DRUŠTVONOVOSTI

Zdravstvo u Srpskoj sve dublje tone- najveće bolnice povećale poreski dug za 18 miliona KM

Javne zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj i dalje su najveći gubitaši, odnosno dužnici. Ovo su pokazali i aktuelni izvještaji Poreske uprave Republike Srpske, gdje je vidljivo da najveće zdravstvene ustanove konstantno povećavaju dugove.

Tako je, na primjer, u periodu od pet mjeseci, od 30.aprila do 30.septembra ove godine, samo bolnički sektor, stvorio nevjerovatnih 18 miliona KM novog poreskog duga.

Prema podacima do kojih je došao naš portal, 10 najvećih zdravstvenih ustanova u posmatranom periodu je napravilo tačno 17.977.936 KM novih obaveza, pa je tako dug za porez tih 10 ustanova sada nevjerovatnih 202.560.365 KM.

bolnice-poreski dugovi

„Šampion među gubitašima“ je Univerzitetski klinički centar Banjaluka, koji je samo za porez dužan više od 67 miliona KM, a od aprila do septembra stvorio je novih 3 miliona KM obaveza, demantujući na ovaj način ministra zdravlja i socijalne zaštite Alena Šeranića, koji je prije 15-ak dana izjavio da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjaluci u posljednje dvije godine redovno izmiruje obaveze kada je riječ o porezima i doprinosima, ali da pojedine zdravstvene ustanove imaju akumuliran dug iz prethodnog perioda.

Štaviše, u samo posljednje dvije godine, poreski dug UKC Banjaluka je porastao sa 47,6 miliona KM, na pomenutih 67 miliona KM.

Drugi najveći poreski dužnik je JZU Bolnica Istočno Sarajevo sa 32 miliona i 744 hiljade KM duga, a na trećem mjestu je Bolnica “Sveti apostol Luka” iz Doboja sa 32 miliona i 533 miliona KM duga.

Slična situacija je i sa najvećim brojem Domova zdravlja, koji se nalaze u samom vrhu po poreskoj zaduženosti, a da je situacija alarmantna priznao je nedavno i predsjednik Vlade RS Radovan Višković, nakon što se sastao sa predstavnicima Samostalnog sindikata doktora medicine, u pokušaju da pronađu model za povećanje plata radnicima u zdravstvu.

Višković je na sastanku koji je sredinom septembra održan u zgradi Vlade RS rekao da je za saniranje zdravstvenog sektora potrebno nevjerovatnih 1,1 milijarda KM.

Predsjednik Samostalnog sindikata doktora medicine Miodrag Femić kaže za Gerilu da će se problemi u zdravstvu povećavati zato što nema adekvatnih mjera u sprečavanju nastanka i produbljivanja jaza što se tiče dugovanja.

„U razgovoru sa resornim ministrom, njihov cilj i ideja je da se sljedeće godine to anulira, to jeste da se smanji na najmanju moguću mjeru, kako i na koji način, nije rečeno. Ni oni sada nisu u situaciju da daju zvanično saopštenje na koji način će to uraditi. Ono što je sporno u svemu tome je što smo mi zbog tolikih dugovanja, potovo za doprinose, podigli krivične prijave protiv 36 direktora zdravstvenih ustanova. S druge strane, mi smo dobili odgovor u smislu „Ima da se smatra“ da direktor nije imao namjeru da ne uplati dugovanja za porez i za penziono i zdravstveno osiguranje.

Šta će se sve dešavati vidjećemo u nekom narednom periodu, ali situacija je uveliko izmakla kontroli“, napominje Femić.

Kao i sa poreskim dugovanjima, porasla su dugovanja i za Fond PIO, a prema posljednjim informacijama, dugovanja zdravstvenog sektora su u tom segmentu porasla sa 126. 750. 300 na 137. 007. 465 KM.

Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Slobodan Stanić smatra da je zaustavljanje stvaranja dugovanja moguće samo reformom u zdravstvu.

„Alli reforma ne može početi od 13 malih domova zdravlja s kojima se bave već 6 godina, već mora početi prvo od Ministarstva i Fonda zadravstvenog osigurnja. Izrada novog zakona o zdravstvenom osiguranju, koji nikako da se uradi, a već se spominje 5-6 godina i iza toga da se izvrše sva regulisanja u zdravstvu jer je to područje u potpunosti neregulisano. Treba još uzeti u obzir da ovih 350 miliona koliko se vode poreske obaveze, nisu vjerodostojan podatak, jer su brojne ustanove digle kredite da plate poreske obaveze, a onda više ne duguju za poreze, a sad su dužni kredite. Treba reći da je Fond podigao 145 miliona KM, Klinički centar u Banjaluci 55 miliona, bolnice u Foči, Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Nevesinju podigle kredite, sa grejs periodom od godinu dana“, izjavio je Stanić za Gerilu.

Dodaje i da se svake godine prave novi gubici i podsjeća da je ranije samo bolnica u Zvorniku poslovala potizivno, međutim, po najnovijem izvještaju za 2018. i ona je negativno poslovala.

„Dakle, ne samo da postoje stari dugovi, već konstantno se prave novi dugovi. Nekad se prikaže da su dugovi smanjeni, ali to tako što se digne kredit ili čak da ne plate dobavljače i trošenje struje i vode, da bi platili dug za poreze“, kaže Stanić i napominje da dug koji se vodi u zdravstvu, nikad neće biti naplaćen jer mnogi pravni subjekti koji su stvarali dio dugovanja, više ni ne postoje.

„Jedina dobra stvar koja se desila, bila je 2013.godine, kada je direktor Fonda bio gospodin Tomaš, ja sam bio ministar, pokrenuli smo sa Hrvatskom spor oko raščišćavanja ko kome šta duguje jer je Hrvatska nas vodila da smo dužni skoro 160 miliona, a onda smo i mi našli da su oni dužni oko 116 miliona. Izvršena je kompenzacija, pa je tako dug Fonda smanjen sa preko 520, na nešto više od 400 miliona KM“.

U javnosti se spominje i informacija da su i najveće zdravstvene ustanove premašile plan poslovanja, odnosno da su prije nekoliko mjeseci i potrošena sredstva koja im je u vidu godišnjih tranši doznačio Fond zdravstvenog osiguranja, a prema Stanićevim riječima, na taj način se stvaraju novi dugovi.

„Dostavljena je informacija ustanovama i institucijama u zdravstvu, da je podignuta cijena rada. Koeficijenti su ostali isti, ali ustanove više nisu dobile nijednog feninga, ni po kojem osnovu, i tu je teret tog povećanja plata na tim institucijama. Oni su dobili obavještenje od Ministarstva rada da je ugovoreno sa sindikatom da je povećana cijena rada. Kako će oni nju isplatiti, ne znaju. Zašto se oni ne bune- zato što se cijena rada množi sa koeficijentom i direktori koji imaju najveće koeficijente, dobijaju najviše u tom povećanju i oni ne gledaju šta će biti sa ustanovom“, zaključio je Stanić.

Gerila.info

  • Tekst je nastao u sklopu istraživačkog projekta “Pravo da tražimo zdravo”, u sklopu šireg programa koji finansira Evropska unija, a realizuju Transparency international u BiH i Centri civilnih inicijativa”.
  • Projekat se organizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Servisa za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj- SEMPER i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.

Comment here