DRUŠTVONASLOVNA

Novo proširenje EU najranije za 10 godina?

Proširenje EU je izgubilo zamah. A hoće li ga i kada ponovo dobiti, pitanje je na koje su odgovor pokušali dati EU parlamentarci i analitičari na konferenciji u Briselu pod nazivom „Trnovit put proširenja“, prenosi Dojče vele.

Da se u procesu proširenja Evropske unije rad isplati, posljednji put se pokazalo tačno u slučaju Hrvatske. Isto to više nije važilo šest godina kasnije za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Jasno je da proširenje EU ”ne radi” kao nekada, a da li će ikada ”proraditi” pitanje je na koje su odgovor pokušali da daju na konfernciji u Evropskom parlamentu u Briselu. Evropski poslanici, analitičari, funkcioneri, svako iz svoje perspektive, ocjenjivali su ”Trnovit put proširenja” na Zapadni Balkan.

Slovački dipomata, profesor i nekadašnji predsedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za Zapadni Balkna Eduard Kukan kaže da je proširenje EU dugo ”na stolu” i u stvarnom životu, a da se tako malo postiglo. On trenutnu situaciju u politici proširenja na Zapadni Balkan vidi kao ”čudnu pauzu sa mnogo nepoznanica”.

”Ne postoji definisana strategija kako dalje. To je uzrokovano nekonstantnom politikom EU prema ZB i kontradiktornim signalima koji dolaze iz Brisela, što uzrokuje političku nesigurnost u regionu, a u pitanje dovodi kredibilnost EU”, kaže Kukan.

On podsjeća da je ”na sva zvona” najavljivana 2018. godina kao godina ”proboja u procesu proširenja” zapravo bila debakl, nakon koga je uslijedilo još više problema i komplikacija u 2019. godini. Upozorava i na činjenicu da se trenutna stagnacija samo može pogoršati ukoliko se brzo ne pokrene točak proširenja.

”EU mora da usvoji opšte primjenjivu odluku sa jasnim, čvrstim i jednoglasnim stavom o obavezujućoj političkoj volji da se proces proširenja nastavi sve do njegove uspješne finalizacije. To bi trebalo da bude stabilna politička osnova i da prethodi promjeni metodologije ili da bude uključeno u reformski dokument”, poručuje Kukan.

Na konfernciji u Briselu Eduard Kukan je kritikovao francuski prijedlog promjene metodologije pristupnog procesa ocijenivši da on u cjelini ne doprinosi procesu proširenja u pozitivnom smislu, već ga usporava i čini manje praktičnim, sa potencijalnim ”skrivenim bombama” koje mogu da uruše cio proces ukoliko eksplodiraju.

”Ne slažem se sa stavom predsjednika Makrona da prvo ide reforma EU pa proširenje. O kojoj vrsti reforme govorimo, koliko će ona da traje i ko će ocijeniti kada je gotova?”, pita Kukan. On zaključuje da se francuski prijedlog mora preraditi da bi se usvojio konsenzusom odnosno da bi došlo do finalizacija procesa proširenja, a time i do jačanja cijelog evropskog kontinenta.

 

“Optimistički scenario”: Nema novog proširenja prije 2030. godine

Analitičari istraživačkog centra Evropskog parlamenta ocjenjuju da se u ”optimističnom scenariju” za 10 godina može očekivati da će se nove zemlje priključiti EU.

”Region se jednom suočio sa apokaliptičnim scenarijom raspada bivše Jugoslavije, a biti izgubljen u pustinji bez orjentacije je još gore”, kaže Branislav Staniček iz istraživačkog centra Parlamenta u Briselu.

Da sve nije tako crno i dezorjentisano, misli šefica Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju, Tanja Fajon. Ona kaže da postoje elementi koji, ako se ispune od strane zemalja članica i zemalja regiona, mogu dovesti do toga da 2020. godina bude ”dobra godina” za Zapadni Balkan. Za početak, Fajon očekuje novu metologiju proširenja koju će predstaviti Evropska komisija , a zatim i ”ispravljanje greške” načinjene Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

”Nadam se da će 2020. godina, počev sa ovom novom dinamikom, biti pozitivna za Zapadni Balkan, a to nam je i zajednička odgovornost. Moramo biti mudri, strpljivi i sarađivati međusobno kako bi došlo do rezulata”, poručuje Fajon. Ocjenjujući situaciju na Zapadnom Balkanu, Fajon napominje da je EU pogriješila neotvaranjem pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.

”Još prije toga, pogriješili smo sa Kosovom koje je ispunilo tražene uslove za viznu liberalizaciju, a mi nismo ništa uradili”, ukazuje poslanica Evropskog palamenta.

Ona dodaje da se u godini pred nama očekuju izbori u Srbiji, koji su ”važni za stabilnost regiona” kao i da ”nema mira na cijelom Zapadnom Balkanu ukoliko ga nema u BiH”.

”Zapadni Balkan je uvek bio i biće deo Evrope, a u odsustvu jakog evropskog angažamana rizikujemo mnogo u pogledu stabilnosti regiona”, zaključila je Fajon.

Tanja Fajon je sa konferncije u Briselu pozvala na iskreni dijalog EU i Zapadnog Balkana i obostrano ispunjavanje preuzetih obaveza.

 

Zapadni Balkan i proširenje kao hrčak i njegov točak

Da se o proširenju godinama ”puno priča, a nigdje ne stiže” stav je novinara, anlitičara i pisca Tima Džude. On je takvo stanje slikovoto opisao naslovom poslednjeg izveštaja Evropske inicijative za stabilnost koja o proširenju i Zapadnom Balkanu govori u tekstu pod naslovom ”Hrčak i točak”.

”Evo, imaćemo sad i novu mateodolgiju, ali to nije neka velika nauka. Svi znaju šta im je činiti. Zapadni Balkan zna šta mora da uradi, a EU samo mora da održi obećanje”, kaže Džuda.

On upozorava da će, dok se bude ”razgovaralo i pregovaralo” o strategijama proširenja, mnogo ljudi napustiti region, što je prema njegovim riječima, pravi i prvi gorući problem koji se uporno stavlja pod tepih. ”Govorite o napretku transporta na Kosovu, o formiranju vlasti u Mostaru, ali se ne suočavamo sa činjenicom da je demografsko pitanje najvažnije za cijeli region, unutar i van EU. Prema trenutnim projekcijama Bugarska će do 2050. godine izgubiti 38,6 procenata svoje poulacije, Srbija 23,8 procenta, Hrvatska 22,4”, upozorava Džuda.

Pred ”hrčka i točka”, politika proširenja je na konferenciji u Briselu dobila još jednu slikovitu paralelu kada je direktorka u Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj Milica Delević podsjetila na tezu o EU kao crkvi. ”Morate biti dobri i da se ponašate kako vam kažu, a dobrobit od toga nećete vidjeti u ovom životu”, navela je Delević.

Ona se založila za rekonstrukciju procesa pristupanja EU koja će donijeti konkretne dobiti građanima Zapadnog Balkana u svakodnevnom životu i to u etapama koji se preduzimaju mnogo prije samog ulaska u članstvo. ”Morate da rekonstrišete proces kako bi osigurali da se sve ne fokusira na trenutak članstva već da postoje važni međukoraci koje treba nagraditi. Dakle ne govorimo o ”drugoj ponudi” za Zapadni Balkna već o konkretizovanju procesa pristupanja u ranijim etapama”, poručila je Delević. Ona je ukazala da funcionalnost proširenja ne zavisi toliko od metodologije koliko od političke volje Zapadnog Balkna za reformama, a EU za proširenjem.

”Te političke volje, na obje strane, nema uvijek”, zaključila je Delević.

Comment here