Održana je završna konferencija projekta SMART Balkans u kojem je zahvaljujući podršci Norveške organizacijama sa Zapadnog Balkana podijeljeno 11 miliona evra.
Ove je sedmice u Sarajevu održana završna konferencija regionalnog projekta SMART BALKANS. Bila je to prilika za rezimiranje ovog uspješnog četvorogodišnjeg projekta kojeg je finansirala Kraljevina Norveška, ali i za diskusiju o budućem djelovanju organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu kojima se sužava prostor za djelovanje usljed nestabilnih političkih okolnosti i smanjenih mogućnosti za finansiranje.
Projekt SMART Balkans je predstavljao jednu od najznačajnijih platformi za podršku radu i umrežavanju organizacija civilnog društva u šest zemalja Zapadnog Balkana, o čemu svjedoči činjenica kako su u okviru njega dodijeljena 252 granta ukupne vrijednosti 125 miliona norveških kruna, odnosno preko 11 miliona evra.
Ova su sredstva uložena u podršku organizacijama koje se bave ljudskim pravima, marginalizovanim grupama, zaštitom životne sredine, kao i nezavisnim medijima i drugim važnim akterima civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Na čelu projekta SMART Balkans bio je bosanskohercegovački Centar za promociju civilnog društva (CPCD) koji je kreirao složeni mehanizam provođenja i implementirao ga sa partnerskim organizacijama IDM iz Tirane i CRPM iz Skoplja.
Otvarajući konferenciju, ambasadorica Norveške u Bosni i Hercegovini, NJ. E. Kathrine Biering je još jednom naglasila kako je snažno i živo društvo neophodno za demokratiju.
„Kada se građani organizuju, povjerenje raste. A kada povjerenje raste, društva mogu rješavati teške probleme.“
Menadžerica projekta Dajana Cvjetković (CPCD) ističe kako je SMART Balkans bio jedinstven po tome što su ga vodile isključivo lokalne organizacije, koristeći svoje kapacitete i ekspertizu i čuvajući dodir sa potrebama zajednica u kojima se provodio. Inicirano je preko stotinu različitih promjena u politikama, zbog čega su ove promjene u društvima dugoročne.
„Te promjene ostaju onoliko dugo koliko smo spremni da ih branimo, a posebno sam ponosna na to što smo imali i projekte koji su regionalni, koji nadilaze granice država i na kojima smo međusobno sarađivali“, kazala je menadžerica projekta.
Ovo je posebno važno, budući da cijeli Zapadni Balkan, prema riječima direktorice CPCD Aide Dagude, bez izuzetka očekuju teška vremena sa puno izazova u kojima će više nego ikada biti potrebno jako i hrabro civilno društvo. Zbog toga su opstanak, umrežavanje i saradnja organicija civilnog društva zadaci kojima je potrebno odgovoriti na pravi način.
A načinima za opstanak i razvoj organizacija civilnog društva su na konferenciji bila posvećena tri panela u kojima se diskutovalo o novim modelima finansiranja i o evoluciji dosadašnjih praksi u svjetlu novih okolnosti. Naime, vrijeme u kojima se prostor za djelovanje organizacijama civilnog društva sužava je i vrijeme u kojima se najviše prepliću njihove uloge u održavanju stabilnosti društva i približavanju država Zapadnog Balkana evropskim praksama i standardima.
Na panelima je istaknuto kako je na globalnoj konferenciji o finansiranju razvoja, koja se ljetos održala u Sevilji, zaključeno da se finansiranje treba uskladiti sa potrebama civilnog društva i kako je potrebno naći model kojim će biti zadovoljni i donatori i organizacije, a koji će biti usklađen sa stvarnim potrebama. Učesnici su bili saglasni kako je vrlo izvjesno da je dosadašnji model podrške razvoju stvar prošlosti, ali da svi novi modeli koji budu predloženi trebaju odražavati lokalne posebnosti te voditi računa o partnerstvu sa lokalnim organizacijama i njihovim mrežama.
Panelisti, koji su predstavljali lokalne organizacije civilnog društva i neke od međunarodnih donatora, ukazali su i na posljedice do kojih može dovesti izostanak podrške civilnom društvu u nerazvijenim demokratijama Zapadnog Balkana, a od kojih su neke već vidljive. O tome govori i izvještaj Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN) koji se bavi posljedicama nedavnog povlačenja dijela donatora sa Balkana, ali i daje konkretne preporuke za saradnju donatorske zajednice i civilnog društva u našem regionu.
U svakom slučaju, predstavnici organizacija sa Zapadnog Balkana su složno poručili kako najveća snaga civilnog društva leži u povjerenju zajednice i kako nikad neće praviti kompromise na štetu vrijednosti za koje se bore. To će u svakom slučaju biti i najbolje naslijeđe projekta SMART Balkans, te ostvarenje njegove vizije Zapadnog Balkana u kojem vladaju mir, stabilnost, saradnja, povjerenje i odgovornost.
