DRUŠTVONASLOVNA

Zoning plan “Janjske otoke” ima za cilj legalizaciju male hidroelektrane Šipovo!

Prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” usvojen je po skraćenom postupku na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 29. januara, te je kao takav pred poslanicima na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je počela juče.

Cilj izrade Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” zapravo je legitimizacija i legalizacija izgradnje male hidro elektrane “Šipovo” na šta navodi i činjenica da je investitor ovog projekta finansirao izradu Zoning plana i Strateške procjene tog plana na životnu sredinu, navodi se u saopštenju Centra za životnu sredinu.

Izrada i usvajanje ovog Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom RS, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti na kojem se ne smiju graditi hidroenergetski objekti.

U Centru za životnu sredinu smatraju da se u skladu sa Prostornim planom RS, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra.

Na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine RS, kojoj su predstavnici Centra prisustvovali kao posmatrači, pojedini članovi ovog odbora takođe su zaključili  da postoji mogućnost narušavanja životne sredine usvajanjem ovog dokumenta. Sa druge strane, zagovarači usvajanja Zoning plana tvrde da je riječ o “razumnoj šteti” naspram benefita koji će nastati izgradnjom malih hidroelektrana u ovom potencijalno zaštićenom području.

“Nažalost, stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, što je u kontekstu “razumne štete” daleko od istine. Ovakvim odlukama se dovodi u pitanje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja za buduća pokoljenja, a koje su, podsjećamo, bile prepoznate i uvrštene u režim zaštite i u vrijeme SFRJ. Nerijetko se od strane pojedinaca iz nadležnih institucija manipuliše kroz zamjenu teza da je izrada Zoning plana zapravo pokretanje procesa zaštite,  što nije istina, jer se radi o dva različita zakona. Zaštita se proglašava prema Zakonu o zaštiti prirode dok se prostorno planski dokumenti donose prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS”, objašnjavaju u Centru.

Centar za životnu sredinu je uputio i pismo podrške udruženju „Eko Zona-Šipovo“ za Inicijativu za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem.

“Inicijativa ima za cilj zaštitu pomenutih područja, kao i očuvanje od štetnih uticaja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS prema kojem stanje prirodnog područja predviđenog za zaštitu ne smije biti pogoršano. Naša preporuka je da se prvo završi proces zaštite ovog prostora te da se potom izradi prostorno-planska dokumentacija”, navode iz Centra.

Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću.

Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti koje će i u ovom slučaju biti pod negativnim uticajem usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije,  što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja.

Portal Gerila se već duže vrijeme bavi problemom izgradnje mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Izvještavali smo o izgradnji hidroelektrane Medna na Sani. Takođe, pisali smo i o prijetnjama po rijeke i živi svijet u njima zbog izgradnji hidroelektrana. Pratili smo inicijativu stanovnika Krupe na Vrbasu koji su se protivili izgradnji hidroelektrane Krupa. Izvještavali smo i o protestima mještana Jablanice koji se protive izgradnji hidrocentrale na rijeci Doljanci. Borbu za rijeke podržao je i Sekretarijat Energetske zajednice koji je naveo da će se dozvola za izgradnju malih hidroelektrana moći poništiti ukoliko prilikom izrade projekta nije konsultovana lokalna zajednica, o čemu smo takođe pisali. Prenijeli smo i rezultate analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine u kojoj se ističe da uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mini hidroelektrane u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM. Ispratili smo i sastanak ekoloških organizacija iz BiH i regiona na kome je zaključeno da se nastavlja borba protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Balkana. Pisali smo i o štetnosti izgradnje hidroelektrane Vrilo na području opštine Tomislavgrad. Takođe, pisali smo i o izgradnji mini hidroelektrane Glavica na rijeci Plivi uzvodno od Šipova, kao i o inicijativi mještana Kruščice protiv izgradnje mini hidroelektrana Kruščica 1 i Kruščica 2 na ovoj rječici.

Borbu stanovnika BiH za očuvanje rijeka pratićemo i dalje i izvještavati javnost o svim posljedicama koje izgradnja mini hidroelektrana može donijeti.

Comment here