Sud Bosne i Hercegovine uputio je Centralnoj izbornoj komisiji BiH dopis kojim se naglašava obaveza provođenja pravnih posljedica iz presude Miloradu Dodiku.
Iako u dokumentu nije eksplicitno navedeno da mu prestaje funkcija predsjednika SNSD-a, iz pojedinih zakonskih referenci može se iščitati upravo takva implikacija. Međutim, ostaje nejasno zašto je Sud BiH dopis poslao CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik stranke.
Apelaciono vijeće Suda BiH je prije nekoliko dana odbilo žalbu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a da potvrdi kandidaturu SNSD-a, iako je prijavu potpisao Milorad Dodik. Vijeće je tada utvrdilo da je Dodik i dalje zakonski upisan u registar političkih organizacija u Banjoj Luci, ne ulazeći u pitanje zakonitosti njegovog statusa.
Prema tom tumačenju, eventualna promjena predsjednika stranke može se sprovesti isključivo kroz postupak pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci, a ne odlukom CIK-a. Uprkos tome, Sud BiH je svoj dopis adresirao upravo CIK-u, tražeći da se osigura provođenje pravnih posljedica presude.
U dopisu se navodi da „pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona“, te da „mogu trajati istovremeno s posljedicama osude“, poput zabrane obavljanja službene dužnosti predsjednika Republike Srpske. Sud se pozvao i na članove Zakona o političkim organizacijama koji preciziraju da se u registar upisuju imena lica ovlaštenih za zastupanje političke organizacije, te na član 1. stav 3. Krivičnog zakona BiH, prema kojem se službenim licem smatra i onaj koji obavlja dužnost na osnovu zakona ili drugog propisa.
CIK BiH je, nakon što je primio dopis Suda BiH, održao sjednicu Kolegija i glasovima 4:3 odlučio da dokument proslijedi nadležnim institucijama – sudu i tužilaštvu u Banjoj Luci. Odlukom je zadužen sektor za upravne poslove CIK-a da pripremi akt kojim će se informisati organi koji vode registar političkih organizacija, te da se dopis dostavi i Sudu BiH „na znanje“.
Na taj način CIK je izbjegao tumačenje dopisa kao obavezujuće instrukcije, zadržavši stav da ne može odlučivati o statusu predsjednika političke stranke koja je registrovana na entitetskom nivou.
Milorad Dodik je reagovao poručivši da se i dalje smatra predsjednikom SNSD-a i Republike Srpske. Tvrdnje o zabrani obavljanja stranačke funkcije nazvao je „političkim pritiskom i apsurdom“.
„Ja sam izabrani predsjednik u skladu s ustavom, a nisam predsjednik u skladu s odlukom Suda koji je vanustavan, po zakonu koji ne postoji i procesu koji nije završen u Ustavnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu“, rekao je Dodik, dodajući da ne potpisuje akte stranke „iz praktičnih razloga“, kako bi izbjegao dodatne sankcije.
Dodik je ponovio da vlast u Republici Srpskoj „zna šta radi“ i da „RS ima drukčiji međunarodni položaj nego prije devet mjeseci“. Istakao je stratešku orijentaciju prema Rusiji, Srbiji i Mađarskoj, te naglasio da SNSD planira uspostaviti bliske odnose sa administracijom Donalda Trumpa.
Advokat Miljkan Pucar smatra da dopis Suda BiH nema pravni osnov da bi proizveo prestanak Dodikove funkcije u SNSD-u.
„Milorad Dodik je predsjednik sve dok je upisan u sudski registar“, kaže Pucar, podsjećajući da Sud BiH ne može dopisom mijenjati činjenice koje su u nadležnosti Osnovnog suda u Banjoj Luci.
On ističe da pravne posljedice osude mogu važiti samo za funkcije koje se finansiraju iz javnih sredstava. Naglašava da se političke partije ne finansiraju iz budžeta, pa se ova zabrana ne može primijeniti. Dodaje da ako nema finansiranja iz javnih sredstava, to jeste budžeta ili javnih preduzeća, u pretežnom djelu ne možete zabraniti bilo kome da bude na toj funkciji.
“Јa ću povući jednu analognu stvar, a to je – da li to znači da Milorad Dodik ne može da bude ni direktor neke privatne firme? I privatna firma je pravno lice”, ističe Pucar.
Sud BiH nije eksplicitno naveo da Dodiku prestaje funkcija predsjednika stranke, ali se pozvao na zakonske odredbe koje bi se mogle tumačiti u tom smjeru, što otvara niz pravnih i političkih pitanja. S druge strane, CIK i entitetski sudovi prebacuju nadležnost jedni na druge, stvarajući prostor za paralelnu realnost u kojoj je Dodik formalno predsjednik, ali suštinski pod zabranom obavljanja funkcija.
U ovom trenutku, Milorad Dodik ostaje upisan kao predsjednik SNSD-a, ali i kao ključni akter političke i pravne neizvjesnosti koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na funkcionisanje vlasti u Republici Srpskoj i BiH.
Gerila.info
