Na 158. plenarnoj sjednici Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je tri odluke koje ozbiljno pogađaju pokušaje Republike Srpske da uspostavi paralelni pravni sistem u odnosu na državu Bosnu i Hercegovinu.
Odlukama U-6/25, U-7/25 i U-8/25, Sud je proglasio neustavnim Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, te Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.
Ustavni sud BiH je odbacio tzv. „Zakon o stranim agentima“, koji je, prema obrazloženju, gotovo identičan zakonu koji je ranije usvojen u Rusiji, a koji je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao protivustavan. Sud je konstatovao da novi zakonski režim u RS stigmatizira civilno društvo, zabranjuje njegov politički uticaj i guši slobodu udruživanja. Korištenjem nedefinisanih i proizvoljnih termina kao što su “političke aktivnosti” i “agent stranog uticaja”, vlast u RS je omogućila široku represiju nad organizacijama koje dobijaju donacije iz inostranstva. Sud je zakon stavio van snage ab initio – kao da nikada nije ni postojao.
Najdalekosežnija odluka je ona kojom je proglašen neustavnim Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Ovim zakonom, Republika Srpska je pokušala da proglasi nevažećim brojne državne zakone i institucije poput SIPA-e, Tužilaštva i Suda BiH. Ustavni sud je ovakav potez okarakterisao kao grubo kršenje suvereniteta BiH i protivustavno “vraćanje nadležnosti” koje, kako sudije podsjećaju, može izvršiti isključivo Parlamentarna skupština BiH, a nikako entitetski organi jednostranom odlukom.
Sud je dodatno srušio i dopune Krivičnog zakonika RS koje uvode novo krivično djelo – neizvršavanje odluka institucija RS – navodeći da takva odredba derogira načelo pravne sigurnosti, omogućava arbitrarnu represiju, i ugrožava hijerarhiju vlasti, stavljajući entitet iznad države.
U trećoj odluci, Ustavni sud je poništio Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, ocijenivši ga kao direktan pokušaj uzurpacije nadležnosti koje su u oblasti pravosuđa već prenesene na nivo države BiH uz saglasnost entiteta. Sud je zaključio da stvaranje paralelnog VSTS-a na entitetskom nivou, koje bi djelovalo umjesto državnog VSTS-a na teritoriji RS, predstavlja suštinsko i pravno razdvajanje pravosuđa, što nije dopušteno bez odluke državnog parlamenta.
Odluke Ustavnog suda BiH predstavljaju odgovor na pokušaje pravnog i institucionalnog osamostaljivanja Republike Srpske mimo Ustava BiH. Sud je još jednom podsjetio da se nadležnosti ne mogu jednostrano povlačiti i da entiteti ne mogu uspostavljati paralelne institucije u oblastima koje su već uređene zakonima države.
Gerila.info
