Odluka o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku je, kako piše slovenački dnevni list Delo, donesena jednoglasno na prijedlog Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA), i to zbog, kako je rečeno, „vlastite sigurnosti“, a ne zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu.
Iako razlozi zabrane nisu javno objavljeni jer je dokument označen kao povjerljiv, potpredsjednik vlade Matej Arčon naveo je da je riječ o „opsežnom i ozbiljnom obrazloženju“. Neslužbeni izvori iz Dela ukazuju da je odluka bila dugo očekivana unutar slovenačkih bezbjednosno-obavještajnih krugova, a povezivana je s Dodikovim vezama sa ruskim bezbjednosnim strukturama, posebno sa Nikolajem Patruševim, savjetnikom Vladimira Putina.
Prema tim informacijama, Slovenija, članica NATO-a i EU, ne može sebi dopustiti da na svom tlu često viđa osobu pod međunarodnim sankcijama, koja se sastaje s ruskim bezbjednjacima, a koju SAD, Velika Britanija, Njemačka i Austrija već godinama targetiraju zbog destabilizacije Bosne i Hercegovine.
U medijima i bezbjednosnim izvorima, već neko vrijeme kruže tvrdnje da su Dodik i njemu bliski saradnici iz Republike Srpske uspostavili „razgranatu mrežu“ u Sloveniji, uključujući kupovine nekretnina i poslovnih prostora. Pominje se i podatak da je u Ljubljani kupljeno oko 200.000 m² poslovnog prostora, dok je vila u Portorožu, vrijedna oko 1,2 miliona evra, registrovana na osobu blisku Igoru Dodiku. Vila je, kako navodi portal Necenzurirano.si, kupljena bez kredita, što je dodatno pojačalo sumnje u porijeklo novca.
Zijad Bećirović iz ljubljanskog instituta IFIMES upozorava da bi Slovenija, ako želi dosljedno djelovati, trebalo da zamrzne imovinu povezanu s Dodikom i njegovim ljudima, a ne da se zadrži na simboličkom potezu zabrane ulaska.
Posebno je zanimljiv podatak da su, prema nezvaničnim izvorima portala Necenzurirano.si, iz Sjedinjenih Država stizale poruke slovenačkoj vladi da ne uvodi sankcije protiv Dodika, barem ne odmah. Navodno su te poruke dostavljene neformalnim kanalima, i to u trenutku kada je Dodik već pravosnažno osuđen u BiH i suočen s gubitkom mandata. Spekulacije idu i u smjeru mogućih dogovora na međunarodnom nivou o njegovom povlačenju s političke scene.
Ovakav potez SAD-a, ukazuje Bećirović, možda sugeriše da sankcije EU i SAD ne idu uvijek sinhronizovano, te da postoje šire igre u pozadini.
Kao odgovor na sankcije, Vlada Republike Srpske je uvela zabranu ulaska slovenskoj predsjednici Nataši Pirc Musar i ministarki spoljnih poslova Tanji Fajon. Dodik je javno poručio da „nije međunarodni kriminalac“ i da je Slovenija „donijela neodgovornu odluku“. Tvrdi i da „nema nikakvu imovinu u Sloveniji“ te da mu je sve podmetnuto od strane, kako kaže, „lažnih portala“.
Ipak, u svojim izjavama Dodik je zadržao ton političkog inata. Najavio je da će jednog dana otići u Sloveniju, pozvao Srbe da glasaju za Janeza Janšu, i naveo da „Slovenci i dalje mogu raditi u Srpskoj, ali njihova vlada nije dostojna te saradnje“.
Srpska zajednica u Sloveniji je izrazila podršku Dodiku, dok kritike stižu od marginalnih desničarskih političara poput Zmaga Jelinčiča, koji tvrdi da je riječ o „idiotizmu i mržnji prema Srbima“. Jedna od “zanimljivijih” reakcija je stigla od Biciklističkog saveza Republike Srpske iz kojeg su najavili da će biciklisti iz Slovenije moći nastupati u Srpskoj, ali bez korištenja nacionalnih simbola poput zastave ili himne.
Iako zabrana ulaska Dodiku u Sloveniju dolazi kao jasan signal, ipak je u kontrastu s neformalnim američkim porukama da se s mjerom pričeka, uprkos tome što američke sankcije Dodiku i dalje važe. Ovakvi zbunjujući signali sa Zapada otvaraju prostor za spekulacije i manipulaciju.
Gerila.info
