Smanjen broj pacijenata oboljelih od astme u Republici Srpskoj u posljednjih pet godina

  • 6
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
FOTO: srpskacafe.com

Vođeni pričom o navodnom pogoršanju kvaliteta vazduha u Republici Srpskoj, o čemu je i Gerila pisala, odlučili smo da provjerimo potencijalne posljedice tog pogoršanja, odnosno podatke o broju oboljelih od bolesti pluća i disajnih organa. Obratili smo se Institutu za javno zdravstvo RS (IJZRS) s ciljem da saznamo broj oboljelih od bolesti pluća i disajnih organa u Republici Srpskoj u posljednjih pet godina.

Zanimalo nas je koliko je oboljelih od raka pluća u posljednjih pet godina. Zatim, koliko je oboljelih od alergijske bolesti pluća, koliko je oboljelih od profesionalnih bolesti pluća i koliko je oboljelih od bronhitisa u navedenom periodu. Posebno nas je zanimalo koliki je broj oboljele djece od alergijskih bolesti pluća, bronhitisa i raka pluća u posljednjih pet godina.

Iako su nam poslali podatke o oboljelim od bolesti pluća, nismo dobili odgovore na sva tražena pitanja. Iz Instituta za javno zdravstvo RS su nam poslali zbirne podatke o broju oboljelih od hroničnih bolesti donjeg disajnog sistema, odnosno podatke o oboljelim od bronhitisa, nespecificiranog kao akutni ili hronični; zatim podatke o običnom i mukopurulentnom hroničnom bronhitisu; takođe o nesepcificiranom hroničnom bronhitisu; kao i podatke o emfizemu i drugim hroničnim opstruktivnim plućnim bolestima.

Inače, prema kliničkom vodiču za primarnu zdravstvenu zaštitu pod nazivom “Bolesti sistema za disanje” u izdanju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, faktori rizika za nastanak hronične opstruktivne bolesti pluća su, između ostalih, i izloženost česticama, odnosno pušenje, profesionalna izloženost organskog i neorganskog porijekla, unutrašnje aerozagađenje i aerozagađenje u otvorenom prostoru.

Iz IJZRS su nam poslali i zbirne podatke o oboljelim u posljednjih pet godina od astme, kao i podatke o oboljelim od plućnih bolesti zbog spoljašnjih uzročnika (profesionalne bolesti kod kopača uglja; bolesti uzrokovane azbestom i drugim mineralnim vlaknima; bolesti uzrokovane prašinom koja sadrži silikate; bolesti uzrokovane drugim anorganskim prašinama; nespecificirana pneumokonioza i pneumokonioza povezana s tuberkulozom).

Međutim, nismo dobili podatke o broju oboljelih od karcinoma pluća, kao ni podatke o oboljelim od alergijskih bolesti pluća (alergijski rinitis). Ne znamo razlog zašto nam nisu dostavili podatke o oboljelim od karcinoma pluća – da li su previdjeli taj podatak, da li ga nisu obradili, da li su smatrali da nije relevantan, da li su ga namjerno izostavili kako se ne bi saznalo koliko ljudi je oboljelo od karcinoma pluća, možemo samo da nagađamo.

Inače, podaci o oboljelim od alergijske astme su uključeni u podatke o oboljelim od astme ali ne znamo njihov tačan broj zato što su podaci za sve oboljele od astme zbirni (pretežno alergijska astma, nealergijska astma, miješana astma i astma nespecificirana).

FOTO: serb.rs

Na osnovu podataka IJZRS možemo vidjeti da se broj oboljelih u svim kategorijama (zapaljenje dušnica emfizem i druge opstruktivne bolesti pluća, odnosno hronične bolesti donjeg disajnog sistema i plućne bolesti zbog spoljnih uzročnika) u posljednjih pet godina smanjio, što se može vidjeti u tabeli.

U tabeli ispod su podaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske o broju oboljelih pacijenata u Republici Srpskoj od bolesti pluća i disajnih organa u posljednjih pet godina.

2017. godina

Djeca-predškolski uzrast Ukupno

J40-J44*

231

11.767

J45-J46**

830

7.758

J60-J65***

2

42

2016. godina

J40-J44*

391 11.655

J45-J46**

638

7.674

J60-J65***

8

62

2015. godina

J40-J44*

382 12.354

J45-J46**

865

7.330

J60-J65*** 0

70

2014. godina

J40-J44*

475 11.859
J45-J46** 649

7.606

J60-J65*** 0

64

2013. godina

J40-J44*

698

13.303

J45-J46**

1.049

8.854

J60-J65*** 0

207

Napomena:

*J40-J44 Zapaljenje dušnica emfizem i druge opstruktivne bolesti pluća

**J45-J46 Astma bronchiale

***J60-J65 Pneumoconiosis

 

Tako je npr. broj oboljelih od astme manji za više od hiljadu (2013. godine broj oboljelih od astme i astmatičnog statusa iznosio je 8.854, a 2017. taj broj je iznosio 7.758 oboljelih). Smanjio se i broj oboljele djece od astme u posljednjih pet godina (2013. iznosio je 1.049, a 2017. bilo je 830 djece oboljele od astme).

Vidimo da se smanjo broj oboljelih i od plućnih bolesti zbog spoljašnjih uzročnika (2013. je iznosio 207, a 2017. 42 oboljela). Smanjio se i broj djece oboljele od zapaljenja dušnice emfizema i drugih opstruktivnih bolesti pluća (2013. je iznosio 698 oboljelih, a 2017. 231).

Broj oboljelih od navedenih bolesti u posljednjih pet godina je varirao (npr. broj oboljelih od astme je prvo pao za više od 1.500, da bi od 2015. opet počeo da raste, ali za ne više od 500 oboljelih), međutim prisutan je opšti trend smanjenja oboljelih.

Neophodno je napomenuti da su ovo zbirni podaci za cijelu Republiku Srpsku. Nisu posebno navedeni podaci po opštinama i gradovima.

Što se oboljelih tiče, na osnovu dobijenih podataka teško je procijeniti da li su i u kojoj mjeri navedeni pacijenti oboljeli zbog zagađenja vazduha. Takođe, ne znamo ni zbog čega je došlo do smanjenja oboljelih od plućnih bolesti – da li zbog prevencije, poboljšanog kvaliteta života, boljeg kvaliteta vazduha, da li zbog toga što se manji broj ljudi uopšte javlja ljekaru i prijavljuje tegobe ili zbog nečeg drugog.

Sve u svemu, dobijeni podaci iz Instituta za javno zdravstvo RS bili bi svrsishodniji kada bi bili upotpunjeni brojem oboljelih od karcinoma pluća, iako ni tada ne bi mogli sa sigurnošću tvrditi da li su i u kojoj mjeri ti pacijenti oboljeli zbog zagađenja vazduha, ali bi nam ti podaci svakako mogli pružiti sveobuhvatniju sliku o oboljelim od plućnih bolesti u Republici Srpskoj.