Radio Slobodna Evropa: Raste otpor mini elektranama na Balkanu

  • 56
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
Mini elektrana na rijeci Kraljuščici, pritoci Neretve

Ovosedmična najava iz Srbije da je u pripremi zakon kojim bi se ograničila izgradnja mini elektrana na zaštićenim područjima, kao i rasprava u Evropskom parlamentu o rezoluciji o štetnom uticaju razvoja hidro-energetskog razvoja u Crnoj Gori na životnu sredinu, mogli bi biti prvi koraci ka promjeni planova za izgradnje blizu 3.000 mini elektrana na Balkanu za koje stručnjaci i aktivisti za zaštitu okoline kažu da bi značajno ugrozila prirodu, rijetke životinjske i biljne vrste i nanijela veliku štetu lokalnom stanovništvu.

Prema studiji austrijske konsultantske kuće Flavius iz 2012, oko 80 posto od ispitanih 35.000 kilometara riječnih tokova na Balkanu je u vrlo dobrom, dobrom ili prihvatljivom stanju, što je značajno veći procenat nego u zemljama Evropske unije, a prema njihovim najnovijim podacima u toku su radovi na izgradnji 187 elektrana, u poređenju sa 61 u 2015. godini.

Prema tim podacima, koje je ove sedmice naveo londonski Guardian, Albanija trenutno prednjači sa izgradnjom 81 mini elektrana, dok je u Srbiji, BiH i Makedoniji u toku izgradnja 71 elektrane, ali je, na primjer, u Srbiji u pripremi još 800 projekata.

Njemačko-austrijska incijativa za zaštitu balkanskih rijeka ‘Zaštitimo plavo srce Evrope’ ove sedmice je objavila Eco-Masterplan sa prijedlogom za kreiranje ‘no-go’ ili zabranjenih zona za izgradnju elektrana na tri četvrtine od 80.523 kilometara rijeka u regionu.

Vlasti i investitori širom regiona smatraju mini elektrane ‘zelenom’ alternativom tradicionalnim izvorima za proizvodnju električne energije koja bi mogla pomoći da se ispune evropske norme za obnovljivu energiju, no protivnici ovakvih planova kažu da preusmjeravanja vodenih tokova i druge posljedice izgradnje elektrana takođe prijete zalihama pitke vode, poljoprivredi, ribarstvu, turizmu i drugim privrednim granama.

Kritičari izgradnje mreže mini elektrana od Slovenije do Grčke takođe optužuju političare u zemljama Zapadnog Balkana da zajedno sa investitorima od izgradnje elektrana često prave unosne biznise za porodice, prijatelje i poslovne partnere u kojima, zanemarujući štetan uticaj po okolinu, koriste državne subvencije i druge olakšice za ostvarivanje prihoda nauštrb građana.

Na balkanskim rijekama je planirana izgradnja oko 2.700 malih hidroelektrana, uključujući i one već izgrađene ili započete, kako bi zemlje regiona ostvarile energetsku samoodrživost, kaže inicijativa Sačuvajmo plavo srce Evrope, koja okuplja mnoge nevladine organizacije. Prema austrijskom istraživanju iz 2012. godine, oko 80 posto od ispitanih 35.000 kilometara riječnih tokova na Balkanu je u vrlo dobrom, dobrom ili prihvatljivom stanju, pa bi ekspanzija u izgradnji mini hidrocentrala značajno ugrozila razne biljne i životinjske vrste — mnoge od njih endemske.

 

Zabrana gradnje

Najava Ministarstva za zaštitu životne sredine u Vladi Srbije da će početkom naredne godine Vladi i Skupštini biti proslijeđen nacrt zakona o zabrani gradnje hidrocentrala u zaštićenim područjima došla je nakon sve jačih protesta građana, nevladinih organizacija i međunarodnih inicijativa širom regiona.

Prema nacrtu zakona, i već izgrađene male elektrane izgubile bi pravo na državne subvencije ako ne poštuju ekološke standarde, izjavio je Ivan Karić, državni sekretar u Ministarstvu za životnu sredinu u Vladi Srbije, za Reuters:

Ako se nastavi ovaj ekstremno neekološki trend skretanja potoka u cijevi, uskoro ćemo zauvijek izgubiti hiljade kilometara rijeka i potoka.

Vlasti u Srbiji suočile su se sa protestom niza lokalnih zajednica protiv izgradnje mini elektrana, kao što je inicijativa 18 sela na Staroj planini čiji stanovnici žele zaštiti Visočicu i druge rijeke u zaštićenim područjima. Vrhovni kasacioni sud prošle sedmice je uvažio žalbu Ministarstva za zaštitu životne sredine i potvrdio njegovu odluku kojom se zabranjuje gradnja male hidroelektrane ‘Pakleštica’ na Visočici.

 

Podsticajna cijena

Prijedlog rezolucije o Crnoj Gori, o kojoj su evropski parlamentarci raspravljali u srijedu i o kojoj će glasati u četvrtak, izražava zabrinutost zbog neusklađenosti razvoja energetskog sektora sa međunarodnim i evropskim zakonodavstvom i njegovim mogućim štetnim uticajem na životnu sredinu, i posebno naglašava koncept razvoja malih hidroelektrana.

Država Crna Gora bi morala bolje da štiti najvrijednija područja, posebno biološku raznolikost. Mnogi od 80 hidroenergetskih projekata za koje su crnogorske institucije dale dozvole nisu u skladu sa međunarodnim konvencijama ili zakonodavstvom Evropske unije, pa je neophodno da ti projekti budu revidirani.

Rezolucija izražava i očekivanje od međunarodnih finansijskih institucija, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), da preispitaju podršku za projekat izgradnje malih hidroelektrana, kao i da povuku sredstva za sve projekte u Crnoj Gori koji su planirani u zaštićenim područjima i za one za koje ne postoje jasne ekološke procjene uticaja na životnu sredinu.

Koncesije za gradnju mini hidroelektrana u Crnoj Gori su uglavnom dodijeljene na teritoriji sjevernih opština, kao što su Kolašin, Mojkovac, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Plužine.

Od maja 2014. godine svaki kilovat-sat proizveden na mini elektranama plaća se po podsticajnoj cijeni preko računa za struju građana, pa je Crna Gora za četiri godine od koncesionara malih hidroelektrana prihodovala pola miliona, dok su oni samo sa računa za struju od građana za nepune tri godine dobili blizu pet miliona evra.

Izgradnja mini elektrane na rijeci Cijevna koja teče kroz Albaniju i Crnu Goru

 

Apel prijateljima

Mihailo Ostojić iz Vinicke kod Berana izjavio je za RSE da projekat izgradnje male hidroelektrane dovodi u pitanje opstanak ljudi jer će ostati bez vode neophodne za poljoprivredu od koje skoro svi žive, kao i bez vode za piće.

“U selu je održan referendum na kom se 98 posto mještana izjasnilo protiv elektrane”, kazao je Ostojić dodajući da su preostala dva procenta članovi porodice investitora koji je takođe iz tog kraja:

Kako je dobio koncesiju i građevinsku dozvolu – to mi ne možemo da dokučimo. Možda i možemo, ali to je već neka druga priča.

Rijeka Cijevna, koju je Skupština Podgorice prošle godine proglasila spomenikom prirode, sa 32 od ukupno 58 kilometara svoga toga toka prolazi kroz Crnu Goru, a ostatak kroz Albaniju gdje je planirana izgradnja 14 mini elektrana, zbog čega je Skupština opštine Tuzi prošle sedmice usvojila deklaraciju kojom se traži njena zaštita.

“Ona je nešto po čemu smo svi prepoznati. To je jedna od najčistijih rijeka u Evropi. Ova rezolucija je apel prijateljima u Albaniji da povedu računa da je sačuvamo”, kazao je odbornik DPS-a Halil Duković.

 

Sudska bitka

U BiH, mještani sela Kruščica pored Viteza, od jula 2017. danonoćno čuvaju stražu na prilazima rijeci Kruščici gdje je planirana izgradnja dvije mini elektrane, protiv čije je izgradnje sudski postupak još u toku.

Sredinom novembra mirnim okupljanjem ispred kantonalnih institucija u Travniku, mještani Kruščice, zajedno sa Koalicijom za zaštitu rijeka BiH, još jednom su željeli poslati poruku o štetnosti izgradnje mini elektrana:

“Očekujemo da će sud sagledati sve okolnosti pod kojima su investitori dobili dozvole, a koje su ishodovane na način koji nije u skladu sa zakonom. Očekujemo da će ih staviti van snage”, istakla je Mika Tibolt, predsjednica Mjesne zajednice Kruščica.

 

Ribe i insekti

RiverWatch i EuroNatur, nevladine organizacije iz Austrije i Njemačke, koje predvode kampanju ‘Sačuvajmo Plavo srce Evrope’ za zaštitu balkanskih rijeka, u Eco-Masterplanu kažu da je 2.497 od ukupno 2.790, ili 89 posto, hidroelektrana planirano da bude izgrađeno na predloženim ‘no-go’ dionicama rijeka, a u sedam zemalja taj procenat se penje na 97 posto.

Nezavisna energetska procjena u okviru njihove studije je pokazala da projektovano energetsko povećanje može biti nadomješteno drugim izvorima obnovljive energije, kao i da je potencijal za sunčevu i energiju vjetra u mnogim državama dva puta veći nego što je njihova trenutna potreba za energijom.

Eco-Masterplan navodi da bi izgradnjom elektrana bilo ugroženo 49 ribljih vrsta, ili 10 posto evropskih slatkovodnih ribljih vrsta.

Ulrich Eichelmann, direktor RiverWatcha u izjavi za Guardian kaže da iako mali, projekti izgradnje imaju katastrofalan uticaj na okolinu:

Voda se usmjerava kroz cijevi, čime se ostavljaju prazna korita. To je katastrofa za lokalno stanovništvo i za okoliš. Za mnoge vrste riba i insekata kao što je vilinski konjic i obalčar, to je kraj.

Guardian navodi da je naučna ekspedicija ove godine na albanskoj rijeci Vjosa našla do sad nepoznatu vrstu obalčara koja je već, kako je rekao Eichelmann, ugrožena od izgradnje brana. Albanski ministar energije Damian Gjiknuri izjavio da su pri izgradnji dvije velike elektrane na Vjosi poštovani svi ekološki standardi.

Naučnici su rekli da je Vjosa dom za desetine endemičnih vrsta koje se nestale u drugim dijelovima Evrope koje bi nepovratno bile izgubljene kao rezultat izgradnje brana.