Protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO ponovo je glasao član Upravnog odbora Zijad Krnjić, čime je još jednom blokirano stavljanje u funkciju novoizgrađenog prelaza na mostu preko Save.

Bez tog pravilnika, koji podrazumijeva raspoređivanje carinskih službenika i organizaciju rada na novoj lokaciji, prelaz ne može biti otvoren, bez obzira na to što je infrastruktura već završena i spremna za upotrebu.

„Samo je Zijad Krnjić bio protiv ponovo. Šteta je ogromna. Jedan čovjek maltretira pet miliona ljudi na granicama“, rekao je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.

“Odluku je blokirao član UO iz reda eksperata kojeg imenuje Vlada FBiH Zijad Krnjić. Nažalost i po peti put pokušali smo da vidimo da li u BiH ima zdravog razuma, ali nema ga na žalost. Apsurd BiH. Za otvaranje prelaza u Gradišci glasali su svi izuzev Krnjića. Јedina dobra stvar u ovome je političke prirode, a ona je da BiH ovakva ne može da postoji. Ako se ovako nastavi niko živ nas više neće sastaviti. Ovo je poruka za sve Srbe, šta bi bilo kada bi o nama odlučivala Federacija BiH”, dodao je Amidžić.

Ministarka finansija Zora Vidović naglašava da su svi predstavnici iz RS glasali za otvaranje prelaza.

„Zaista ne mogu da vjerujem da se ovo dešava“, izjavila je Vidović.

Ali Krnjić tvrdi da problem nije u samom prelazu, već u širem sistemu koji, kako kaže, mjesecima ne funkcioniše.

„Kvalifikacije Amidžića i Vidović su netačne. Postoji veliki broj važnih odluka koje čekaju. RS za prvi kvartal duguje Federaciji više od 150 miliona KM, a taj dug će rasti. Predložio sam da razgovaramo o svemu, ali to nije prihvaćeno“, naveo je Krnjić.

On insistira da se pitanje otvaranja prelaza ne može odvojiti od raspodjele prihoda od PDV-a između entiteta, odnosno od novih koeficijenata i poravnanja dugova. Upravo taj zahtjev, kako ističe Krnjić, postao je ključna tačka spora i razlog zbog kojeg svaki naredni pokušaj završava bez rezultata.

Dok političari razmjenjuju optužbe, posljedice su konkretne. Novi prelaz u Gradišci, planiran za početak decembra 2025. godine, i dalje nije u funkciji. Saobraćaj se i dalje odvija preko starog mosta, gdje se formiraju višesatne kolone, posebno tokom praznika i turističke sezone.

Krnjić, međutim, umanjuje razmjere štete, tvrdeći da bi novi prelaz uglavnom služio za putnički saobraćaj, dok bi većina teretnog transporta i dalje ostala na staroj lokaciji.

„Naravno da će biti bolje kad novi prelaz bude otvoren, ali u odnosu na sadašnje stanje nema velike štete“, kaže on.

Privredna komora Republike Srpske već je najavila pravne korake, uključujući i krivičnu prijavu protiv Krnjića zbog blokade donošenja akata potrebnih za rad prelaza. Angažovan je i advokatski tim koji razmatra mogućnost zahtjeva za nadoknadu štete.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje ranije su upozorili da je riječ o projektu od strateškog značaja i pozvali sve političke aktere da omoguće njegovo stavljanje u funkciju. Uprkos tim apelima, rješenje ni danas nije ugledalo svjetlost dana.

Dejan Rakita / GERILA

The post Granični prelaz Gradiška i dalje zatvoren: Peti put bez dogovora, Krnjić opet protiv first appeared on Gerila.info.

Prvobitni plan zaduženja od 862 miliona maraka povećan je za 219 miliona, tako da će ukupno dugoročno zaduženje za ovu godinu biti jedna milijarda i 81 milion maraka.

Prema riječima ministrice finansija Zore Vidović, razlog za ovoliko zaduženje su isplate velikih dugova koji moraju biti vraćeni, posebno u sektoru zdravstva.

Dodala je i da je Republika Srpska i dalje među nisko zaduženim zemljama.

Nakon sjednice Vlade, Vidovićeva je novinarima rekla i da je neophodno da se uradi drugi rebalans budžeta, jer su tokom godine povećane penzije i boračke invalidnine.

“Budžetski okvir po drugom rebalansu iznosi šest milijardi konvertibilnih maraka, a budžetski prihodi će se ostvariti u iznosu od pet milijardi i 472 miliona KM. Penzije su povećane u januaru i u avgustu za 20 miliona KM, odnosno jedan odsto u odnosu na plan za ovu godinu”, navela je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, prijedlog rebalnsa budžeta uskoro će ići na sjednicu NSRS, a uveliko se radi i na izradi novog budžeta za 2026.godinu.

“Budžet za narednu godinu već je u izradi i u decembru će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske”, pojasnila je Vidovićeva.

The post Dugoročna zaduženja Vlade Republike Srpske u ovoj godini povećana na milijardu i 81 milion first appeared on Gerila.info.

Izvještaj će nakon kontrole biti dostavljen Okružnom javnom tužilaštvu.

Rješenje o vršenju kontrole potpisala je ministrica finansija RS Zora Vidović prije nekoliko dana, a kontrolu, prema tom nalogu vodi Boško Simić, budžetski inspektor Ministarstva finansija Republike Srpske.

U dokumentu se navodi da se “kontrola odnosi na period od 01.01.2023. godine do 31.05.2025. godine, a izvršiće se u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 121/12, 52/14, 103/15 i 15/16), Pravilnikom o načinu rada budžetske inspekcije („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 76/13) i drugim propisima koji regulišu ovu oblast”.

Takođe, navedeno je da inspekcijska kontrola počinje danas, 9. juna, o čemu će prethodno obavijestiti odgovorna lica u Gradu Bijeljina.

Inače, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović jedan je od najglasnijih opozicionara i najglasnijih protivnika vlasti koju u Republici Srpskoj predvodi Milorad Dodik.

Njega su u januaru ove godine slobode lišili pripadnici Sektora Kriminalističke Policije Policijske uprave Bijeljina po nalogu bijeljinskog Okružnog tužilaštva.

Petrovića su teretili za krivično djelo “Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, zbog isplate stipendija studentima iz Semberije i za još neke stavke iz budžeta koje nije odobrila skupštinska većina koju predvodi SNSD.

On je tada bio i pritvoren na 24 sata, a nakon protesta građana Bijeljine, Petrović je oslobođen iz pritvora.

Zanimljivo, informacije o novoj inspeksijskoj kontroli Grada Bijeljine objavljene su isti dan kada je priveden i Petrovićev kolega iz SDS-a Milan Miličević, kojeg policija takođe sumnjiči za koruptivne radnje.

Gerila.info

The post Ministrica finansija šalje inspekciju u Gradsku upravu Bijeljina first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, Sindikat pravosuđa traži od Ministarstva pravde da se procenat povećanja plata zaposlenih uskladi, ne sa platama, već sa procentom povećanja plata nosilaca pravosudnih funkcija. Interesantno je to što sudijama i tužiocima u njihovim platama, koje su oko 4.320 KM, nisu uračunati topli obroci. Oni zbog toga što su formalno-pravno diskriminisani, tuže entitet te nakon sudskih presuda naplaćuju dodatne iznose sa kamatom. Ostali radnici u pravosuđu, koji u prosjeku imaju platu 1.170 KM, u okviru pomenute cifre imaju uračunat topli obrok, regres i naknadu za težinu i složen posao, te se zbog toga ne smatraju diskriminisanim i nemaju pravo koje imaju njihove “diskriminisane” kolege.

Predsjednik Sindikata Siniša Petrović rekao je ranije da su zahtjevi radnika razumni, a jedan od njih je da se plate administrativnim radnicima povećavaju procentualno onda kada i nosiocima pravosudnih funkcija, kojima su do sada dva puta povećane, dok ostali nisu dobili ništa. Kazao je i da su spremni za pregovore i kompromis te da je štrajk organizovan uz poštovanje minimuma procesa rada u skladu sa Zakonom o štrajku.

U međuvremenu je čak i predsjednik Srpske Milorad Dodik govorio o štrajku te se složio da su zahtjevi radnika opravdani. Njegov prijedlog, koji je iznio u razgovoru za portal Klix, jeste da se plate radnika u pravoduđu povećaju nauštrb primanja sudija i tužioca koji, po njemu, imaju neopravdano velike plate.

Iako se Dodikova riječ u SNSD-u smatra svetinjom, naredni koraci institucija upućuju na to da od pomenutog rješenja nema ništa, i da je prijedlog lidera SNSD-a bio samo “dimna bomba”, zahvaljujući kojoj je on trebao ispasti pozitivac a stanje ostati isto.

Bilo kako bilo, GERILA je još prije 20 dana u tekstu Ministar Bukejlović radnicima u pravosuđu: “Ko štrajkuje – nema plate, a posao se mora odraditi” (link na –
https://www.gerila.info/ministar-bukejlovic-radnicima-u-pravosudju-ko-strajkuje-nema-plate-a- posao-se-mora-odraditi/) pisala da se štrajkačima sprema svojevrsna kazna zbog talasnja. Krajem prošle sedmice načinjen je novi korak ka pomenutom epilogu.

Obavještavamo vas da je Odjeljenje za informacione tehnologije, u skladu sa vašim zahtjevom,
dodijelilo element sa nazivom Suspenzija 100 bez plate, u kojem se nalaze polja Datum i Datum u koja se unosi period u kojem je radnik bio u štrajku u obračunskom periodu. U
polju Osnovica za obračun doprinosa unosi se osnovica za obračun doprinosa za uneseni period (Datum od – Datum do)", navedeno je u odgovoru Zore Vidović, ministarke finansija, na pitanje upućeno iz Ministarstva pravde.

Kako ističe sagovornik GERILE, zaposlen u jednoj banjalučkoj pravosudnoj instituciji, namjere vlasti podrazumijevaju kršenje zakona, samo kako bi kaznili one koji su se drznuli da izraze svoje nezadovoljstvo.

“Suština ovog dopisa jeste prijetnja da nam neće platiti dane štrajka. A pošto ne postoji zakonska opcija da nam ne obračunavaju platu za dati period, jedina im je opcija svim radnicima koji su u štrajku da pišu suspenzije, što je protiv zakona, Suspenzija je posebna stavka, određuje je disciplinska komisija posebnom odlukom”, ističe izvor našeg portala.

Predsjednik Sindikata Siniša Petrović navodi da se u štrajk krenulo sa 29 institucija, a u ovom trenutku su 34 institucije štrajku, te da broj institucija u štrajku raste, ali i da neke institucije nisu imale sindikalne organizacije, ali su početkom štrajka pristupile štrajku i na ustavno zagarantovano način tražili prava. Štrajk radnika u pravosuđu Republike Srpske koji traje od pretprošle srijede stvorio je velike probleme građanima kojima su bile potrebne administrativne usluge u nadležnosti sudova.

Rješenja, bar za sada, nema na vidiku.

GERILA imfo

The post GERILA saznaje: Vlast Srpske štrajkačima u pravosuđu prijeti suspenzijama! first appeared on Gerila.info.

“Zora Vidović pribavila direktnu materijalnu korist privrednom društvu EVL Banjaluka čime je nanijela štetu budžetu jer je svojim odgovorom na njihov upit umanjila naknadu koju je EVL dužan da plati budžetu i time su oštećeni prihodi budžeta Republike Srpske a i svi građani Republike Srpske“, rekla je danas Jelena Trivić.

Ona je krivičnu prijavu protiv aktuelne ministake podnijela Okružnom tužilaštvu u Banjaluci. Ona je navela da je Zakonom o igrama na sreću iz 2019. godine dat monopolski položaj Lutriji Republike Srpske, koja nakon toga osniva “EVL” privredno društvo koje takođe ima monopolski položaj.

Trivićeva navodi da je zakonom predviđena naknada od dvadeset odsto a da je EVL plaćao 5 odsto naknade.

“Pa im ni tih 5 odsto nije bilo dovoljno pa su zajedno sa Zorom išli u proces koji se zove smanjivanje osnovice na koju se plaća tih 5 odsto. EVL se obratio Ministarstvu finansija sa pitanjem kako da obračunava naknadu iako je to jasno precizirano zakonom: 5 odsto naknade na osnovicu koja se obračunava, uplate minus isplate, ne manje od 100 maraka po terminalu. Jasno piše po terminalu. Zora Vidović se stavlja iznad zakona i kaže da se plaća 5 odsto uplate minus isplate ne manje od 100 maraka na nivou priređivača. Dakle ne po pojedinačnom terminala već na nivou ukupnog broja terminala. To pravi ogromnu matematičku razliku u obračunu osnovice jer je time Zora Vidović omogućila da se umanji osnovica po osnovu koje se obračunava ovih 5 odsto kojih EVL treba da plaća državi“, rekla je Jelena Trivić.

Jelena Trivić kaže da Zora Vidović nije smjela da tumači zakon a da tek nije smjela da ga mijenja u svom odgovoru. Kaže i da je sve to pogodovalo firmi EVL a da se ta firma povezuje sa Miletom Radišićem. Mile Radišić, inače kum je Milorada Dodika.

“Sve u Republici Srpskoj a pogotovo u igrama na sreću vrti se oko te porodice koja izvlači maksimum iz tih operacija a trpi budžet Republike Srpske“, rekla je Jelena Trivić.

Ona je rekla da Zora Vidović mora hitno biti krivično procesuirana. Navodi da ona ne može tvrditi kolika je šteta nastala budžetu Republike Srpske jer nema uvid u poslovanje EVL-a ali kaže da vjeruje da je šteta milionska.

Ministarka finansija Zora Vidović u kratkom telefonskom razgovoru novinaru Gerila info rekla je da nije upoznata sa podnesenom krivičnom prijavom, da nema vremena i da će o tome govoriti kasnije.

GERILA info

The post Jelena Trivić podnijela krivičnu prijavu protiv Zore Vidović first appeared on Gerila.info.

Godinu koju smo upravo ispratili obilježilo je mnogo događaja koji su više ili manje uticali na naše društvo, kao i kvalitet naših života. Mnogi od njih su određeni brojevima, a mi ćemo izdvojiti nekoliko najzanimljivijih.

1.

Bosna i Hercegovina je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu, prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”.

Naša država godišnje gubi više od 1,5 posto svog stanovništva. Prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH, od 2013.godine skoro pola miliona ljudi je napuustilo BiH.

Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banja Luke. Podatke za 2022.godinu ćemo vjerovatno dobiti tek za nekoliko mjeseci, a kako je navedeno u jednoj od analiza koje su objavljene sredinom 2022.godine, čak 340.000 ljudi se sprema da napusti BiH.

Prave razmjere ove demografske katastrofe vidljive su golim okom baš u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, kada dijaspora dođe na godišnje odmore, gradovi ožive, a ulice se prepune ljudima koji su sreću potražili u nekim drugim zemljama I kontinentima.

Optimisti će reći: “Nek smo bar u nečemu prvi.”

3.

Bosna i Hercegovina je prema podacima iz posljednjeg izvještaja Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) zauzela treće mjesto u Evropi najkorumpiranijih država, sa ocjenom 35, na skali od nula do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 država.

Prema istraživanju Transparency Internationala, lošiji rezultat u Evropi imaju samo Ukrajina i Rusija. U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od država koje ostvaruju loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

Za optimiste informacija- kada je riječ o regiji Zapadnog Balkana, tu je BiH prva, ali to mjesto dijeli isa Albanijom.

S obzirom da se već krajem januara očekuje novi izvještaj, postoji realna mogućnost da ostanemo na liderskoj poziciji u tom segmentu, bar u regionu.

14,7

Godišnja inflacija u Republici Srpskoj, prema posljednjim informacijama Zavoda za statistiku Republike Srpske. Još uvijek se čekaju informacije za decembar, pa ćemo prostom računicom objasniti, od novembra 2021.do novembra 2022.godine Indeksi potrošačkih cijena su veći za 14,7 posto.

Optimisti kažu da je u prethodnih par mjeseci godišnja stopa bila i veća, pa je ovo čak i podnošljivo, ali je činjenica da su hrana i prevoz najviše poskupili. Najveći godišnji rast cijena u novembru 2022. zabilježen je kod  prevoza, za 24,5 odsto, zbog poskupljenja goriva i maziva za 33,5 odsto.

Hrana je u ovom periodu poskupjela za 24,4 odsto, zbog viših cijena mlijeka i mliječnih proizvoda za 41,2, te ulja i masnoće za 32,8 odsto. Opet bi optimisti rekli da je sreća što je prosječna neto plata skočila za 17,6 posto, u odnosu na prošlu godinu, to jeste, iznosila je u novembru 1.211 KM.

Međutim, prema informacijama Saveza sindikata RS, potrošačku korpu prosječna plata je u novembru pokrivala sa 51,1 odsto.

U Federaciji BiH, godišnja inflacija je  u oktobru bila 19,1 odsto, a kada se pogledaju posljednje informacije, koje su objavljene  28.12.2022.godine za područje cijele BiH, godišnja inflacija je bila 16,3 odsto.

23.935

U oktobru prošle godine održani su opšti izbori u BiH, a najveća bitka i najviše osporavanja rezultata je za nivo predsjednika Republike Srpske, gdje je razlika između Milorada Dodika i Jelene Trivić predstavljena baš u ovom broju glasova.

Nakon prebrojavanja glasova i pojedinih odluka Centralne izborne komisije prvo su protestovali u opoziciji, a onda i predstavnici stranaka na vlasti.

Sukobi i politička retorika su bili na vrhuncu, a vrlo vjerovatno je da su događaji koji su obilježili oktobar i novembar mjesec doprinijeli da se broj stanovnika koji želi da napusti Republiku Srpsku još više poveća.

Kada se vidi količina neprijateljstva kojeg političari upućuju jedni prema drugima, mjesta za optimizam da će se ovdje živjeti u normalnijem ambijentu nema!

7.258

Broj kandidata na pomenutim izborima ili prostim rječnikom rečeno broj onih koji misle da mogu biti spasioci stanovnika BiH. Složena politička formula kaže da je broj kandidata izgledao ovako:

• Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: 10 kandidata
• Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine: 752 kandidata
• Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: 230 kandidata
• Narodna skupštinu Republike Srpske: 429 kandidata
• Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske: 31 kandidat
• Kantonalne skupštine u Federaciji Bosne i Hercegovine: 806 kandidata

300 miliona

Različiti nivoi vlasti i javna preduzeća raspisali su 8.006 tendera u 2022. godini.

Njihova vrijednost je bila veća od 300 miliona KM. Od te sume samo 26 miliona KM potrošeno je po Zakonu, navodi se u analizi sajta Pratimotendere.ba.

Više od 7.000 nabavki označene su kao rizične kroz deset vrsta zloupotreba. Samo jedan od deset tendera provedenih u 2022. godini može se smatrati slabo ili nimalo podložnim nekoj vrsti korupcije.

12.808.81 miliona (12,8 milijardi KM)

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH o stanju javnog duga zaključno da 30.junom 2022.godine, Bosna i Hercegovina je zadužena za 12,8 miljiardi KM.

Od te cifre, nešto više od 9,7 milijardi KM je vanjski dug, a unutrašnji dug je veći od 3 milijarde KM.

Prema pomenutom dokumentu 6,6 milijardi KM je dug Federacije BiH, a neštoviše od 6 milijardi KM je zadužena Republika Srpska. Nešto više od 46 miliona KM je zaduženje Brčko distrikta.

Ipak, dinamike isplate pojedinih dugova, inflacija koja je dovela do popunjavanja budžeta, ali i nekih kasnijih zaduženja, kraj 2022.godine imaće bitno drugačije informacije.

Prema izjavi Zore Vidović, ministrice finansija Republike Srpske od prije 5 dana, javni dug Republike Srpske sada iznosi pet milijardi i 64 miliona KM i iznosi 36,1 odsto BDP-a.

Ipak, samo dan kasnije poslanici u Republici Srpskoj su izglasali da se Republika Srpska dodatno zaduži prema EIB-u za novih 75 miliona evra.

2023.

U novoj, 2023.godini očekuju nas nove cifre i nove formule, ali kako se čini, najveći problem će imati građani sa izračunom potrošnje električne energije. Blok tarife su tako stručno napravljeni da ih nije znao izračunati ni Vladislav Vladičić predsjednik Regulatorne komisije za energetiku.

The post Brojevi koji su obilježili 2022.godinu first appeared on Gerila.info.

Kako je Milorad Dodik već najavio, Skupština će po hitnom postupku u srijedu razmatrati rebalans budžeta za 2022. godinu, a kako je rekao, ovo se radi da bi se omogućilo normalno finansiranje u slučaju neutvrđivanja rezultata izbora.

Iako je pomenutu konferenciju sazvao kao član Predsjedništva BiH, Dodik je najavio rebalans, termine kolegijuma i zasjedanja Skupštine, što su danas “ozakonile” i pomenute institucije.

Oni koji predlažu rebalans, Vlada Republike Srpske, jutros rano je održala hitnu sjednicu, gdje su utvrdili pomenuti rebalans.

Prema riječima ministra finansija Zore Vidović, Prijedlog drugog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu ima okvir koji iznosi četiri milijarde i 510 miliona KM.

“Drugi rebalans budžeta Republike Srpske za ovu godinu viši je od prvog za 128 miliona KM. Od prvobitnog budžeta drugi rebalans je viši za 486 miliona KM”, rekla je Vidovićeva novinarima nakon posebne sjednice Vlade RS.

Vidovićeva kaže da su poreski prihodi viši za 461 milion KM i veći su za 130 miliona od prvog rebalansa budžeta koji je bio u maju ove godine.

“Budžetski prihodi ostvareni su u iznosu od tri milijarde i 775 miliona KM i viši su od prethodnog rebalansa za 115 miliona i od predviđenog budžeta za 471 milion KM”, kaže Vidovićeva, te dodaje da će indirektni porezi biti ostvareni u iznosu od milijardu i 730 miliona KM i viši su od budžeta za 223 miliona KM.

“Neporeski prihodi iznose 285 miliona KM i viši su od budžeta za devet miliona. Kada je riječ o budžetskim rashodima, ostvareni su u iznosu od tri milijarde i 846 miliona KM i viši su od budžeta za 545 miliona KM“, rekla je Vidovićeva.

Dodaje i da su budžetski rashodi u drugom rebalansu iznose tri milijarde 846,5 miliona KM i veći su od rebalansa sa 211,5 miliona KM, a od budžeta za 545,5 miliona KM.

Vidovićeva očekuje da će budžet Republike Srpske za narednu godinu Vlada utvrditi u četvrtak, 27. oktobra, te da će biti usvojen u Narodnoj skupštini početkom novembra, te navodi da je inflacija u avgustu iznosila 15 odsto, a sutra će biti objavljeni podaci za septembar.

“Sve ovo radimo zato što ne bi bili u mogućnosti ukoliko Centralna izborna komisija ne proglasi rezultate izbora za bilo koji nivo vlasti. Ukoliko ne bi usvojili budžet, to bi bio udar na svakog građanina“, objasnila je Vidovićeva.

Dodik okom- Kolegijum NSRS skokom

Uporedo sa održavanjem sjednice Vlade Republike Srpske održana je i sjednica Kolegijuma NSRS, koja je završena u rekordnom roku, za manje od 10 minuta.

Prema riječima Miladina Stanića, poslanika SDS, sazvana sjednica Skupštine i

ma smisla ukoliko oni koji je predlažu znaju nešto više nego što to znaju poslanici koji će učestvovati u radu sjednice.

„Ako se očekuje da se izborni rezultati potvrde onda ova posebna sjednica nema smisla i nema potrebe, ali očigledno da oni koji je predlažu znaju nešto više od izbora i izbornih prevara. Sjednica je za očekivati, svakako bi se morala održati u tekućoj godini zato što su primici u budžet daleko veći nego što je planirano. Mi smo to znali i kada je bio prvi rebalans budžeta. Vidjeli smo da se jedan dio novca trošio prema odlukama Vlade za potrebe izbora, ali očigledno da se rebalans ne može održati bez Skupštine. Mi ćemo učestvovati u radu. Vidjećemo šta vlast, odnosno režim predlaže i prema tim parametrima mi ćemo zauzimati stavove“, izjavio je Stanić.

On kaže da još uvijek nije vidio prijedlog Vlade i da ne može govoriti o ciframa i mogućim amandmanima, te s obzirom da je najavljena još jedna posebna sjednica na kojoj će se već u narednoj sjednici razmatrati budžet za 2023.godinu, pokazuje u kom pravcu će ići ishod izbora.

Potpredsjednik NSRS Denis Šulić kaže da je Vlada RS poslala zahtjev za sazivanje posebne sjednice NSRS po poslovničkoj mogućnosti, te da materijal iz Vlade još nije stigao u NSRS.

„Ako Vlada ne ispoštuje poslovnički rok, a sad pričamo o posebnoj sjednici pa nije potrebno da materijal dolazi u nekom terminu 7-10 dana do posebne sjednice, nego to može biti i na dan same sjednice, ja sam siguran da će Vlada RS rebalans budžeta kada pripremi dostaviti u što kraćem roku svim narodnim poslanicima. I ja kao poslanik, potpredsjednik i iz vladajuće koalicije još nisam dobio rebalans budžeta. U onom trenutku kad dobijem, odlučiću da li ću diskutovati ili neću diskutovati“, izjavio je Šulić.

Dodaje i da poslanici mogu tražiti pauzu kako bi se upoznali sa rebalansom budžeta, to jest ciframa unutar rebalansa.

The post Hitni rebalans budžeta kao prevencija na moguću krizu oko formiranja vlasti first appeared on Gerila.info.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović, kako prenosi RTRS, rekla je da će isplate biti vršene na osnovu spiskova koje će Ministarstvu finansija dostaviti Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite. Dodaje da će isplatom biti obuhvaćena lica kojima je rješenjem nadležnog organa utvrđen status borca, ratnog vojnog invalida, člana porodice poginulog borca, to jest za korisnike porodične invalidnine.

“Prema informacijama kojima raspolažemo, oko 180.000 lica koja su nosioci boračkih prava nisu nosioci prava na penziju”, ističe Vidovićeva.

Inače, sredstva u iznosu 40 miliona KM su obezbijeđena u Rebalansu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu kao dio mjera koje imaju za cilj ublažavanje negativnih posljedica inflacije, a njima je, osim korisnika po osnovu boračkih prava, obuhvaćena i isplata jednokratne novčane pomoći korisnicima penzija kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Pored boračke kategorije i penzionera, jednokaratnu pomoć u iznosu 100 KM dobili su i mladi, kojima je isplaćeno ukupno 7.460.500 KM.

“Do sada se za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM prijavilo 110.707 zainteresovanih u Republici Srpskoj i Brčkom”, rekla je Vidovićeva.

Ona je navela da su ove odluke o isplati jednokratne pomoći samo dio mjera koje je Vlada Republike Srpske planirala i koje se realizuju radi poboljšanja ukupnog standarda u Republici Srpskoj.

Dok vlast isplaćuje jednoktratnu pomoć, opozicija negoduje. Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, poručuje da borcima, mladima, penzionerima, kao i ostalim građanima, ne treba milostinja od 100 maraka – njima trebaju konkretne i sistemske odluke koje će im pomoći da prežive u ovim kriznim vremenima.

Šarović napominje da je u ovoj krizi zaradila samo vlast jer je na svakih 100 KM uzela dodatno najmanje 1000 KM, koliko su dobili viška novca zbog povećanja cijena. Od tih 1000 maraka, ističe Šarović, dijele samo 100, ostalo zadržavaju za sebe.

“Vi ste, smišljeno nepoduzimajući ništa da ublažite ogromnu inflaciju i odbijaću svaku inicijativu čak i struke da se nešto uradi, od početka godine iz džepa svakog našeg čovjeka uzeli deset puta više od 100 maraka i zato nemojte sada da im udarate na njihovo dostojanstvo tako što ćete se udobrovoljiti i vratiti im 100 od uzetih 1000 maraka!  Milostinja koju dajete samo je još jedan dokaz koliko su promjene neophodne i to u svim segmentima vršenja vlasti“, poručio je Šarović predstavnicima vlasti.

Našem stanovništvu bi, navodi on, sada bilo mnogo lakše da se vlast ugledala ili vidjeli kako svojim građanima pomažu ozbiljne i organizovane zemlje.

„Da ste uveli bar jednu konkretnu mjeru, ili bar prepisali od Srbije, koja ima sveubuhvatan program zaštite, koja je ograničila cijene na osnovne namirnice, koja ima duplo jeftiniji gas i jeftiniju električnu energiju“, navodi Šarović.

Jasno je, kaže on, da je SNSD zajedno sa partnerima u vlasti  toliko izgubio kredibilitet da nemaju niti jednu dugoročnu mjeru koja bi u ovim velikim ekonomskim krizama pomogla našim građanima, bar do kraja ove teške godine.

„Činjenica je da ste tokom dugogodišeg vladanja Republikom Srpskom, od nje napravili slučaj, zemlju u kojoj naši građani ne žele da ostanu, a drugi je zaobilaze. Institucije Srpske moraju da vode kompetentne ličnosti i provjereno stručne osobe, koje će znati da isprave sve vaše greške i štetne postupke i izvuku je  iz živog blata u koje ste nas vi uveli. Promjene su životno potrebne za sve naše ljude i za našu Republiku Srpsku“, poručio je Šarović.

A dok promjene ne dođu, čemu se nadaju u opoziciji, a protive u vlasti, kratkim uvidom u sindikalnu potrošačku korpu možemo vidjeti šta mladi, borci i penzioneri mogu, odnosno ne mogu, sa 100 KM dobijenih od Vlade RS.

Mogu, na primjer, podmiriti svoje potrebe za kulturom i obrazovanjem, i još da im ostane 15 KM. Ili, dobijeni novac mogu potrošiti na nabavku sredstava za higijenu i njegu zdravlja, i da im ostane nešto više od četiri marke. Međutim, ne može i jedno i drugo, moraju se odlučiti hoće li ići u pozorište ili će se redovno tuširati.

O podmirenju ostalih potreba nema ni govora. Za tekuće održavanje domaćinstva im nedostaje 13,75 KM, a za nabavku odjeće i obuće 59,80. Za prevoz im treba duplo više novca, dok na stanovanje i prehranu ne trebaju ni pomišljati, pomoć Vlade RS iznosi manje od petine, odnosno devetine, neophodnih sredstava za podmirenje ovih potreba.

Sa dobijenih 100 KM, kako se može vidjeti na osnovu uvida u sindikalnu potrošačku korpu za maj 2022. godine, mladi, borci i penzioneri ne mogu puno. Međutim, vlast može. Može zamazati oči građanima da su socijalno odgovorni i da misle na narod. Takođe, mogu dobiti i koji politički poen kod lakovjernih i naivnih, što, svakako, nije naodmet, jer, poklonu se u zube ne gleda.

Gerila.info

The post Jednokratna pomoć Vlade RS od 100 KM – mjera za ublažavanje negativnih posljedica inflacije ili populistički potez? first appeared on Gerila.info.

Pohvalila se ministarka Zora Vidović u aprilu prošle godine da je Srpska ostvarila veliki uspjeh time što je uspjela da izađe i zaduži se za 300 miliona evra na Londonskoj berzi.

„Tu može izaći samo kredibilan prodavac i kupac, a to Republika Srpska jeste. Na ovu berzu izlaze samo suverene države i velika prednost Srpske je što je izašla da bi bila prepoznatljiva i vidljiva u svijetu“, poručila je tada ministarka Vidović.

Ministarka je u jednome bila u pravu. Republika Srpska zaista bi mogla postati prepoznatljiva i vidljiva u svijetu, ali ne kao kredibilan prodavac, već kao neko ko ne ispunjava svoje obaveze.

Republika Srpska se, kako je poznato, zadužila u aprilu prošle godine 300 miliona evra emisijom obveznica na Londonskoj berzi, po kamatnoj stopi od 4,75 odsto.

Kompletna priprema emisije odvijala se daleko od očiju javnosti, a Vlada ni nakon emisije nije saopštila mnogo više informacija.

CAPITAL, ipak, donosi detalje kako je tekla sama priprema emisije, sa kojim investitorima su se i kada sastajali najčešće predstavnici Ministarstva finansija i zbog čega je prije nekoliko dana protiv Srpske pokrenut još jedan milionski spor.

Razgovori o zaduženju na Londonskoj berzi počeli 2019. godine

Sve je počelo u oktobru 2019. godine kada je švajcarska firma „Synergy  Wealth Management“ stupila u kontakt sa Ministarstvom finansija RS.

Tada je, prema tvrdnjama ove firme, dogovoreno da će ona posredovati i za Vladu RS tražiti kupce za evroobveznice.

Iako je komunikacija dvije strane trajala godinu i po i iako je u tom periodu održano nekoliko sastanaka predstavnika Ministarstva finansija i firme „Synergy  Wealth Management“ tokom kojih je ova firma dobila saglasnost da u ime Vlade stupi u kontakt sa potencijalnim investitorima, ugovor između dvije strane do danas nije potpisan.

Tim ugovorom, između ostalog, trebalo je da bude ugovorena i naknada švajcarskoj kompaniji.

Nakon prethodno uspostavljenih usmenih kontakata, aktom od 28. oktobra 2019. godine pod naslovom „Savjetodavni mandat za pristup globalnim tržištima kapitala“, kompanija je dostavila ponudu i obavijestila ministarku finansija da u saradnji sa ministarstvom može identifikovati izvore finansiranja i izdati referentnu evroobveznicu u ime Ministarstva finansija.

U tom aktu je predstavljen akcioni plan koji je podrazumijevao i imenovanje zakonskog zastupnika kompanije „Synergy  Wealth Management“ Mađida Dušana Pajića za strateškog savjetnika ministra.

Tu su predstavljeni i finansijski uslovi saradnje koji obuhvataju nadoknadu putnih troškova i naknadu tužiocu od 0,5 odsto glavnog iznosa evroobveznice ukoliko je emisija uspješna.

Ta ponuda je, kako tvrde u ovoj kompaniji, prihvaćena na sastanku održanom početkom novembra 2019. godine u Ministarstvu finansija te je na bazi tog dogovora konsultant Dušan Pajić počeo da kontaktira banke, među kojima su i JP Morgan, Deutshe bank, Morgan Stanley, HSBC i druge.

Kao dokaz da je Ministarstvo prihvatilo saradnju navode i da je pomoćnik generalnog sekretara za IT Vlade RS Krsto Grujić krajem novembra 2019. zastupniku kompanije Dušanu Pajiću otvorio email na domenu vladars.net.

Međutim, ugovor ni tada nije potpisan, a Pajić je krajem 2019. u dva navrata ministarki Vidović dostavljao nacrt, ali potpis nije dobio, iako je u međuvremenu održao sastanke sa predstavnicima vodećih svjetskih banaka i o tome obavještavao predstavnike ministarstva.

Viber poruke sa Zorom Vidović

———————————————————————————-

Inače, sva komunikacija tokom pripreme emisije išla je preko Ministarstva finansija, dok se premijer Radovan Višković rijetko uključivao u ovaj posao. Zakonski zastupnik tužioca Mađid Dušan Pajić u cjelokupnom spornom periodu bio je u neposrednom kontaktu sa ministarskom Zorom Vidović putem viber aplikacije, o čemu je sudu dostavio dokaze.

———————————————————————————-

Takođe, u tom periodu je održan i sastanak na kojem je prisustvovao i premijer RS Radovan Višković, a na kojem je korigovan nalog, tako da je predviđeni iznos emisije smanjen na 300 miliona evra.

O visini zaduženja i tome kako se mogla dobiti znatno niža kamata kasnije u tekstu…

Zatim su početkom 2020. godine održani sastanci i prezentacije Republike Srpske u Beču i Banjaluci sa predstavnicima banaka Citibank, Societe Generale, JP Morgan i Raiffeisen International.

Švajcarski konsultant i tu ističe svoju aktivnu ulogu u organizaciji ovih sastanaka, nakon čega od marta 2020. dolazi do zatvaranja finansijskih tržišta zbog pandemije korona virusa.

Tvrdi da je i nakon toga nastavio da pruža savjetodavne usluge Ministarstvu finansija koje je obavještavao o ostvarenim kontaktima sa novim potencijalnim izvorima finansiranja među kojima su  RTB, SocGen i Citi, Raiffeisen, a da su od januara 2021. nastavljene aktivnosti s ciljem izdavanja evroobveznica RS.

Krajem februara ponovo dostavlja Ministarstvu finansija ugovor o strateškoj saradnji u kojem je predviđena naknada od 0,5 odsto, na koji je, kako navodi, Ministarstvo imalo manje zamjerke, ali koje se nisu odnosile na iznos naknade.

U kompletnu komunikaciju sa predstavnicima ministarstva, od 25. februara do 8. marta 2021. uključena je i ministarka Vidović.

U ovoj kompaniji ističu da su bez obzira na odugovlačenje Ministarstva finansija da potpiše ugovor o strateškoj saradnji, nastavili da pružaju savjetodavne usluge sve do konačne emisije evroobveznica.

U međuvremenu je došlo do prodaje obveznica RS na Londonskoj berzi, a emisiju je vodila renomirana svjetska banka „Societe Generale“ sa kojom je Vladu Srpske, prema tvrdnji konsultanta, u vezu doveo upravo on.

Zora Vidović nudila nagodbu i pet puta manji iznos

Iako je emisija okončana, ugovor koji je konsultant čekao skoro godinu i po, i dalje nije potpisan zbog čega je u proljeće prošle godine Pajić zatražio sastanak sa Zorom Vidović kako bi pokušali da se dogovore u vezi sa isplatom sporne naknade.

Kako tvrdi na tom sastanku ministarka mu je ponudila isplatu 300.000 evra, odnosno pet puta manji iznos, što je odbio.

Međutim, kako ni nakon toga sporni odnos nije riješen Pajić je 25. juna prošle godine dostavio Vladi RS opomenu pred tužbu, ali ni to nije dalo rezultat.

Zbog toga je prije nekoliko dana Okružnom privrednom sudu u Banjaluci protiv Republike Srpske podnio tužbu tešku 2,9 miliona KM.

Iz tužbe, koja je u našem posjedu, se može zaključiti i da je Vlada RS posrednicima prilikom emisije akcija na Bečkoj berzi, prije nekoliko godina, platila znatno veće naknade, zbog čega Pajić navodi da će „ukoliko Srpska ne prihvata naknadu od 0,5 odsto emisije, tražiti da se utvrdi iznos koji je isplaćen kod sličnih emisija“.

Zanimljivo da je ovdje naveo da će tražiti da ugledne međunarodne revizorske kuće utvrde ugovorenu i isplaćenu naknadu u „neuspješnom projektu emisije obveznica RS na Bečkoj berzi 2018. godine“.

Komentarišući podnesenu tužbu, Mađid Dušan Pajić za CAPITAL kaže da je njegova firma od oktobra 2019. godine do aprila 2021. posredovala i omogućila da Republika Srpska emituje 300 miliona evra na tržištu evroobveznica u Londonu, a da Republika Srpska nije platila ništa za dogovorenu i izvršenu uslugu.

Kršenje ove obaveze, kaže, je iznenađujuće i neprihvatljivo jer dolazi od najviših organa entiteta u BiH, koji pretenduje na poslovnost i samostalnost u ovakvim predmetima finansijskih transakcija na ino – tržištima.

———————————————————————————-

Vlada Srpske nikada nije objavila ko su kupci obveznica koje je emitovala na Londonskoj berzi, a jedan od naših izvora navodi da se među tim kupcima najvjerovatnije nalaze francuski fond „Amundi“, njemački fondovi „DIT“, „DWS“, „Union Invest“, iz Velike Britanije „Ashmore“, „Franklin“, „Templeton“, amrički fondovi „Blue Bay“, „Fidelity“, „PIMCO“, „TCW“, „T Rowe Price“ te austrijski fondovi „RBZ“ i „Erste“. Među investitorima ima i društava za osiguranje „Allianz“, „Axa“, „Zurich“, „Prudential“ i „Scottish widows“, kao i privatnih banaka poput UBS, CS, Julius Baer.

———————————————————————————-

„Ovakvo drastično kršenje obaveza narušava poverenje u RS i njene organe vlasti za bilo kakve buduće transakcije na međunarodnom finansijskom tržištu, jer će za ovo vrlo brzo čuti. Takođe, ovo dovodi u opasnost refinansiranje 168 miliona evra obveznica koje su emitovane na Bečkoj berzi, a koje dospjevaju u aprilu 2023. godine“, kaže Pajić.

Pajić: Svjedočio sam negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS

Pajić tvrdi da je tokom saradnje sa Ministarstvom finansija i Vladom RS svjedočio vrlo negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS i njenu finansijsku reputaciju.

Takođe, navodi i da je Vlada RS svjesno propustila priliku da na međunarodnom finansijskom tržištu  pozajmi 500 do 750 miliona evra sa kamatnom stopom od tri do 3,5 odsto 2020. godine, umjesto što se zadužila 300 miliona evra sa kamatom od 4,75 odsto u aprilu 2021.

„Očekujemo da će, uprkos dosadašnjem nerazumnom ponašanju, vlasti RS preispitati svoju odluku i izmiriti svoje finansijske obaveze za pruženu uslugu“, navodi Pajić.

Ministarstvo: Švajcarska firma nikada nije bila angažovana kao konsultant

Komentar u vezi sa optužbama švajcarske kompanije tražili smo i od Ministarstva finansija RS u kojem tvrde da ova firma nikada nije bila angažovana kao konsultant u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica.

„Ministarstvo finansija RS sa konsultantskom firmom ’Synergy Wealth Management’ iz Švajcarske nikada nije zasnovalo ugovorni odnos, niti su ikada bili angažovani kao konsultanti u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica koja je obavljena posredstvom Londonske berze“, rekli su kratko za CAPITAL u Ministarstvu finansija RS.

Međutim, CAPITAL je u posjedu zvaničnog dokumenta „Request for Proposal” koji je potpisala ministarka Vidović, a na kojem se kao jedan od primalaca  prijedloga za finansiranje RS od banaka navodi upravo Dušan Pajić.

Takođe, u tužbenom zahtjevu se navodi da je na nekoliko sastanaka prisustvovao i advokat Miloš Stevanović koji je za CAPITAL to i potvrdio.

Bez obzira na to ko je u pravu, očigledno je da Republiku Srpsku čeka još jedan milionski spor, a ukoliko izgubi jasno je da će to  njene građane koštati i više od 2,9 miliona KM, s obzirom na to da tužilac potražuje i zateznu kamatu.

Podsjećamo, Republika Srpska je u aprilu prošle godine emitovala obveznice u iznosu  od 300 miliona evra na Londonskoj berzi, a troškovi prodaje obveznica iznosiće preko 146,5 miliona KM.

capital.ba

The post Vlada RS prevarila konsultanta za obveznice na Londonskoj berzi first appeared on Gerila.info.

Banjalučki ATV je prije nekoliko dana objavio da sud u Vašingtonu nije uzeo u obzir spor između konzorcijuma firmi i HES-a Vrbas čiji je Viadukt većinski vlasnik, a radi se o tužbi za projekt izgradnje hidroelektrana koji je navodno Viadukt uzeo na revers ali za to nikada  nije isplatio novac.

“Sljedeći korak koji preduzima Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine jeste da prevede tu arbitražnu odluku na srpski jezik a zatim da upozna Savjet ministara s apomenutom arbitražnom odlukom. Tim se nadležnost Pravobraničaštva završava”, izjavio je Mladen Mandić, iz Pravobranilaštva BiH.

HES Vrbas nikada nije počeo gradnju hidroelektrana, nakon čega je koncesioni ugovor raskinut. ATV je pisao da je bivši ministar energetike Željko Kovačević, pored više sporova oko cijelog projekta, potpisao koncesioni ugovor sa drugim koncesionarom, nakon čega je počela gradnja HE Bočac 2. ATV dalje navodi da je time nanesena velika šteta Srpskoj. U obzir ipak treba uzeti da je ATV medij blizak porodici Dodik i političkim elitama u Srpskoj i da ovo nezvanično može značiti “puštanje niz vodu” i žrtvovanje bivšeg ministra Kovačevića, odnosno priprema za njegov sudski epilog.

“Kad dobijemo pravna mišljenja da ćemo pokrenuti odgovornost svih onih koji su učestvovali od dodjele koncesije pa do raskida koncesionih ugovora. Ne može Republika Srpska ili Elektroprivreda platiti toliku štetu a da nema odgovornosti u tom postupku”, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Vlasnici Viadukta su sa namjerom redovno slali izvještaje Vladi za usvajanje Vodoprivredne osnove. Vlada Srpske na to uglavnom nije odgovarala

Prema informacijama do kojih je došao portal GERILA Rješenje o dodjeli koncesije za izgradnju HE Bočac 2, krajem 2013. godine, je sadržavalo uslovno ovlaštenje za potpisivanje ugovora o koncesiji, a Vlada je potpisivanje ugovora uslovila izradom Vodoprivredne osnove za rijeku Vrbas, koja predstavlja planski akt kojim se usaglašava potreba izgradnje energetskih objekata na vodnom zemljištu.

Prema izvorima našeg portala, vlasnici slovenačke firme su mudro, sa namjerom, redovno slali Vladi izvještaje i tražili od Vlade da usvoji tu Vodoprivrednu osnovu. Vlada, prema našim izvorima, čak nije odgovorila na oko 80 dopisa koje su oni slali.

Kako se pritisak za zaključenje ugovora o koncesiji povećavao, u nekom momentu je odlučeno, a tu se misli na nadležna ministarstva vodoprivrede i energetike, da se obriše uslov u vezi sa izradom Vodoprivredne osnove.

To je i učinjeno donošenjem rješenja o izmjeni rješenja o dodjeli koncesije za Bočac 2, u prvoj polovini 2014. godine, kojim je obrisana tačka koja je nalagala da se sačeka sa zaključenjem ugovora o koncesiji do donošenja Vodoprivredne osnove. Međutim istim rješenjem je obrisana još jedna tačka, ona kojom je tadašnji ministar energetike bio ovlašten da u ime Vlade i Republike Srpske kao koncedenta, potpiše ugovor o koncesiji za Bočac 2 sa koncesionarom.

Postavlja se logično pitanje – greškom ili namjerno!?

Pravno gledano, navode naši izvori, ovdje bi se moglo razmatrati pitanje neovlaštenog potpisivanja ugovora o koncesiji, iako je koncesionar tada bio savjesna strana i nije znao za ovu pravnu manjkavost, a ni koncedent, odnosno Vlada, nikada nije dovodila u pitanje valjanost ugovora, te je ugovor proizveo ono što je trebao, pravno i faktički, sve do izgradnje HE Bočac 2.

Ipak, sa ove tačke gledišta, nakon arbitražne odluke i ogromnog milionskog gubitka upravo zbog izgradnje HE Bočac 2, svaki detalj je pod posebnom lupom i mora biti osvijetljen. Tako i ovo neovlašteno potpisivanje ugovora koji je posljedično doveo do arbitraže sada ima specifičnu težinu, prije svega za ministra koji se potpisao, a to je tadašnji ministar Željko Kovačević.

Da li je on to uradio greškom ili namjerno ostaje da se vidi.

U samom koncesionom ugovoru sa HE na Vrbasu za Bočac 2 stoji da će za sve eventualne posljedice koje izazove ta koncesija biti odgovorna Elektroprivreda RS, a ne Vlada RS.

Na ovaj način je tadašnji ministar Željko Kovačević pokušao da skine sa sebe odgovornost jer je bio izložen brojnim pritiscima da da koncesiju, iako se znalo već iz projekta i tehničke dokumentacije gdje se vide te tačke za izgradnju, da će to praktično onemogućiti eksploataciju koncesije koju su dobili Slovenci.

Selak: Firma Viadukt ima samo poštansko sanduče i nijednog zaposlenog

Goran Selak, lider SPS, danas je u prostorijama svoje stranke prezentovao neke od informacija do kojih je došao tim njegove stranke, a posebno je istakao da na adresi sjedišta firme Viadukt u Portorožu postoji samo poštansko sanduče, kao i da navedena firma nema nijedog zaposlenog.

Selak je pozvao premijera Radovana Viškovića da objavi stenograme sa sjednica Vlade RS a koji su se ticale ovog slučaja kako bi se utvrdila odgovornost zvaničnika Srpske u ovom slučaju.

“Firma kojoj građani Srpske treba da isplate ogroman novac nema ni jednog zaposlenog. Ta firma je u stvari poštansko sanduče u Portorožu, gdje se nalazi još 19 takvih firmi. Zbog čega smo izgubili taj spor u Vašingtonu, zašti nije prihvaćena ponuda za vansudsko poravnanje od 3 miliona KM i ko je odgovoran što su građani Srpske ostali bez 90 miliona maraka plus advokatske troškove? Na sva ta pitanja već više od 20 dana nema odgovora ni iz kabineta premijera ni od Vlade Srpske. Svjesni smo da aktuelni predsjednik Vlade Radovan Višković ne može biti jedan od odgovornih, ali i dalje nije jasno zbog čega se ponaša kao da štiti odgovorne”, naglasio je Selak.

On je dodao da na njegova pitanja i zahtjeve prema Vladi RS već 20 dana nema nikakvog odgovora.

“Svjesni smo da aktuelni predsjednik Vlade Radovan Višković ne može biti jedan od odgovornih, ali i dalje nije jasno zbog čega se ponaša kao da štiti odgovorne”, rekao je Selak.

Zora Vidović: Odluka arbitraže iz Vašingtona “nejasno definisana”

Ministar finansija Srpske Zora Vidović na današnjoj konferenciji je naglasila da je još preuranjeno donositi zaključke u voom slučaju, kao i da je rješenje o arbitraži iz Vašingtona, kako je rekla, “nejasno definisano”.

“Nije to baš toliko jednostavno naplatiti. Ja sam juče govorila o tome pa se onda pisalo o tome kako ja ne znam ko to treba platiti. Najviše informacija mođee dobiti u Ministarstvu energetike jer je to njihov predmet i tamo se stalno vodi. Ali kakvu je Vlada donijela odluku na prethodnoj sjednici da se angažuje ekspertski tim koji će izučiti da li ćemo ići u reviziju ili nećemo. Mi trenutno čekamo odgovor tog tima i ako oni procijene da treba ići u reviziju i da je izvjesno da će se taj spor dobiti onda idemo u reviziju. Ako iz tima kažu da nema smisla da se radi revizija onda slijedi isplata, međutim mi i danas kad bi htjeli da to isplatimo ne bi znali kome da to isplatimo jer se javljaju neka tri subjekta koja traže ta sredstva”, rekla je Vidović na današnjoj konferenciji za medije nakon sjednice Vlade RS.

Vidović je dodala da je rješenje o arbitraži, prema onom što je ona čitala, vrlo nejasno definisana.

“Moraće ta arbitraža dobro da poradi na tome i da nam pokažu kome ćemo isplatiti ta sredstva. Čitajući tu odluku o arbitraži vidjela sam da je ona vrlo nejasna. Ministarstvo finansija je prošle godine vodilo arbitražu sa Agervalom i mi smo dobili tu arbitražu u Parizu i ja znam kako treba jasno i precizno da se napiše u arbitražnoj odluci. U ovoj odluci (o Vijaduktu) ima dosta nejasnoća i nama ne pada na pamet da nekome bilo šta plaćamo dok oni ne utvrde, prije svega, da li ćemo ići u reviziju, a ako nećemo treba se utvrditi kome treba platiti”, naglasila je Vidović.

GERILA.info

The post Afera “Viadukt” dobija svoj nastavak u koji se uključio Goran Selak i Zora Vidović. Dalji nastavci slijede uskoro first appeared on Gerila.info.