Ustavni sud BiH ostao je bez sudija iz reda srpskog naroda početkom 2024. godine nakon odlaska sudije Zlatka Kneževića u (IZNUĐENU) penziju. Narodna skupština RS nije imenovala zamjene, smatrajući da bi ponovnim preglasavanjem davali legitimitet Sudu i ovo je dovelo do nemogućnosti normalnog funkcionisanja Suda, koji radi u („krnjem“) sastavu, pri čemu su mnogobrojne odluke upitne.
Podsjećamo da je još 2022. mandat istekao Miodragu Simoviću. Јedini preostali sudija Srbin, Zlatko Knežević, otišao je na vlastiti zahtjev u prijevremenu penziju i to u trenutku kada je politički vrh Srpske, oličen u njenom tadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku, pozvao srpske sudije da napuste Ustavni sud BiH.
U Ustavnom sudu BiH su ostali dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava. Novinar Darko Momić za GERILU kaže kako je najveća greška vlasti u Republici Srpskoj bila ta što je ostavila Ustavni sud BiH bez sudija iz Republike Srpske.
„Umjesto da su, nakon što je Miodragu Simoviću istekao mandat, imenovali drugog sudiju (a za to je bila provedena čak i konkursna procedura koja nije uopšte obavezna), vlasti Srpske su praktično natjerale sudiju Zlatka Kneževića da i on napusti Ustavni sud BiH. Šta smo time dobili? Ništa. Naprotiv. Ustavni sud BiH je nastavio sa nakaradnom praksom“, tvrdi Momić.
Ako je, dodaje on, namjera vlasti bila da dovedu u pitanje ustavnost odluka tog suda, navodima da bez devet imenovanih sudija ne može da odlučuje, vidimo da im to nije uspjelo, jer Sud donosi odluke i bez dvojice sudija iz RS. Ako su namjeravali da na unutrašnjem političkom planu dobiju podršku za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, ni to im nije uspjelo, jer vidimo da zakona nema ni na vidiku.
„Ako im je namjera bila da na nekom širem planu pokažu da Ustavni sud djeluje neustavno i bez sudija iz RS, ni to im nije uspjelo, jer taj sud radi i donosi odluke na štetu Srpske, a ne vidimo da se na međunarodnom planu neko zbog toga potresa“, istakao je Momić.
Povlačenje Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH, iako on to možda neće javno priznati, ali se sigurno povukao radi lojalnosti Narodnoj skupštini RS koja ga je i izabrala za sudiju, velika politička je greška vlasti Republike Srpske. U prilog toj tvrdnji ide činjenica, navodi dalje Momić, da je NSRS poništila sve sporne zakone, među kojima i onaj o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH.
„Dakle, svojim odlukama smo Ustavni sud BiH ostavili bez sudija iz RS zato što osporavamo taj sud i ne priznajemo njegove odluke, a onda smo povukli odluku da ne priznajemo odluke tog suda, ali i dalje ne pokrećemo proceduru za imenovanje dvojice sudija iz RS. Pravi politički majstorluk“, kazao je Momić.
Portparol SNSD-a i poslanik ove stranke u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević za GERILU kaže kako će i Republika Srpska i parlament Srpske procijeniti kada je trenutak da se imenuju srpske sudije Ustavnog suda BiH i da li će taj trenutak doći.
„Procjena svih nas je da Ustavni sud BiH ne radi svoj posao u skladu sa Ustavom BiH. A u Ustavu BiH piše da Ustavni sud mora da štiti Ustav Bosne i Hercegovine. A s obzirom na to da je Ustavni sud BiH u nebrojeno mnogo puta donosio odluke koje su direktno suprotne Ustavu BiH, jasno je da je kreirao novu ustavnu realnost BiH protiv Republike Srpske i protiv srpskog naroda“, kazao je Kovačević.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica rekao je da Narodna skupština Srpske treba da imenuje srpske sudije kada se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH i kada strane sudije odu iz ove institucije. Savjetnik predsjednika Republike Srpske Ognjen Tadić smatra da “krnji” Ustavni sud BiH na svakoj tački svog dnevnog reda koja se tiče pitanja iz oblasti ocjene ustavnosti iznova pokazuje da ne ispunjava svoju ustavnu dužnost institucije koja ima obavezu da podržava Ustav BiH, već djeluje kao instrument revizije i rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Milorad Dodik više ne obavlja nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a kriza i dalje traje i trajaće sve dok Šmit ne ode iz BiH, jer on neće odustati od namjere da se i u Republici Srpskoj nametne kao ‘visoki predstavnik’. U svemu tome, krnji Ustavni sud BiH samo je instrument protivdejtonske politike, a pitanje izbora Vlade Republike Srpske tek još jedna tema na kojoj se želi dokazati da je u BiH posljednja riječ Kristijana Šmita“, rekao je Tadić.
Goran Dakić
