NOVOSTIPOLITIKA

Da li je ovo najbolji pogled regionalnih medija na trenutnu situaciju: BIH je i prije korone bila nefunkcionalna!

Situacija u BiH je za vrijeme borbe protiv korona virusa je bolja nego što bi se očekivalo s obzirom na opštu (ne)funkcionalnost BiH kao države, te svih nivoa vlasti i javnih institucija, navodi se u analizi najčitanijeg hrvatskog portala Index.

Novinar Gordan Duhaček piše da se iz današnje perspektive može reći da BiH, kao i mnoge druge države, pandemiju koronavirusa nije dočekala spremna te da se i dalje događaju razni, često skandalozni propusti u borbi protiv zaraze.

U tekstu pod nazivom “BiH se raspadala i prije pojave koronavirusa. Što se sada događa tamo?”, podsjeća da su s dnevnog reda odjednom nestale sve priče o nezavisnosti Republike Srpske i ulaska BiH u NATO, što se mjesecima forsiralo kao najvažnija tema.

“Kada je članovima Predsjedništva BiH postalo jasno da je koronavirus došao u BiH, odjednom su našli način da prilično efikasno i konstruktivno surađuju, time pokazavši da su prepoznali ozbiljnost situacije, ali i da je sve ono što su kao ključno forsirali u javnosti prije samo par sedmica zapravo irelevantno i služi tek očuvanju vlastite moći”, navodi Duhaček.

Tekst hrvatskog novinara Gordana Duhačeka prenosimo u cijelini, naravno, uz jezičke prepravke.

BiH se raspadala i prije pojave koronavirusa. Šta se sada događa tamo?

Bosna i Hercegovina je februar ove godine provela u svom uobičajenom stanju polaganog raspada i permanentnog sukoba etnonacionalnih lidera koji tako osiguravaju svoj opstanak na vlasti uprkos višedesecenijskoj pljački građana i uništavanju društva.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik opet je izvodio klasik svog repertoara, prijetnje da će se Republika Srpska odcijepiti, dok su druga dva člana predsjedništva iz Federacije BiH, Šefik Džarefirović i Željko Komšić, izvodili svoj uobičajeni repertoar u kojem oni Dodiku to kao ne daju. Reagovala je i međunarodna zajednica, pisalo se da je “kriza sve dublja” i jako se ozbiljno tretirala najnovija predstava bosanskohercegovačkih vladajućih elita.

Forsiranje nevažnih tema u osvit pandemije

Na sve to vrijedi podsjetiti iz današnje perspektive pandemije koronavirusa, u kojoj su s dnevnog reda odjednom nestale sve priče o nezavisnosti Republike Srpske i ulaska BiH u NATO, što se mjesecima forsiralo kao najvažnija tema. Kada je članovima Predsjedništva BiH postalo jasno da je koronavirus došao u BiH, odjednom su našli način da prilično efikasno i konstruktivno sarađuju, pokazavši time da su prepoznali ozbiljnost situacije, ali i da je sve ono što su kao ključno forsirali u javnosti prije samo par sedmica zapravo irelevantno i služi tek očuvanju vlastite moći.

Iz današnje perspektive se može reći da BiH, kao i mnoge druge države, pandemiju koronavirusa nije dočekala spremna te da se i dalje događaju razni, često skandalozni propusti u borbi protiv zaraze. Ipak, situacija je bolja nego što bi se očekivalo s obzirom na opštu (ne)funkcionalnost BiH kao države te svih nivoa vlasti i javnih institucija.

Ministar zdravstva RS-a Šeranić osvojio simpatije javnosti

Prvi slučaj zaraze koronavirusom u BiH registrovan je u Banjoj Luci 5. marta i to kod čovjeka koji je radio u Italiji. Isti dan je i njegov sin dobio pozitivan test na koronavirus, a javnosti se obratio ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić, inače po nacionalnosti Bošnjak, koji će zbog svojih staloženih istupa i kompetentne reakcije na pandemiju u međuvremenu postati medijska zvijezda, poput svog hrvatskog kolege Vilija Beroša. U Federaciji BiH je prvi slučaj zaraze koronavirusom potvrđen 9. marta u Zenici.

Savjet ministara BiH je tek 17. marta proglasilo vanredno stanje, ali mjere zaštite su se i prije toga počele provoditi. I RS i FBiH su već bili zatvorili sve škole i fakultete (10. i 11. marta), a na lokalnom nivou su u nizu opština uvedena ograničenja kretanja kako bi se usporilo širenje zaraze. Mjesec i nekoliko dana nakon što je potvrđena prva zaraza koronavirusom, u BiH ima oko 850 zaraženih, 35 umrlih i stotinjak ljudi koji su se od covida-19 oporavili. Za jednu duboko disfunkcionalnu zemlju to i nije tako loš rezultat.

Haos u mostarskoj bolnici i bizarna presica Ante Kvesića

Ipak, propusta i skandala nije manjkalo. Zahvaljujući jednom od gorih propusta, zvijezda medija i društvenih mreža postao je vječni direktor Univerzitetske kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić, inače provjereni kadar HDZ-a.

On se pred novinarima pojavio 18. marta kako bi pokušao objasniti kako je pacijent zaražen koronavirusom slobodno hodao po bolnici 24 sata i tako izazvao haos.

Pred medije je izašao čovjek sa sunčanim naočalama, u vjetrovki, polo majici i trapericama, koji je onda počeo prstima i noktima čačkati po svojim zubima i dodirivati prstima lice, dakle baš sve ono što stručnjaci danima ponavljaju kako se ne smije činiti ako se želi izbjeći zaraza koronavirusom.

Čovjek je i odgovarao na pitanja, između ostaloga, sada već legendarnim dijalektološkim biserom “Umisto sprida, uša nan je sazad” te se ponašao kao da je na nekakvom vašaru, pa bi bilo posve opravdano ako bi se neupućeni gledalac zapitao ko je taj tip i zbog čega je uopšte važan novinarima. Nažalost, bio je to baš direktor  mostarske bolnice dr. Ante Kvesić, na čije je čelo došao ratne 1992. i od tada je vodi uprkos tome što je odavno dokazao da za tu poziciju nije sposoban.

Koronavirus je u SKB Mostar ušao zahvaljujući tome što je jedan pacijent primljen preko veze i poslan na Plućni odjel umjesto da je završio na Infektivnom odjelu. Ova bolnica je pandemiju dočekala posve nespremna, ponovo u ogromnim finansijskim dubiozama pa je čak i SMS-ovima žicala od pretplatnika Eroneta da joj uplate novac za borbu protiv koronavirusa.

Ali ko bi dao novac ustanovi na čijem je čelu netko poput Kvesića? Danas smo dobili odgovor na to pitanje: vlada Republike Hrvatske, koja je na današnjoj sjednici SKB-u Mostar poklonila 43 miliona kuna.

Time će se vjerojatno jednokratno začepiti finansijske rupe, ali teško je očekivati poboljšanja u SKB-u Mostar sve dok je Kvesić na čelu te zdravstvene ustanove. HDZ-u BiH ne pada na pamet vanrednu situaciju pandemije koronavirusa iskoristiti da se konačno riješi ovog skandaloznog kadra i zamijeni ga možda nekim mlađim i sposobnijim.

Časna sestra proširila virus zapadnom Hercegovinom

Bilo kako bilo, zapadna Hercegovina je kroz mart postala jedno od žarišta širenja zaraze zahvaljujući i časnoj sestri iz Međugorja, koja se početkom marta vratila iz Italije i onda obišla valjda svaki samostan i crkvu u Hercegovini, tako šireći virus. Zbog nje je u karantinu završio i dom za nezbrinutu djecu.

Stoga su neki dan vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona pozvale gradić Čitluk da pooštri mjere s obzirom na to da je ta mala opština na trećem mjestu u BiH po broju zaraženih koronavirusom, što je u najvećoj mjeri povezano s oboljelim monasima i njihovim kontaktima u Međugorju.

“To su restriktivne mjere kako bi pomogli Čitluku da se zaustavi širenje virusa. Mi bismo tako mogli izolovati koronavirus ako se ograniči kretanje”, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona prim. dr. Nermin Avdić.

Jumbo plakati Sebije Izetbegović

Velikih propusta je bilo i u Kantonu Sarajevo, čijom najvećom bolnicom (KCUS) upravlja dr. Sebija Izetbegović, supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koja je na tu poziciju došla po stranačkoj liniji prije par godina. Sebija Izetbegović je na samom početku pandemije dala ostavku na svoje poslaničko mjesto u parlamentu BiH, uz objašnjenje da se želi u potpunosti posvetiti borbi protiv zaraze, ali zasad se rezultati te navodne posvećenosti ne vide.

Zato se širom Sarajeva mogu vidjeti jumbo plakati na kojima se direktorica KCUS-a obraća “dragim sugrađanima”: “Zdravstveni radnici koji imaju puno znanja su na prvoj liniji. Hrabri smo i borićemo se za svaki život kao da je naš vlastiti. Poštujte pravila kriznog štaba i mjere opreza.” U potpisu: “Prof.dr. Sebija Izetbegović.” Ukratko, usred pandemije je Izetbegović odlučila novac KCUS-a trošiti na vlastitu reklamu.

Smrt epidemiologa Pašagića

Kada je riječ o znanju zdravstvenih radnika kojima je Izetbegović nadređena, u pitanje ga je dovela smrt uglednog epidemiologa Šefika Pašagića, inače saradnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čija je supruga Elna teško optužila nadležne za propuste u njegovom liječenju. O Pašagićevoj smrti je članak u međuvremenu objavio i “New York Times”, a Elna Pašagić je  konstatatovala da njen suprug nije žrtva koronavirusa, već “zdravstvenog sistema”.

Skandalozna je i smrt oboljele od koronavirusa na Ilidži, čija je porodica više puta u nekoliko dana zvala različite medicinske ustanove u pomoć, ali bez rezultata. Stara žena je na kraju doslovno umrla na stepenicama pred domom zdravlja.

Propusti sistema primarne zdravstvene zaštite

Još jedan primjer je iskustvo dr. Dragana Stevanovića, uglednog sarajevskog ljekara koji se odazvao na poziv vlasti i iz penzije uključio u borbu protiv širenja zaraze.

Stevanović je, između ostalog, odlučio utvrditi kako funkcioniše primarna medicinska zaštita u Sarajevu te je nazvao niz ordinacija i požalio se na simptome koronavirusa, ali niko ga nije htio obići te je tek dobio savjet: “Ostanite kući.”

“Apelovao sam na odgovorne ljude da siđu i vide gdje sistem ne funkcioniše. Neke zamisli su dobro napravljene, ali očito ne funkcionišu. Ne funkcionišu iz više razloga. Telefonske linije su prezagušene. Ja sam lično probao na žalbu građana da kontaktiram, da fingiram jednu situaciju da sam bolestan, sa simptomima koji bi zahtijevali da tim dođe kod mene. Poslije 37 poziva sam na kraju dobio odgovor – ostanite kući”, kazao je dr. Stevanović u razgovoru za televiziju N1. Nakon toga mu je iz Opšte bolnice dr. Abdulah Nakaš naprasno otkazan angažman.

Uprkos pandemiji, nastavlja se uhljebljivanje stranačkih kadrova

Uprkos pandemiji, lokalni političari nisu zaustavili svoja standardna uhljebljivanja pa se u Sarajevu upravo provode i smjene u nekim domovima zdravlja, što je posljedica rušenja progresivne vlade premijera Edina Forte (Naša stranka) i dovođenja Komšićevog potrčka Marija Nenadića na tu poziciju.

Nažalost, ništa od toga nije iznenađujuće, ponajmanje rasklimanost zdravstvenog sistema u BiH, kojem nedostaju i novac i stručni kadrovi. Starija generacija kompetentnih ljekara školovana u socijalizmu većinom je otišla u penziju, najbolji mladi kadrovi su pobjegli u inostranstvo, pa je u sistemu većinom ostala vojska oportunista, kojima je važniji društveni status od pomaganja ljudima, ljekara koji se uspijevaju aranžirati s egotriperima poput Sebije Izetbegović.

U Tuzli privatna bolnica kao izvorište virusa

U Tuzli se koronavirus počeo širiti baš iz (privatne) bolnice, bivšeg Centra za srce koji sada nosi naziv Medicinski institut Bayer (MIB), a zaraza se onda pojavila i u bolnicama Kliničkog univerzitetskog centra Tuzla. U svakom slučaju, ključna linija odbrane – ne dopustiti da virus uđe u zdravstvene ustanove – pokazala se itekako propusnom.

S druge strane, u većini dijelova BiH uveden je prilično rigorozan policijski sat, što je većinu građana zatvorilo u njihove domove pa je eksplozija zaraze po italijanskom scenariju ipak zasad izbjegnuta.

Svađe u vladi Federacije BiH

To ne znači da se stanje neće pogoršati, jer se proteklih dana pokazuju znaci da je vladajuće političare prošao početni šok usljed početka pandemije u BiH.

Dodik je ponovo počeo s kritikom federalnih i državnih vlasti, a federalna vlada, koja je u valjda vječnom tehničkom mandatu, više energije troši na prepucavanje ministara iz SDA i HDZ-a BiH nego na upravljanje ovom vanrednom situacijom.

Premijer Fadil Novalić je u ovoj pandemiji upamćen jedino po tome što mu stavljanje zaštitne maske predstavlja nepremostivi problem.

Bez pomoći MMF-a

Najnovija je vijest da BiH neće dobiti 165 miliona eura međunarodne pomoći jer se vlasti ne mogu dogovoriti o raspodjeli novca.

“Vlasti se i dalje ne mogu dogovoriti kako podijeliti novac. Mi smo im rekli da bez dogovora ne može uslijediti odobravanje sredstava”, rekao je medijima Andrew Jewell, šef kancelarije MMF-a u Sarajevu.

Po njegovim riječima, u srijedu naveče je istekao posljednji rok do kojega su se vlasti u BiH morale usuglasiti kako podijeliti novac da bi Izvršni odbor MMF-a, na svojoj sjednici zakazanoj za 14. april, mogao donijeti službenu odluku o dodjeli. Taj novac trebao je poslužiti kao pomoć namijenjena prije svega borbi s posljedicama pandemije izazvane koronavirusom.

Javio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji u pandemiji koronavirusa očajnički pokušava zadržati političku relevantnost, te se pohvalio da će i on pripomoći u blokadi sredstava MMF-a.

Čović je naglasio da bez finansijske podrške kantonima neće prihvatiti sporazum s MMF-om te je optužio vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije da je u jeku koronavirusa oštetila hrvatske sredine za više miliona maraka.

“Kroz prvih 300 miliona eura koji bi trebali doći od strane MMF-a insistiraćemo da potpisnici tog aranžmana uz dva entiteta uvijek spominju i 10 naših kantona, čime bismo osigurali da nema političkog nadmudrivanja u raspodjeli”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Širokom Brijegu nakon susreta s čelništvom Zapadnohercegovačkog kantona.

Pojasnio je da kantoni zbog izloženosti posljedicama koronavirusa, jer je zdravstvo i privreda u podijeljenoj nadležnosti entiteta Federacije BiH i deset kantona, moraju dobiti značajnu finansijsku potporu.

Najgore tek slijedi

Sve to pokazuje da je trenutno najveći problem za BiH u kontekstu pandemija vladajuća politička klasa, koja se na trenutak trgnula iz svojih uobičajenih prepucavanja i relativno razumom onemogućila ekspresno širenje zaraze u BiH, ali se sada vraća u svoje standardno stanje, koje bi hiljade građana BiH tek moglo koštati života.

Dejtonsko uređenje BiH sigurno ne pomaže u ovoj situaciji. Postoji, dakle, državni nivo vlasti, pa onda dva entiteta, a jedan od njih se sastoji od deset kantona, koji imaju velika ovlaštenja, naročito kada je riječ o zdravstvu.

Tu je i Distrikt Brčko, kao svojevrsni mini-entitet. Stoga je kakvo-takvo centralizirano upravljanje krizom u BiH nemoguće te je potrebna konstantna koordinacija različitih nivoa vlasti, koji su nerijetko međusobno posvađani ili u političkom sukobu.

Sve to otvara vrata tome da bi se koronavirus u BiH tek mogao razmahati.

Izvor: Index.hr

Comment here