Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i američkih kompanija posljednjih dana intenziviraju svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini u vezi sa energetskim projektima.
Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić razgovarala je juče u Istočnom Sarajevu sa delegacijom Globalnog tima za energetsku industriju Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA), koju je predvodio glavni pravni savjetnik Sem Kvon, te sa delegacijom američke kompanije “Bechtel”, predvođenom Džastinom Siberelom, uz prisustvo otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH Džona Ginkela. Razgovarali su o mogućnostima saradnje u energetici i strateškim infrastrukturnim projektima, uz poruku da je “Bechtel” spreman za realizaciju zajedničkih projekata s Vladom RS.
USTDA je, inače, američka vladina agencija koja pruža finansijsku i tehničku podršku za ranu fazu velikih infrastrukturnih projekata u inostranstvu. To uključuje studije izvodljivosti, tehničku pomoć i povezivanje lokalnih vlasti s američkim izvođačima i dobavljačima. Fokus agencije je na pripremi projekata u drugim zemljama i otvaranju tržišta za američke kompanije.
“Bechtel” je kompanija poznata po velikim projektima u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture širom svijeta. Na Balkanu su već radili na autoputevima u Albaniji, Srbiji i na Kosovu, a regionalni mediji su ranije izvještavali i o kontroverzama u vezi sa modelom ugovaranja i transparentnošću tih aranžmana.
Zanimljivo je da Džastin Siberel ima višedecenijsku karijeru u američkoj diplomatiji, uključujući poziciju ambasadora SAD u Bahreinu i poslove u oblastima bezbjednosti i kontraterorizma. Njegovo prisustvo na sastanku ukazuje na ozbiljnost, jer “Bechtel” u projekte obično ulazi tamo gdje postoji visok nivo političke podrške i garancija.
Preuzimanje incijative
Nekoliko dana prije sastanka u Istočnom Sarajevu, u BiH je boravila delegacija američke firme “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koju je predstavljao Džesi Binal, bivši advokat Donalda Trampa, poznat po pokušajima osporavanja rezultata američkih izbora 2020. godine. S njim je bio i predsjednik firme Džozef Flin. Njih dvojica imaju direktne veze sa Trampovom administracijom i njegovom političkom mrežom. O njihovoj posjeti je pisao i Guardian. AAFS se, inače, spominje kao akter koji bi mogao igrati ključnu ulogu ne samo u gradnji nego i u upravljanju gasovodom “Južna interkonekcija”.
Vlada Federacije BiH donijela je juče zaključke kojima želi ubrzati realizaciju projekta gasovoda Južna interkonekcija, naglašavajući da je riječ o projektu koji treba izaći iz faze političkih blokada i ući u fazu konkretne realizacije. U tom cilju data je podrška intenziviranju aktivnosti, uključujući nastavak postupka zaključivanja međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske, uz prijedlog da se što hitnije formira delegacija svih relevantnih institucija, a premijer FBiH zadužen je da o tome informiše Savjet ministara BiH.
Mediji navode da sve intenzivniji sastanci otvaraju niz pitanja, od toga ko će graditi i upravljati gasovodom, zatim kakav će biti model koncesije, šta će biti sa BH-Gasom, sve do cijene gasa. Ulazak SAD u priču, kako ističu, važan je jer može otkočiti projekat i ubrzati realizaciju, ali ostaju nejasne stvari u vezi sa mogućom koncesijom i činjenicom da se ne govori samo o izgradnji, već i o dugoročnom upravljanju infrastrukturom, što podrazumijeva dispečerski centar, ugovore s hrvatskim transporterima i jasne garancije države za investitora koji ulaže stotine miliona.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović tvrdi da će se projekat Južne gasne interkonekcije realizovati bez učešća domaćih kompanija, te da bi kompletan posao, od koncesije do operatera sistema, distribucije i dobavljanja gasa, trebali preuzeti američki partneri. Cvitanović tvrdi da je na sastancima s američkim zvaničnicima rečeno vrlo jasno da u toj varijanti nema BH-Gasa niti domaćih operatera, i da da će sve biti američko.
Sve navedeno upućuje na zaključak da više nema prostora za političko igranje i odugovlačenje, Amerikanci sada preuzimaju inicijativu i guraju energetske projekte u fazu konkretnih odluka. Kontakti s domaćim liderima se intenziviraju, u priču ulaze američke agencije i velike kompanije, a sve otvorenije se govori i o tome da Amerikanci neće imati samo ulogu izvođača, već i ključnu riječ u organizaciji i upravljanju sistemom.
Gerila.info / Mladen Bubonjić
