Dok predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavljuje „istorijsko produbljivanje saradnje“ sa Tatarstanom, u središtu zvaničnih sastanaka našao se jedan čovjek – potpredsjednik Vlade Tatarstana i ministar industrije i trgovine Oleg Korobčenko. Iako domaći mediji izvještavaju isključivo o „privrednim šansama“, političko-poslovni dosije ovog ruskog funkcionera otvara niz pitanja.
Korobčenko je rođen 1977. godine Žodinu u Minskoj oblasti u Bjelorusiji. Karijeru je započeo kao lokalni privrednik, da bi vremenom postao osnivač i vlasnik industrijske grupe „Korib“ – holdinga koji se bavi reciklažom vozila, prodajom auto-dijelova, iznajmljivanjem nekretnina i proizvodnjom akumulatora preko fabrike ЕАЗ (Јelabuški akumulatorni zavod). Istovremeno je i predsjednik nadzornog odbora industrijskog parka AO „Himgrad“ i član uprave republičkog investicionog holdinga „Tatneftehim-invest“ .
Političku karijeru je započeo kao član „Jedinstvene Rusije“, a zatim je prešao u Partiju rasta, da bi je napustio 2022. po stupanju na ministarsku dužnost. Njegovo imenovanje podržao je direktno lider Tatarstana Rustam Minihanov, s kojim danas djeluje u tandemu na međunarodnim skupovima i forumima.
Njihova veza prevazilazi protokolarno. Minihanov ga je javno okarakterisao kao „industrijskog komesara Tatarstana“ zaduženog za poslove s državnim gigantima poput KAMAZ-a, Tatnefti i Rosatoma. Korobčenkova firma „Korib“ je, uostalom, ovlašteni diler KAMAZ-a.
Korobčenkoev model kombinovanja javne funkcije i privatnog biznisa izazvao je kontroverze i u Rusiji. Njegova supruga, Lilija Korobčenko, 2021. godine prijavila je prihod od čak 79 miliona rubalja, dok je on kao ministar prijavio tek oko 11 miliona. Mediji su tada problematizovali porijeklo tih prihoda, ali pravosudne institucije nisu pokrenule postupak.
Ipak, njegovu firmu „Korib“ je 2021. godine posjetila ruska finansijska policija, u sklopu šire kontrole kompanija koje sarađuju sa državom. Korobčenko je tada tvrdio da je riječ o „rutinskoj provjeri“.
Na međunarodnom nivou, Antikorupcijska fondacija Alekseja Navaljnog uvrstila ga je na listu ključnih ljudi režima Vladimira Putina, ističući njegovu ulogu u industrijskim politikama koje podržavaju vojno-ekonomsku strategiju Kremlja.
Zvanična posjeta Korobčenka Republici Srpskoj odvija se u okviru višednevne posjete delegacije Tatarstana, a kako navode vlasti Srpske, cilj je jačanje saradnje u oblasti privrede, obrazovanja, kulture i turizma.
Na sastanku sa predsjednikom Miloradom Dodikom i najvišim zvaničnicima Srpske, uključujući Radovana Viškovića, Nenada Stevandića, Željka Budimira i ambasadora Rusije u BiH Igora Kalabuhova, razgovarano je o formiranju zajedničkih projekata u oblasti energetike, metaloprerađivačke industrije i obrade gasa.
“Ovdje možemo formirati energetsku bazu, ovdje možete prerađivati metale i možete raditi sekundarnu obradu metala. Ako se budemo mogli priključiti Turskom toku i dobiti ovdje gas, možemo uspostaviti obradu gasa”, naveo je Korobčenko na konferenciji za novinare nakon sastanka sa Dodikom.
Rekao je da su razmotrili veliki broj mogućih pravaca saradnje.
“Mi smo razmotrili mnogo pravaca i kako što sam rekao, nema predstavnika biznisa, međutim kada se vratimo naći ćemo se sa njima i razmotrićemo sve. Republika Srpska je bogata rudama i rudnicima i ljudima i naučnim potencijalom i ima mogućnost da se radi sa EU. I u energetskom sektoru i privredi i konkrente projekte ćemo moći reći na kraju naše posjete”, rekao je Korobčenko i naglasio da ne treba da se bave politikom već da je privreda najvažnija.
Dodik je, s druge strane, izjavio da Republika Srpska želi produbiti saradnju s Tatarstanom na različim projketima, a sve na bazi protokola koji je potpisan ranije.
“Srpska će raditi na projektima. Mi ćemo tragati za projektima, kako komercijalnim tako i državnim. I u naredih godinu dana naći ćemo formulu kako je najbolje da dejstvujemo. Sutra je sastanak na nivou univerziteta, a znamo da su se u Tatarstanu školovali i brojni dobitnici Nobelove nagrade, što pokazuuje koliko su to jaki i priznati univerziteti. Јoš jednom velika zahvalnost predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, što je omogućio da sarađujemo na nivou republika”, naveo je Dodik.
Naglasio je da je bilo ispravno da Republika Srpska vodi politiku nepridruživanja sankcijama Ruskoj Federaciji.
“Pa čak i da je BiH uvela sankcije, to ne bi naštetilo Rusiji. Posjeta dolazi u delikatnom trenutku, ali ipak mi posljednjih šest mjeseci rastemo sa ekonomijom, i naši brojevi su sve bolji i bolji na tom polju, iako radimo u gotovo nemogućim uslovima i pritiscima”, naveo je Dodik.
Iako je posjeta okarakterisana kao ekonomska, ne može se zanemariti politička simbolika. Dolazak delegacije iz najrazvijenije ruske republike u trenutku kada se Republika Srpska suočava sa međunarodnim pritiscima, upućuje na poruku neposlušnosti i nastavak oslanjanja na rusku „meku moć“.
S druge strane, u Republici Srpskoj nije jasno postavljen okvir kontrole potencijalnog sukoba interesa. Ako je Korobčenko istovremeno ministar i vlasnik privatne industrijske grupacije, ko garantuje da potencijalne investicije neće ići direktno u ruke njegovih firmi?
Gerila.info
