Na svečanosti u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić Babić i predsjednik Privredne komore Izraela u Republici Srpskoj Amir Gros Kabiri potpisali su memorandum o saradnji u oblasti privrede, investicija i tehnologije.

Trišić Babić je rekla da Republika Srpska i Izrael dugo njeguju prijateljske odnose, te da podršku izraelskog premijera Benjamina Netanjahua otvaranju kancelarije vlasti Republike Srpske vide kao potvrdu tih odnosa.

“Tu podršku premijera Netanijahua čitamo kao poruku da Republika Srpska u Izraelu ima prijatelja koji stoji uz nas iskreno“, rekla je Trišić Babić.

Poruku izraelskog predsjednika Isaka Hercoga prenijela je ambasadorka Izraela u BiH Galit Peleg. Hercog je naveo da bi kancelarija trebalo da doprinese jačanju odnosa Izraela sa Republikom Srpskom, BiH i susjednim državama, posebno u oblasti naprednih tehnologija, poljoprivrede, zdravstva, turizma i nauke.

„Prijateljstvo naša dva naroda ne temelji se samo u zajedničkom interesu, nego i u zajedničkoj istoriji, sjećanju i prepoznavanju naše najsvetije dužnosti – da se suprotstavimo svim vidovima antisemitizma, diskriminacije i mržnje“, naveo je Hercog u poruci.

Ambasadorka Galit Peleg govorila je o odnosima Izraela i Republike Srpske tokom četiri godine svog mandata, posebno nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Ona je uporedila reakcije koje je izraelska strana tada doživjela u Sarajevu i Banjaluci, navodeći da su u Sarajevu 24. oktobra, kada je trebalo da bude održana komemoracija žrtvama, organizovani protesti, dok je iz Banjaluke stigla podrška.

„U vrijeme protesta i prijetnji u Sarajevu, Kancelarija predsjednika Milorada Dodika ponudila nam je prelijepu zgradu u Banjaluci. To je bila jedna od tri najljepše stvari tokom mog ambasadorskog mandata“, rekla je Peleg.

Milorad Dodik je rekao da je otvaranje kancelarije još jedan dio izgradnje odnosa Republike Srpske i Izraela i najavio da će Vlada RS kreirati program podrške za nabavku novih tehnologija iz Izraela. Vrijednost programa, način finansiranja i rokovi nisu saopšteni.

„Izrael nije samo naš prijatelj nego naš partner i želimo da neke stvari koje su tako savršene urađene u njihovoj zemlji učinimo i mi ovdje, da pokažemo da možemo“, rekao je Dodik.

Iz institucija Republike Srpske najavljeno je i da su izraelske kompanije zainteresovane za ulaganja, kao i jedna značajnija investicija, ali nisu saopšteni detalji o investitoru, oblasti ulaganja, vrijednosti niti rokovima.

Dodik je dio obraćanja posvetio istorijskim vezama Srba i Jevreja i stradanju dva naroda, navodeći da su uspjeli da očuvaju identitet i u, kako je rekao, neprijateljskom okruženju.

„Mi smo pokazali da možemo, da u nemogućim uslovima, u okruženju koje je istorijski gledano neprijateljsko, očuvamo svoj identitet i našu svetu riječ, a to je sloboda“, rekao je Dodik.

Govoreći o stradanju, Dodik je pomenuo Jasenovac, Prebilovce, Kravice i smrt 12 banjalučkih beba.

„Mi smo braća po istoriji, po stradanju, i to je svima poznato i jasno. Mi savršeno dobro znamo šta znači kad Izrael kaže `nikad više`. I mi kažemo – nikad više Jasenovac, Prebilovci, Kravice, nikad više 12 beba… Ni mi Jevrejima ne treba prevod kada mi kažemo da ne damo svoje, jer i oni uporno brane svoje“, rekao je Dodik.

Na čelu Privredne komore Izraela u Republici Srpskoj je izraelski biznismen Amir Gros Kabiri, koji posluje u BiH, a Privredna komora Izraela ima kancelariju i u Mostaru.

Svečanosti u Banjaluci prisustvovao je i izraelski ministar za dijasporu i borbu protiv antisemitizma Amihaj Šikli.

Đorđe Vujatović

The post Otvorena Kancelarija Privredne komore Izraela u Banjaluci first appeared on Gerila.info.

Za 3. septembar u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske najavljeno je osnivanje Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj.

Na njenom čelu biće izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, dok će domaćini inauguracije biti Kabiri i vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić Babić. Najavljeno je i prisustvo izraelske ambasadorice u Bosni i Hercegovini Galit Peleg.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić u otvaranju komore vidi prije svega ekonomsku priliku. Nakon, kako kaže, godina u kojima se govorilo o zatvorenosti Republike Srpske, dolazak privredne komore Izraela za njega predstavlja mogućnost otvaranja novih poslova.

“Kada imamo otvaranje Privredne komore jedne od zemalja koja ima najsavremenije tehnologije i koja napola vlada svijetom, kako mislite šta je cilj? Cilj je da imamo tu Privrednu komoru ovdje“, rekao je Minić.

Kao prve oblasti moguće saradnje naveo je energetiku i infrastrukturu.

„U oblasti energetike imamo nekoliko projekata koji su ogromni. Drugi su vezani za infrastrukturu. Želimo da ovaj investicioni ciklus bude što prije ostvaren i u svakom slučaju da imamo strane partnere“, rekao je Minić.

Koji su to projekti i koje izraelske kompanije bi u njima mogle učestvovati, za sada nije precizirano. Međutim, prije pitanja o budućim investicijama postoji još jedno – šta se zapravo 3. septembra otvara u Banjaluci?

Komora u BiH već postoji, na čelu joj, ko drugi nego Kabiri

Amir Gross Kabiri već četiri godine predsjedava organizacijom gotovo identičnog naziva – Privrednom komorom države Izrael u BiH.

U registru Ministarstva upisana je 31. maja 2022. godine pod brojem RU-2612. I finansijske izvještaje Ministarstvu dostavlja kao udruženje u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.

I sama komora se predstavlja kao nezavisna neprofitna organizacija čiji je cilj podrška kompanijama iz BiH i Izraela, unapređenje privredne saradnje i olakšavanje bilateralnih ulaganja.

Kada je u septembru 2022. godine otvorena glavna kancelarija Kabirijeve komore u Mostaru, Spoljnotrgovinska komora BiH objavila je da je planirano i otvaranje produžnica u Sarajevu i Banjaluci. Mostarsku kancelariju tada su otvorili predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i tadašnji izraelski ambasador u BiH Noah Gal Gendler.

To znači da je kancelarija u Banjaluci bila planirana četiri godine prije sadašnje najave.

Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić je nakon januarske posjete Izraelu govorila da će izraelska strana „ispitati mogućnost otvaranja kancelarije u Banjaluci“.

Zbog toga nije jasno da li se 3. septembra osniva novo pravno lice u Republici Srpskoj, formalizuje već postojeća banjalučka kancelarija ili se otvara podružnica udruženja RU-2612 iz Mostara.

No jasna je podrška izraelskih diplomata Kabirijevoj organizaciji. Tadašnji ambasador Izraela u BiH učestvovao je u otvaranju kancelarije u Mostaru, a ambasadorica Galit Peleg najavljena je za inauguraciju u Banjaluci.

Krovna komorska organizacija u Izraelu je Federation of Israeli Chambers of Commerce (FICC). Ona okuplja regionalne privredne komore u samom Izraelu, dok u drugim državama postoje brojne bilateralne izraelsko-strane privredne komore, uglavnom organizovane kao posebne neprofitne organizacije.

Država Izrael ima i zvaničnu mrežu ekonomskih predstavništava u inostranstvu, ali nju vodi Foreign Trade Administration Ministarstva ekonomije i industrije. Izraelsko ministarstvo navodi oko 50 ekonomskih i trgovinskih misija u ključnim svjetskim poslovnim centrima.

Za sada nema javno dostupnog dokumenta koji bi pokazao da je Kabirijeva organizacija dio FICC-a ili jedna od tih državnih trgovinskih misija.

Velike najave projekata, ali mala trgovinska razmjena

Najava otvaranja komore dolazi u trenutku kada postojeća trgovinska razmjena BiH i Izraela nije naročito velika.

Prema podacima UN Comtradea, BiH je tokom 2025. godine u Izrael izvezla robe vrijedne oko 11,66 miliona dolara, dok je iz Izraela uvezla približno 12,08 miliona dolara. Ukupna robna razmjena dvije zemlje bila je oko 23,7 miliona dolara.

Izvoz BiH prema Izraelu prethodno je rastao. U 2023. godini iznosio je približno 14,7 miliona dolara, a godinu kasnije dostigao je oko 17 miliona. Već 2025. pao je na 11,66 miliona dolara, odnosno za približno 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Struktura izvoza pokazuje i relativno uzak krug proizvoda. Od ukupnog izvoza BiH u Izrael u 2025. godini oko 5,9 miliona dolara odnosilo se na životinjske i biljne masti i ulja. Električne i elektronske opreme izvezeno je za oko 2,4 miliona, a namještaja, rasvjete i montažnih objekata za još 2,2 miliona dolara.

Izrael je u BiH najviše prodavao optičku, fotografsku, tehničku i medicinsku opremu, vrijednu gotovo pet miliona dolara. Slijede alati i proizvodi od osnovnih metala, plastika, voće, aluminijum i farmaceutski proizvodi.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je samo u segmentu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH tokom 2025. godine u Izrael izvezla oko 5,5 miliona eura robe, dok je iz Izraela uvezla oko milion eura takvih proizvoda.

Izrael ni danas ne spada među značajnije spoljnotrgovinske partnere BiH. U 2024. godini na izraelsko tržište otpadalo je približno 0,19 odsto ukupnog bh. izvoza, dok je udio Izraela u ukupnom uvozu BiH bio oko 0,06 odsto.

Najave Vlade RS o „ogromnim“ energetskim projektima i infrastrukturnim poslovima zato zasad nisu praćene imenima izraelskih investitora niti vrijednostima konkretnih investicija.

„Kada imate strani kapital, strane firme, sigurno je da će i njima biti u cilju da ovdje nema krize i da funkcionišemo na jedan normalan način, ali prvenstveno ekonomija“, rekao je Minić.

Intenziviranje političkih veza

Ekonomska saradnja nije jedini pravac u kojem se posljednjih godina razvijaju odnosi Republike Srpske i Izraela. Kontakti političkog vrha Republike Srpske sa izraelskim zvaničnicima u posljednje dvije godine bili su učestali, a od proljeća 2025. sastanci su održavani i sa samim vrhom izraelske države.

Posebno se u tim kontaktima izdvajao Milorad Dodik.

U martu 2025. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske, Dodik je boravio u Jerusalimu na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma, gdje se 27. marta sastao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Nakon sastanka govorio je o podršci Izraelu, istorijskim vezama srpskog i jevrejskog naroda i političkoj poziciji Republike Srpske.

Manje od godinu dana kasnije Dodik je ponovo bio u Izraelu, ovaj put kao dio delegacije Republike Srpske koju je u januaru 2026. predvodila vršilac dužnosti predsjednika RS Ana Trišić Babić.

Delegacija je tokom višednevnog boravka imala sastanke sa nizom visokih izraelskih zvaničnika, uključujući predsjednika Isaka Hercoga, premijera Benjamina Netanjahua i druge članove izraelske vlasti.

Netanjahu je 28. januara primio Trišić Babić i Dodika u svom kabinetu u Jerusalimu.

Tokom iste posjete razgovarano je i sa Zeevom Elkinom, izraelskim ministrom zaduženim za nacionalne projekte, a Dodik je govorio o mogućim investicijama, finansijskoj saradnji i uspostavljanju avionske linije između Banjaluke i Tel Aviva.

Posebno zanimljiva je bila izjava Ane Trišić Babić nakon izraelskih sastanaka.

„Borba za Republiku Srpsku i njeno pozicioniranje nastavlja se preko izraelskih prijatelja. Pojačavamo kontakte i saradnju sa administracijom SAD i Bijelom kućom“, rekla je Trišić Babić, a nekoliko dana nakon te izjave, delegacija RS otputovala je u Sjedinjene Američke Države.

Kontakti sa izraelskim zvaničnicima nastavljeni su i tokom proljeća. Željka Cvijanović se početkom marta u Vašingtonu sastala sa izraelskim ambasadorom u SAD Yechielom Leiterom, a u junu je otputovala u Izrael.

Jedan od najvažnijih sastanaka imala je 22. juna sa Benjaminom Netanjahuom. Prema zvaničnom saopštenju Predsjedništva BiH, razgovarano je o mogućnostima unapređenja ekonomskih veza i snažnijem povezivanju resornih ministarstava Vlade Republike Srpske sa ministarstvima Vlade Izraela. Tokom iste posjete Cvijanović je razgovarala i sa predsjednikom Izraela Isakom Hercogom, ministrom vanjskih poslova Gideonom Sarom i predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom.

Politička analitičarka Tanja Topić upravo u tom kontekstu posmatra i otvaranje komore.

„Definitivno se ovim potezom potvrđuje ‘tradicionalno prijateljstvo’ između Izraela i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj. Mi smo vidjeli da je svih ovih godina, i u vrijeme kada je izašao iz predsjedničke fotelje, Milorad Dodik boravio u Izraelu, sastajao se sa najvišim zvaničnicima Izraela i vidjeli smo nedavno da su vrata Izraela u svim važnijim institucijama bila širom otvorena za Željku Cvijanović na svim zvaničnim sastancima“, kaže Topić.

Izrael, Vašington i lobiranje

Topić smatra da ekonomske i političke odnose sa Izraelom treba posmatrati i u kontekstu lobističkih poslova koje vlast Republike Srpske posljednjih godina ugovara u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Ovo otvaranje je signal i potvrđivanje dobrih političkih veza, ali ne smijemo zanemariti jedan vrlo važan detalj da su različite lobističke organizacije i kuće u SAD godinama radile i sada intenzivno rade lobistički posao za aktuelnu vlast iz Republike Srpske“, kaže Topić.

Jedna od veza između izraelskih kontakata i Vašingtona pojavljuje se kroz američko-izraelskog advokata Marca Zella i njegovu firmu Zell & Associates International Advocates, koja je prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) prijavila zastupanje interesa Republike Srpske u SAD.

Zell se pojavljivao i kao jedan od ljudi povezanih sa kontaktima predstavnika Republike Srpske sa izraelskim političkim vrhom.

Na direktno pitanje ima li otvaranje komore veze sa budućim lobiranjem ovdje ili u Vašingtonu, Minić je danas kratko odgovorio: „Ne znam to u ovom momentu.“

Milioni za predstavništvo čiji je status osporio Izrael

Pitanje formalnog statusa institucije koja povezuje Republiku Srpsku i Izrael nije prvi put otvoreno.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić zato podsjeća na slučaj Predstavništva Republike Srpske u Izraelu.

„Iako ja smatram da srpski narod sa Izraelom treba da ima dobre veze, to ne znači da neko u RS treba da ima sumnjive veze. Jedne su veze naroda, a drugo je sve što je ova vlast radila sumnjivog karaktera, a ticalo se nekih odnosa sa određenim krugovima koji dolaze iz Izraela“, kaže Trivić.

Ministarstvo spoljnih poslova Izraela 2017. je diplomatskom notom obavijestilo Ambasadu BiH da je Predstavništvo Republike Srpske u Jerusalimu zatvoreno 31. decembra 2013. i da nakon toga nije ponovo otvoreno.

Izraelska strana tvrdila je da je organizacija preregistrovana u privatnu kompaniju i da Arie Livne nije predstavnik Republike Srpske u Izraelu, ali Vlada RS imala je drugačije tumačenje.

Tvrdila je da predstavništvo postoji i da je od početka 2014. preregistrovano u „Komercijalno predstavništvo Srpska“, te da predstavništva Republike Srpske nisu diplomatsko-konzularna predstavništva.

Bez obzira na spor oko njegovog statusa, finansiranje iz budžeta Republike Srpske trajalo je godinama. Prema podacima Vlade RS koji su objavljivani tokom spora, od 2007. do 2015. godine za rad predstavništva u Izraelu izdvojeno je približno 2,5 miliona KM. Samo od početka 2014. do kraja 2016. izdvojeno je 970.000 KM, dok su i nakon 2017. za njegov rad godinama planirani iznosi od oko 300.000 KM godišnje, a kasnije i 320.000 KM.

Posebno je zanimljiv odnos uloženog i tada evidentiranog ekonomskog efekta. Prema podacima Vlade RS objavljenim u vrijeme afere sa predstavništvom, ukupne izraelske investicije u Republiku Srpsku od 2007. do 2015. iznosile su oko 2,5 miliona KM – približno koliko je u istom periodu iz budžeta izdvojeno za rad predstavništva u Izraelu.

„Podsjećam i na poznatu staru aferu nepostojećeg predstavništva RS u Izraelu i niko nije izašao da prizna da mi tamo ništa nismo imali, samo smo vodili na papiru, a stotine hiljada maraka, možda i milioni su otišli za rad tog predstavništva koji ništa nije radio“, kaže Trivićeva.

Đorđe Vujatović

The post Velike najave, mala trgovina: Šta Republici Srpskoj donosi Privredna komora države Izrael? first appeared on Gerila.info.

Dok se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi u Ruskoj Federaciji zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Željkom Budimirom, u Banjaluci se održava skup koji bi mogao predstavljati jedan od najozbiljnijih pokušaja međunarodnog političkog pozicioniranja Republike Srpske prema američkim konzervativnim krugovima bliskim Donaldu Trampu.

“Prvi evropski samit o ekonomiji i bezbjednosti”, koji organizuje američki Gold institut za međunarodnu strategiju, formalno je predstavljen kao platforma za razgovor o ekonomiji, regionalnoj saradnji i međunarodnoj bezbjednosti.

Međutim, spisak govornika, politička prošlost organizatora i poruke koje su poslane iz Banjaluke pokazuju da događaj ima daleko širi politički značaj.

Na jednom mjestu okupili su se bivši Trampovi saradnici, evropski desničarski političari, protivnici globalizma, kritičari NATO-a i zagovornici “multipolarnog svijeta”, dok vlasti Republike Srpske pokušavaju pokazati da, uprkos sankcijama i političkoj izolaciji sa dijelom Zapada, još uvijek mogu otvoriti vrata određenim međunarodnim političkim centrima moći.

Upravo zato ovaj samit nije samo konferencija o ekonomiji i bezbjednosti. On predstavlja pokušaj stvaranja političkih i ideoloških veza između Republike Srpske i međunarodnih konzervativnih mreža koje posljednjih godina rastu u SAD i Evropi.

Flin: “Mi imamo veliki uticaj”

Centralna figura samita je Majkl Flin, bivši direktor američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA) i nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trumpa.

Flin je danas jedna od najkontroverznijih figura američke desnice. Njegova politička biografija uključuje FBI istragu zbog kontakata sa ruskim ambasadorom Sergejem Kisljakom, priznanje da je lagao federalnim istražiteljima, kasnije povlačenje priznanja, tvrdnje da je bio meta “duboke države” i konačno pomilovanje koje mu je dao sam Donald Tramp.

Posljednjih godina Flin se profilisao kao simbol tvrde anti-establišmentske politike u SAD. Povezivan je sa QAnon pokretom, teorijama zavjere o američkim izborima i narativima prema kojima su američke institucije pod kontrolom skrivenih centara moći.

NEtom prije otvaranaj samita Flin je novinarima govorio o “slobodi” kao centralnoj ideji oko koje je okupljen Gold institut.

“To je naša misija – da promovišemo slobodu. Gdje god da idemo u svijetu, želimo da promovišemo slobodu. Sloboda omogućava ljudima, društvima i državama da budu inovativni i preduzetnički orijentisani. Ona omogućava ljudima da misle, govore i vjeruju slobodno”, rekao je Flin.

Na prvi pogled riječ je o univerzalnim političkim porukama. Međutim, Flinov politički background i profil ljudi okupljenih oko njega daju tim izjavama drugačiji kontekst.

U političkom vokabularu američke tvrde desnice, “sloboda” posljednjih godina često podrazumijeva otpor liberalnim institucijama, globalizaciji, međunarodnim organizacijama i establišmentu u Vašingtonu i Briselu.

Dan prije otvaranja samita Flin je tokom prijema organizovanog za goste govorio mnogo direktnije.

“Svi mi iz Gold instituta prepoznajemo da smo dio rješenja. Naši glasovi, naročito ljudi koje smo doveli ovdje, znače mnogo. Mi imamo veliki uticaj”, rekao je Flynn.

Flynn je tom prilikom poručio i da mediji “uvijek pokušavaju sve da omalovaže”, govoreći o kritikama upućenim organizaciji i učesnicima samita.

Kontraverzni  učesnici skupa

Među učesnicima samita u Banjaluci nalaze se norveški profesor Glen Diesen, poznat po tvrdnjama da Zapad dijeli odgovornost za rat u Ukrajini zbog širenja NATO-a, američka novinarka Lara Logan koja je posljednjih godina postala jedna od glavnih figura konzervativnih medija i širenja teorija zavjere o COVID-u i američkim izborima, kao i Džordž Papadopulos, bivši savjetnik Trampove kampanje koji je bio jedna od ključnih figura FBI istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine.

Papadopoulos je priznao da je lagao FBI o kontaktima sa osobama povezanim sa Rusijom, nakon čega je osuđen, ali kasnije pomilovan od strane Trumpa.

Na samitu učestvuju i evropski desničarski političari poput Roba Roosa i Derka Jana Eppinka, poznati po kritikama Evropske unije, migracione politike i centralizacije Brisela.

Kritičari Gold instituta upravo zbog toga tvrde da organizacija funkcioniše više kao političko-ideološka mreža nego kao klasični think tank.

Međutim, profil ljudi okupljenih oko organizacije pokazuje da je riječ o mnogo političkijem projektu nego što sugeriše formalni naziv instituta.

Gold institut okuplja bivše Trumpove saradnike, američke konzervativne aktiviste, evropske suvereniste i medijske ličnosti bliske desnim političkim pokretima.

Republika Srpska i milioni za lobiranje

Pojavljivanje Gold instituta u Banjaluci dio je višegodišnjeg pokušaja vlasti Republike Srpske da preko lobističkih mreža poprave svoju poziciju u Vašingtonu.

Prema podacima objavljenim kroz američki zakon FARA, Republika Srpska je tokom prethodnih godina potrošila više miliona dolara na lobističke kuće i konsultantske firme u SAD.

Cilj tih ugovora bio je popravljanje međunarodnog imidža Republike Srpske, ublažavanje političkog pritiska iz Vašingtona, skidanje sankcija političkim prvacima i uspostavljanje direktnih kontakata sa američkim političkim strukturama.

Ali posljednjih godina vidljiva je promjena pristupa, a umjesto klasične diplomatije prema institucijama američke administracije, fokus se sve više prebacuje na konzervativne i pro-Tramp političke mreže.

Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i saradnju sa Gold institutom, a u Banjaluci je prije samita  otvorena i kancelarija Gold instituta, prva u Evropi.

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić-Babić otvoreno je govorila o tome da je ideja za organizaciju samita nastala tokom februarske posjete Vašingtonu, kada su Milorad Dodik I Željka Cvijanović razgovarali sa ljudima okupljenim oko Gold nstitute.

“Tada smo prvi put dobili priliku da pričamo o Republici Srpskoj i svim nepravdama koje nstit zadesile prethodnih godina”, rekla je Trišić-Babić.

Ona je navela da su Flin, predsjednik nstitute Eli Gold I saradnici organizacije delegaciji Republike Srpske organizovali posebnu večeru u Vašingtonu kojoj su prisustvovali ljudi bliski Trumpovoj administraciji.

Trišić-Babić je posebno naglasila da je delegacija u Vašington otišla zahvaljujući Ranku Ristiću, jednom od osnivača Srpsko-američkog političkog akcionog komiteta I direktoru kompanije Zastava Arms USA. Ristić je danas u Banjaluci jedan od panelista na samitu.

Time je praktično potvrđeno da su veze između vlasti Republike Srpske I Gold nstitute nastajale kroz mrežu američko-srpskih konzervativnih političkih I poslovnih kontakata.

Dodik u Moskvi, Trampovi ljudi u Banjaluci

Ono što je posebno zanimljivo, na samitu nije prisutan Milorad Dodik.

Dok Flin i njegovi saradnici govore o jačanju odnosa Republike Srpske i SAD, Dodik se nalazi u Rusiji zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske  Željkom Budimirom.

Ta paralelna slika možda najbolje pokazuje spoljnopolitičku strategiju vlasti Republike Srpske – pokušaj održavanja veza i sa Moskvom i sa američkim konzervativnim krugovima bliskim Donaldu Trampu.

U tom smislu samit u Banjaluci djeluje kao pokušaj stvaranja alternativne međunarodne mreže u slučaju daljeg udaljavanja od tradicionalnih zapadnih političkih institucija. Organizatori samita tvrde da žele Republiku Srpsku predstaviti kao regionalni centar dijaloga i međunarodne saradnje.

Predsjednik Gold instituta Eli Gold rekao je da organizacija želi “graditi mostove” između Republike Srpske, Balkana, Evrope i SAD.

 “Kako širimo naše prisustvo u regionu, posebno na Balkanu, koji je izuzetno važan iz ekonomskog i bezbjednosnog ugla, ovo je prilika da povežemo Sjedinjene Države i Republiku Srpsku”, rekao je Gold.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Banjaluka između Moskve i MAGA Amerike: Kako je Gold institut doveo Trampove ljude u Republiku Srpsku? first appeared on Gerila.info.

Susreti srpskog člana Predsjedništva BiH, v.d. predsjednika RS i predsjednika SNSD-a bili su vezani uz Nacionalni molitveni doručak u Vašingtonu.

Najzvučnije ime na listi osoba s kojima su se susreli Dodik, Cvijanović i Trišić Babić je ministar odbrane SAD Pit Hegset.

Током Молитвеног доручка имао сам прилику да се сретнем с Питом Хегсетом @PeteHegseth – човјеком који јасно разумије колико су снага, принципијелност и одбрана вриједности хришћанског свијета важни за очување слободе и достојанства народа широм свијета. pic.twitter.com/Lt9JD2gKn2

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 5, 2026

Hegset je bio optužen da je seksualno napao jednu ženu. Pristao je da plati 50.000 dolara, uz tvrdnju da nije kriv i da je riječ o nagodbi kako bi izbjegao sudski spor.

Dodik, Cvijanović i Trišić-Babić sastali su se i sa republikanskim kongresmenom Andijem Oglesom s kim su razovarali o statusu Srpske.

Садржајан и продуктиван састанак с конгресменом Андијем Оглесом @AndyOgles .

Разговарали смо о статусу Републике Српске, која се настоји оскрнавити злоупотребом и дерогирањем Дејтонског споразума уз подршку демократске администрације и глобалиста.
О злоупотреби правосуђа у циљу… pic.twitter.com/pJvibu7VVD

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 4, 2026

Ogles je “zanimljiv” jer je Kancelarija za kongresnu etiku (Office of Congressional Ethics) proslijedila Etičkom odboru Predstavničkog doma SAD predmet protiv njega zbog sumnje da je u finansijskim prijavama i izvještajima kampanje dao netačne ili nepotpune podatke, te da je kampanja mogla primiti nedozvoljene, odnosno prekomjerne donacije prikazane kao “lični zajam” kandidata. Sporno je posebno prijavljenih 320.000 dolara “ličnog zajma” (kasnije korigovanog na 20.000), a Etički odbor je saopštio da nastavlja provjeru i prikupljanje dodatnih informacija. Pored toga, lokalni medij News Channel 5 je nedavno izvijestio da je krivična istraga o njegovim finansijama kampanje i dalje otvorena.

Dodik je razgovarao i sa penzionisanim generalom Majklom Flinom koji je poznat po tome što je priznao krivicu za davanje lažnih izjava za FBI u okviru istrage o ruskom uplitanju u izbore, a kasnije ga je Donald Tramp amnestirao.

Генерал Мајкл Флин @GenFlynn један је од најбољих познавалаца деструкције Дејтонског споразума, коју су глобалисти годинама спроводили.
Отуда је било драгоцјено чути његове оцјене стања у БиХ, положаја Републике Српске и пројекције даљег развоја догађаја.

Неспорна је чињеница да… pic.twitter.com/vu0EapfLlH

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 5, 2026

Američki mediji ga opisuju kao jednu od ključnih figura šireg radikalnog političkog miljea u SAD nakon 2020. godine.

Željka Cvijanović je imala susrete sa republikanskom kongresmenkom Anom Paulinom Lunom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Luna je ranije bila predmet medijskih kontroverzi oko biografskih tvrdnji.

Cvijanović se sastala i sa senatorom Ronom Džonsonom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Senator Džonson bio je predmet afere kada je odbor Predstavničkog doma koji istražuje napad na Kapitol 6. januara 2021. objavio da je njegov šef kabineta pokušao predati potpredsjedniku Majku Pensu paket s “alternativnim” (lažnim) izbornim elektorima za američke savezne države Mičigen i Viskonsin. Džonson je tvrdio da nije imao nikakvu ulogu i da je riječ o nebitnoj stvari, ali objavljene poruke i širi kontekst njegovih ranijih tvrdnji o izbornoj prevari pojačali su sumnje u njegovu ulogu u pokušajima da se ospori potvrda Bajdenove pobjede.

Među imenima koja se pojavljuju na listi osoba s kojima se sastala Željka Cvijanović nalazi se i američki sekretar za ekonomiju Hauard Latnik.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Američko Ministarstvo pravde je 30. januara 2026. objavilo novu, ogromnu turu dokumenata o seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu (preko 3 miliona stranica, oko 2.000 videa i 180.000 slika). Među objavljenim materijalima su i mejlovi koji sugerišu da je Latnik planirao da posjeti Epstinovo ostrvo 2012. godine.

Cvijanović se sastala i sa kongresmenom Paulom Gosarom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Gosar je u američkoj javnosti ostao upamćen po tome što je Predstavnički dom glasao da ga ukloni iz odbora nakon što je podijelio anime video koji prikazuje nasilje nad zastupnicom Aleksandrijom Okasio Kortez i napad na tadašnjeg predsjednika Bajdena.

Dodik i Cvijanović su očigledno “pažljivo birali” sagovornike. Sve ih krasi bliskost sa Trampovim MAGA pokretom, dok se pojedini mogu “pohvaliti” i istragama i sankcijama za brojna protivzakonita djela. Pitanje je samo ko je platio za te sastanke?

Gerila / Mladen Bubonjić

The post S kim su se u Vašingtonu sastajali Dodik, Cvijanović i Trišić-Babić: Od ministra odbrane do kongresmena pod istragama first appeared on Gerila.info.

Za njih je sporan izbor, odnosno prijedlog da Savo Minić, bude mandatar za sastav nove Vlade, a koji je stigao od strane Ane Trišić Babić, vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

U zahtjevu za rješavanje spora, SDA i DF su naveli da je na osnovu svih prezentovanih činjenica, jasno da “postupak imenovanja Vlade RS, zasnovan na prijedlogu vršitelja dužnosti entiteta Republika Srpska predstavlja direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH”, objavio je Klix.

Oni traže donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena odluka o izboru predsjednika Vlade RS i ministara, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Naveli su da način izbora mandatara “podriva demokratski karakter države, jer se izvršna vlast formira mimo ustavnih pretpostavki i pravno valjanih procedura”.

“Time se ne krši samo pojedinačna odredba Ustava, već se narušava njegov temeljni duh – da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao demokratska i pravna država, u kojoj nijedna vlast ne može biti iznad zakona”, piše u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

The post Zatražena ocjena ustavnosti i nove Vlade Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

„Želimo da rekonstruišemo Vladu RS i unesemo promjene, ali i da odgovorimo na političke pritiske i zadržimo odlučivanje u našim institucijama“, rekao je Minić, poručivši da nova Vlada mora raditi „više i jače“, te da ministar „mora biti na terenu 24 časa dnevno“.

Prema njegovim riječima, odluka o vraćanju mandata je „ozbiljna i promišljena“, a nijedna odluka koju je Vlada do sada donijela, kako je rekao, „neće biti dovedena pod znak pitanja“. Ana Trišić Babić potvrdila je da će Minić odmah ponovo preuzeti mandat, navodeći da je cilj tog poteza da „odlučivanje u Srpskoj ostane u njenim institucijama“.

“Da bih pojasnio razlog zbog kojeg sam ovo uradio, taj razlog je višestruk ali dva krucijalna razloga su: želim da napravimo određene rekonstrukcije u Vladi RS, želimo da energija koju sam pokušao da unesem, jedan tempo koji treba da drži Vlada RS bude tempo u kome nećemo poustati, bude odgovor na sve zahtjeve građana RS, aktuelne političke situacije, a pogotovo svega onoga što se odnosi na pritiske RS. Vidjeli ste da u okruženju imamo jedne velike nestabilnosti kada je u pitanju funkcionisanje vlada i mislim da svako onaj ko u ovako turbulentno vrijeme nije spreman da da institucionalni odgovor na sve ono što se dešava, neće dobro proći politički”, rekao je Minić.

Međutim, cijeli manevar dešava se u politički i pravno osjetljivom trenutku.

Ustavni sud BiH razmatra da li je Vlada RS legitimna, imajući u vidu činjenicu da je Minića za mandatara 23. avgusta imenovao Milorad Dodik – u vrijeme kada on više nije bio predsjednik Republike Srpske. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je 6. avgusta potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, čime mu je prestao mandat predsjednika RS. Uprkos tome, Narodna skupština RS je 2. septembra potvrdila Vladu na čelu sa Minićem.

Minić je za mandatara imenovan nakon ostavke Radovana Viškovića 18. avgusta 2025. godine, koji je potom prešao na funkciju direktora JP „Autoputevi RS“.

U današnjem obraćanju javnosti u Administrativnom centru Vlade RS, Minić je poručio da se radi o „institucionalnom odgovoru“ na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja krize. Govorio je o „pritiscima na Republiku Srpsku“, ponavljanju izbora, radu Centralne izborne komisije i ulozi Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se sve to dešava „na očigled svih u Srpskoj“. Najavio je da će se proces brzo završiti i da će vlast pokazati „političku odgovornost i stabilnost“.

“Vanredni izbori koji su bili izmišljeni su bili udar na instituciju predsjednika RS-a su završeni. Ovo što radi CIK je nečuveno, tamo gdje nije bilo primjedbi od strane biračkih odbora. Sve ovo se radi da se napravi politička kriza. Ustavni sud nikad nije odlučivao o meritumu vlade. Neki čak neće da sarađuju s Vladom RS-a, ne funkcioniše Fiskalni savjet i tako se pravi pritisak. Mi to nećemo dozvoliti”, rekao je Minić.

Opozicija, međutim, cijeli potez vidi drugačije. Šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak poručio je da je, nakon ostavke Save Minića, „jedino normalno“ da novoizabrani predsjednik Republike Srpske odredi novog mandatara. Prema njegovim riječima, Vlada bi u ovom trenutku trebalo da radi u tehničkom mandatu do izbora novog predsjednika RS 8. februara, odnosno do okončavanja predsjedničkih izbora u opštinama u kojima je naloženo ponavljanje glasanja.

„Sve drugo je ponižavanje vlastitog naroda i predstavlja antidemokratsko i nelegitimno djelovanje“, naveo je Crnadak, podsjećajući da su predsjednički izbori još u toku i da opozicioni kandidat Branko Blanuša ima prednost uoči ponavljanja izbora na dijelu biračkih mjesta. Najave ponovnog izglasavanja Minićeve Vlade u Narodnoj skupštini nazvao je „cirkusom“ čiji je jedini cilj, kako tvrdi, produženje vlasti za još koji dan.

Sličan stav iznio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, koji za Gerilu ističe da je sporan i legitimitet Ane Trišić Babić kao v.d. predsjednika. Prema njegovim riječima, trebalo je sačekati rezultate predsjedničkih izbora i da novi predsjednik, sa punim legitimitetom, odredi mandatara i započne konsultacije o formiranju nove vlade.

„To je sasvim izvjesno, a Dodik to praktično priznaje današnjim povlačenjem Minića“, rekao je Vukanović.

Pravni stručnjak Milan Blagojević za Gerilu pojašnjava da v.d. predsjednika RS može imenovati mandatara samo ako joj to Narodna skupština RS prilikom imenovanja nije izričito zabranila.

Ako takve zabrane nema, v.d. predsjednika ima puni kapacitet predsjednika Republike.

Međutim, Blagojević upozorava na ključni problem: „Savo Minić ne može da vrati mandat, odnosno ne može da vrati nešto što nije dobio. Mandat postoji ako je dobijen od lica koje je predsjednik RS.“

Dejan Rakita / GERILA

The post Biti ili ne biti premijer: Hamletovska dilema Save Minića first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama Gerile, ovo je iznuđen potez jer se već kalkuliše da će Ustavni sud BiH proglasiti neustavnim izbor Vlade RS.

Informaciju da će Minić podnijeti ostavku objavio je i RTRS, kroz tzv. “rekonstrukciju Vlade RS”, ali se kalkuliše i sa izrazom da će Minić vratiti mandat, što je pravno sporna kvalifikacija, ukoliko je već izabran na određenu funkciju.

Tako će kroz ponovljeni proces mandatara imenovati vd predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić.

Ukoliko Minić podnese ostavku a Ustavni sud BiH donese odluku da je njegovo imenovanje i imenovanje Vlade nelegalno postavlja se pitanje legitemiteta i legaliteta svih odluka koje je Vlada usvojila nakon što je Minić postao predsjednik Vlade.

Njega je za mandatara predložio Milorad Dodik u vrijeme kada već nije bio predsjednik Republike, u avgustu prošle godine.

Narodna skupština izglasala je novu Vladu sa Savom Minićem na čelu u septembru prošle godine. Ovakav rasplet situacije najavljivali su pojedini analitičari ali i opozicija u Republici Srpskoj.

Najavljeno je da će se Minić medijima obratiti u 14.00.

The post Savo Minić podnosi ostavku? first appeared on Gerila.info.

Iako je Ana Trišić Babić, bar formalno, vršilac dužnosti predsjednika, ona danas nije bila u protokolu obilježavanja Dana RS. Na mjestu predsjednika ponovo je bio Dodik.

Polaganju vijenaca prisustvovali su, pored Dodika, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik NSRS Nenad Stevandić, te premijer Savo Minić.

Dok se u Banjaluci obilježava Dan Republike, Centralna izborna komisija BiH je danas usvojila instrukciju za postupak sprovođenja ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta, zakazanih za 8. februar, nakon što je CIK 24. decembra poništio izbore na tim lokacijama.

Republika Srpska je tako istovremeno u režimu v.d. predsjednika i u režimu ponovljenih izbora. Međutim, to Dodiku ne smeta da “glumi” predsjednika.

Što se v.d. predsjednice tiče, Trišić Babić se inače rijetko pojavljivala u javnosti, čak i u protokolarnim događajima. Dodik se umjesto nje sastajao sa zvaničnicima, imao medijske nastupe, najavljivao donošenje odluka, što je samo potvrdilo sumnje da Trišić Babić neće biti ništa više od protokolarne predsjednice koja upućuje čestitke. Međutim, njen današnji izostanak sa obilježavanja Dana RS demantuje čak i to.

Ako je i bilo sumnje, današnji događaj, kao i ostali, doduše, samo su dokazali ko je stvarni predsjednik, odnosno gospodar Republike Srpske.

Gerila.info

The post Obilježavanje Dana Republike: Dodik na čelu, v.d. predsjednice nema nigdje first appeared on Gerila.info.

Ovo u prvom izmišljenom razgovoru za GERILU kaže novoizabrani predsjednik Republike Srpske i bivši ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan koji je na prijevremenim izborima pobijedio Branka Blanušu. Tijesno, ali pobijedio. Karan je prije toga bio dupli savjetnik, pa dupli ministar. U političkoj istoriji Republike Srpske malo je sprintera koji su ostvarili takav rezultat – u godini dana vodio je dva resora, a onda je osvojio i Palatu Republike. To čak ni njegovom mentoru nije nikada pošlo za rukom.

Da li je Ana Trišić Babić rodno diskriminisana s obzirom na to da je ona jedina od vas troje predsjednika koja je u v.d. statusu i jedina je žena?

Nije. Ona ima svoje ovlašćenja, baš kao što svoja ovlašćenja imamo gospodin Dodik i ja.

Koja su njena, a koja su Vaša ovlašćenja?

Naša ovlašćenja su jednostavna: mi treba da se slikamo sa predsjednikom Republike Srpske.

Zar niste Vi predsjednik Republike Srpske?

Pa zar ima neko ko u to vjeruje? Ako baš moram da budem predsjednik, ja sam onda trećina predsjednika. I Ana je trećina, i Dodik je trećina, s tim što je Dodik i pritom jedno cijelo. Uostalom, bolje biti trećina nego ne biti ništa. Pitajte Nebojšu.

Ko onda „radi“ u Palati Republike: Vi, Dodik ili Ana Trišić Babić?

Ne znam ko radi, ali znam da Ana i ja tamo idemo samo kad nas pozovu.

Koliko ćete savjetnika imati?

Pitaću savjetnika za savjetnike da me savjetuje o tom pitanju.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je drugi rebalans budžeta. Predsjednik Srpske i dalje ima na raspolaganju 77 miliona maraka. Kako ćete potrošiti ostatak budžeta?

Ako je nešto ostalo, daću onome ko najbolje zna s našim parama.

Kako je premijer Mađarske svakoga od vas ponaosob oslovio kada ste mu došli u posjetu?

Pravo da vam kažem, Ana i ja njemu nismo ni rekli da smo mi predsjednici.

Bićete predsjednik Srpske malo manje od godinu dana. Šta će biti Vaš zadatak u tih deset- jedanaest mjeseci?

Isto što i do sada.

Očekujete li kandidaturu za predsjednika Srpske ili za srpskog člana Predsjedništva BiH naredne godine?

Znate kako kažu: mene se ne pita ni gdje se lug istresa. Ako vrh stranke na čelu sa našim predsjednikom – koji je još jednom pokazao da mu je interes Srpske ispred svega i da ne postoji žrtva koju nije spreman podnijeti za interes Srpske i srpskoga naroda – ako oni, dakle, ocijene da sam ja najbolji kandidat za jednu od dvije inokosne funkcije, ja ću, naravno, prihvatiti njihovu odluku.

Namjeravate li rekonstruisati Vladu do kraja ove godine ili početkom sljedeće?

Ni za ovu još ne znamo je li ustavna. Uostalom, gdje naći toliko novih ministara? Vidite da je i Savo morao većinu da ostavi kad je sastavljao svoj kabinet, jer tog posla očigledno niko neće da se prihvati. Sto puta je lakše biti direktor nego ministar.

Kako komentarišete ukidanje seta zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske?

Ti zakoni su ukinuti da bi Republika Srpska bila snažnija.

Priznaje li Republika Srpska sada Ustavni sud BiH?

Ne znam. Morao bih da pitam.

A priznaje li Kristijana Šmita kao visokog predstavnika?

Mislim da priznajemo Ustavni sud BiH.

Hoćete li insistirati da se sredi stanje u Šumama RS?

Neću. Ja ne namjeravam raditi ni svoj posao, a kamoli tuđi.

Da li ćete tražiti ko je kriv za propast RiTE Ugljevik?

Neću. Neka se time bave istražni organi.

Hoćete li bar reći istražnim organima da se bave time onda?

Neću. Nisam ja Dodik, pa da govorim tužiocima šta da rade, a šta da ne rade.

Pobijedili ste na prijevremenim izborima, ali tijesno. Kako komentarišete malu razliku između Vas i Branka Blanuše?

Pobjedi se u izborni listić ne gleda. Tim koji pobijedi sa jednim golom razlike je i dalje pobjednik. Ne može uvijek da se zabije sedam golova, a da se pritom ne primi nijedan.

Opozicija tvrdi da ste u toj utakmici iskoristili prednost domaćeg terena u Doboju i u Zvroniku?

Ja te ljude tamo u Doboju i u Zvorniku uopšte ne poznajem. Niti znam ko su, niti znam šta rade.

Pa kako su onda u tolikom procentu glasali za Vas?

Jednostavno: glas za mene zapravo nije glas za mene. I vi da se sutra kandidujete sa istom „reklamom“ kao i ja – pobijedili biste na izborima. Nije to neka velika i vesela nauka. Mene i u kući zadnja dva mjeseca ne zovu po imenu nego mi tepaju: Mile.

I nije Vas sramota?

Ko umije da se stidi, nije za ovoga posla.

Kako komentarišete aferu „Đajić“?

Vlado Đajić je precrtan.

Da li ste zadovoljni radom javnog servisa?

Kažu mi da jesam.

Savo Minić je rekao da je Vaša izborna pobjeda uvjerljivija nego Trampova pobjeda nad Kamalom Haris. Slažete li se s tim?

Savo, ko i ja, ne zna šta govori.

Kako će da se završi trakavica koja je vezana za imenovanje glavnog pregovarača?

Kako će da se završi šta i u vezi sa čime?

Koga biste voljeli da vidite kao svog nasljednika u Palati Republike?

Samo neka je Dodik, pa taman bio i onaj mlađi.

Kakva je saradnja predsjednika Republike Srpske i predsjednika Srbije?

Zavisi ko je predsjednik Republike Srpske.

Dopada li Vam se ovaj izmišljeni razgovor?

Odličan, pravi svakako ne možete dobiti. Da ste i u ovom dovodili u pitanje moju pobjedu ni ovako ne bismo razgovarali.

(sljedeće sedmice objavljujemo izmišljeni intervju sa veoma malo riječi sa Nikolinom Šljivić po
kojem je pala katastarska prašina)

Goran Dakić, Gerila info

The post Izmišljeni intervju izmišljenog predsjednika: Bolje trećina nego nimalo! first appeared on Gerila.info.

Cijeli ovaj proces poprimio je oblike tv novele, a ne ozbiljnog političkog djelovanja jer bez imenovanja glavnog pregovarača nemoguće je otpočeti proces pregovaranja.

Tokom jučerašnjeg dana stranke su dostavile imena još tri osobe.

Bivši ambasador BiH u Velikoj Britaniji Branko Nešković, kandidat je opozicionih stranaka iz Republike Srpske za glavnog pregovarača sa EU.

Prema informacijama Gerile, Neškovićevo ime je već zvanično poslano, iako su sinoć iz SDS objavili da je njihov kandidat Mirko Šarović, nekadašnji predsjednik stranke.

“Šarovićevo ime je tu forme radi, da ne bi ispalo da nemamo svog kandidata, mada je sve već završeno”, rekao je za Gerilu izvor iz vrha ove stranke.

Opozicione stranke su čak planirale za danas sastanak sa ovom temom u Banjaluci, međutim, prema našim saznanjima, do sastanka neće doći jer još uvijek nije ni sazvan.

Još nekoliko stranaka dalo je svoje prijedloge, međutim zbog komplikovanih političkih odnosa, do dogovara neće uskoro doći.

Odvojene prijedloge dali su Naša stranka i SDP.

Kandidat SDP-a je profesorica Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose na Univerzitetu u Sarajevu.

Profesorica Lejla Hasanović je kandidat Naše stranke.

SNSD je još ranije predložio Anu Trišić-Babić, koja je, u međuvremenu, imenovana za v. d. predsjednika Republile Srpske.

Ipak, stranke “Trojke” su jasno iznijele stav da neće podržati kandidata koji je blizak SNSD-u.

S druge strane, HDZ i SNSD su iznijele stav da je nezakonita i neustavna odluka Predstavničkog doma PS BiH da oni donose odluku o glavnom pregovaraču, posebno zbog činjenice da to imenovanje ne prolazi ni Dom naroda PS BiH.

“Ovakav model otvara pandorinu kutiju da Zastupnički dom preuzima na sebe ingerencije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što je po nama i neustavno i vrlo opasno za Bosnu i Hercegovinu. Insistiramo da je to posao za Savjet ministara”, izjavio je Predrag Kožul, predsjedavajući Kluba HDZBiH u Predstavničkom domu PSBiH.

U HDZ-u smatraju da bi imenovanje trebalo da izvrši Savjet ministara BiH.

No, koji god model izbora da prođe, najavljuju se i apelacije Ustavnom sudu BiH, jer prema Ustavu BIH, spoljna politika BiH je u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH.

Đorđe Vujatović/ gerila.info

The post Igre oko glavnog pregovarača sa EU first appeared on Gerila.info.