U Centru za kulturu u Loparama otvorena je izložba rezultata dvogodišnjeg istraživanja biodiverziteta planine Majevice, sprovedenog tokom 2024. i 2025. godine u okviru izrade Studije za proglašenje ovog područja parkom prirode. Predstavljeni nalazi potvrđuju prisustvo velikog broja rijetkih, endemskih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, kao i značajnih šumskih i kulturno-historijskih lokaliteta, čime je dodatno potkrijepljen zahtjev lokalne zajednice da Majevica dobije trajni stepen zaštite. Izložba dolazi u trenutku kada se ovo područje istovremeno suočava s pritiscima za otvaranje rudnika litijuma, što građani i okolišne organizacije vide kao direktnu prijetnju vodi, zemljištu i opstanku zajednica na Majevici.
Istraživanja su potvrdila bogatstvo flore, faune i geološko-paleontološkog nasljeđa ovog područja. Zabilježeno je prisustvo brojnih rijetkih, endemskih i zakonom zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja – od šišmiša i ptica grabljivica do vodozemaca, gmizavaca i insekata. Posebno su istaknuti očuvani šumski ekosistemi bukve, jele, smrče i bora, ali i rijetke, reliktne biljne zajednice koje su danas sve rjeđe u Bosni i Hercegovini.
Rezultati, kako ističu istraživači i aktivisti, ostavljaju malo prostora za dilemu. Majevica ispunjava sve uslove da dobije status parka prirode, što je predviđeno i važećim Prostornim planom Republike Srpske. Lokalni okolišni pokreti podsjećaju da su još 2024. godine podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za proglašenje Majevice zaštićenim područjem, te da izrada Studije zaštite predstavlja ključni korak u tom procesu.
„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Majevica ima neprocjenjivu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naša poruka je jednostavna – zaštita Majevice nije prepreka razvoju, već jedina garancija da će ovaj kraj imati budućnost“, poručila je Andrijana Pekić iz Udruženja građana „Čuvari Majevice“.
Izložba je podsjetila i na kulturno-istorijski značaj Majevice. Prema podacima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na ovom području evidentirano je oko 40 lokaliteta sa stećcima, dok se najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini nalazi upravo na Majevici, na razmeđi sela Piperi i Jablanica. Za mnoge mještane, ti nalazi dodatno potvrđuju da se ne radi o „praznom prostoru“ za eksploataciju, već o prostoru identiteta i kontinuiteta života.
Poruke sa skupa bile su jasne i kada je riječ o viziji razvoja. Građani i aktivisti insistiraju na održivim modelima – očuvanoj prirodi, zdravoj poljoprivredi i stočarstvu po kojima je Majevica decenijama poznata, te odgovornom razvoju turizma. S druge strane, eksploatacija litijuma i drugih takozvanih kritičnih mineralnih sirovina doživljava se kao direktna prijetnja pitkoj vodi, zemljištu, zdravlju ljudi i opstanku lokalnih zajednica.
„Održiva poljoprivreda, stočarstvo i odgovoran turizam su modeli razvoja koji čuvaju prirodna dobra i donose dugoročnu korist ljudima. Rudarenje litijuma nosi rizike koje Majevica i njeni stanovnici ne mogu i ne smiju prihvatiti“, istakla je Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ iz Bijeljine.
Otpor lokalne zajednice nije nov. Više od šest hiljada građana iz Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika potpisalo je peticiju kojom se od Narodne skupštine RS traži moratorijum na sva geološka istraživanja i eksploataciju ruda na Majevici. Iako je Narodna skupština RS dva puta odbila da podrži inicijativu za zabranu rudarenja litijuma, Skupština opštine Lopare je u julu 2025. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju o sprječavanju otvaranja rudnika litijuma, jasno poručivši da se protivi bilo kakvim dogovorima s domaćim ili stranim investitorima.
U međuvremenu, Vlada RS je povukla poteze koji su dodatno pojačali nepovjerenje građana. Iako je zakonom propisan rok od dvije godine za podnošenje zahtjeva za eksploataciju nakon završenih istraživanja – rok koji je u slučaju nalazišta na Majevici isticao 31. jula prošle godine – taj rok je pomjeren do februara 2025. godine. Paralelno s tim, izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima uklonjena je odredba koja je garantovala obavezno učešće lokalne zajednice u javnim raspravama, što su analitičari ocijenili kao ozbiljan korak unazad u transparentnosti.
Podsjećamo, lokalno stanovništvo Lopara se godinama protivi najavama otvaranja rudnika litijuma, a o tome je Gerila.info u više navrata izvještavala. Prije godinu dana tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik primio je predstavnike kompanija Rock Tech Lithium i Arcore AG, a neposredno prije toga Arcore je podnio zahtjev za eksploataciju litijuma Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Projekat je, uprkos otporu, i dalje u procedurama za dobijanje rudarske koncesije.
Sa današnje izložbe poručeno je da Majevica nije prostor za rizične projekte i brze profite, već dom za oko pola miliona ljudi koji na ovom području žive, rade i planiraju svoju budućnost. Poruka lokalne zajednice ostaje ista – razvoj da, ali ne po cijenu uništenja prirode, zdravlja i prava ljudi da odlučuju o prostoru u kojem žive.
Dejan Rakita / GERILA
