet da zadovolji današnje potrebe ovog područja. Kako su se naselja širila i broj korisnika je rastao, te postojeći sistem više nije mogao da zadovolji dovoljan dotok vode u periodima najveće potrošnje“, navode iz grada Banjaluka.
Jasno je i iz odgovora gradske uprave da u Banjaluci ne postoji sistemsko planiranje širenja i razvoja grada što je jedna od posljedica i upornog odbijanja usvajanja Urbanističkog plana koji bi planski definisao način i dinamiku razvoja grada. Usvajanje Urbanističkog plana bi, međutim, spriječilo gotovo svakodnevne izmjene regulacionih planova a koje pogoduju investitorima.
Iz gradske uprave objšanjavaju i da se, kada je sistem prema Potkozarju u pitanju, ne radi o običnoj zamjeni starih i dotrajalih cijevi već o izgradnji novog većeg dovodnog sistema.
“Pojašnjenja radi prethodna administracija je uradila dovodni cjevovod manjeg profila F400 a sada se radi novi dovod većeg kapaciteta F700 koji će omogućiti da veća količina vode stiđe do rezervoara Tunjice i i Tunjice 2“, kažu u gradskoj upravi. Navode i da očekuju da će radovi biti završeni do polovine avgusta.
Postojeći rezervoar izgrađen je 2015. godine u sklopu KFV projekta vrijednog više od 20 miliona evra. Realizaciju projekat ozvaničili su, tadašnji, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović, parlamentarni državni sekretar njemačkog Ministarstva za privrednu saradnju Hans Joakim Fuhtel i, tadašnji, šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigermark.
Tada je rečeno da su rezervoari na Tunjicama i u Šargovcu kapaciteta 3000 i 5000 kubika i da su više nego dovovoljni za potrebe za vodom tog dijela grada.
Vladimir Kovačević, Gerila info
