Predloženim izmjenama Zakona o policiji RS, predviđa se formiranje pomoćnog sastava policije i omogućava korištenje opreme za ometanje signala i uklanjanje dronova. Zakon se razmatra po hitnom postupku.
Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) naći će se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS. Vlada RS zakon je predložila po hitnom postupku, iako detalji do danas nisu bili poznati široj javnosti.
Ove izmjene je prošle sedmice najavio ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, a najviše pažnje izaziva formiranje pomoćnog sastava policije, što je već dočekano kritikama kako domaće, tako i međunarodne javnosti – uključujući delegaciju EU, OHR i više ambasada.
Manjak kadra glavni razlog za uvođenje pomoćnog sastava
Ministar Karan tvrdi da je osnivanje novog sastava neophodno zbog nedostatka policijskog osoblja.
“U idealnim uslovima završićemo sa 800 nedostajućih službenika. To je ogroman problem. Dolazi do zasićenja i umora pripadnika policije. Povećali smo plate da ih zadržimo, ali ipak odlazi veliki broj policajaca”, rekao je Karan.
U obrazloženju zakona, navodi se da su vanredne okolnosti – prirodne nepogode, epidemije i migrantska kriza – dodatno opteretile policijske resurse, te da se iz redovnog sastava često ne može izdvojiti dovoljan broj ljudi.
Ko može biti pomoćni policajac?
Izbor kandidata za pomoćni sastav obavljaće se putem javnog konkursa. Uslove prijave, selekcije i načina angažovanja regulisaće Vlada RS kroz podzakonske akte.
„O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije. Kada je angažovan, pripadnik pomoćnog sastava policije primjenjuje ovlašćenja iz člana 29. stav 1. ovog zakona pod nadzorom policijskog službenika Ministarstva“, navodi se u predloženim izmjenama.
Pomoćni policajci moći će da izdaju naredbe, legitimišu, lišavaju slobode, koriste fizičku silu i sprovode niz drugih ovlašćenja – uz nadzor redovne policije.
Vlada RS: Ovakvo rješenje postoji i u EU
Vlada u obrazloženju naglašava da slične zakonske odredbe postoje i u državama EU, kao i u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, gdje se pomoćne ili rezervne policijske snage angažuju u vanrednim situacijama.
„Ministarstvo može doći u situaciju da iz redovnog sastava policije ne može izdvojiti na duži period dovoljan broj svojih pripadnika u te svrhe… jer bi se na taj način mogla ugroziti unutrašnja bezbjednost u Republici Srpskoj“, stoji u tekstu zakona.
Nova pravila za korištenje opreme i uklanjanje dronova
Dodatna novina jeste uvođenje člana 22a – „Upotreba sistema i opreme“, koji otvara vrata za tehničke mjere ometanja komunikacije i detekcije.
„Radi izvršenja poslova i zadataka, Ministarstvo može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata.“
Ova odredba omogućava i uklanjanje bespilotnih letjelica, a predlagači zakon pravdaju potrebom da se odgovori na bezbjednosne prijetnje.
„Imajući u vidu tehnološka dostignuća u ovoj oblasti i potrebu da se na adekvatan način odgovori na sve bezbjednosne izazove, definisana je mogućnost preduzimanja policijskih mjera i radnji u smislu upotrebe sistema i opreme u navedenu svrhu.“
Neizvjesna sudbina zakona
Današnja sjednica Zakonodavnog odbora NSRS nije održana zbog nedostatka kvoruma. Prema informacijama Detektora, nova sjednica je zakazana za 8:30, nakon čega će se sastati i Kolegijum NSRS, koji će odlučiti hoće li se zakon uvrstiti na dnevni red.
Inače, prethodni pokušaj vlasti Republike Srpske da usvoje ovaj zakon završen je bezuspješno, pošto su odustali od njega nakon velikog pritiska međunarodne zajednice.
Đorđe Vujatović
