Lažne diplome iz BiH predstavljaju problem za industriju zdravstvene zaštite u Njemačkoj

  • 14
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Istraživanje portala Žurnal o tome kako je lako osigurati lažnu diplomu srednje medicinske škole u Bosni i Hercegovini moglo bi dovesti do posljedica u Njemačkoj, gdje strani radnici popunjavaju veliki manjak na tržištu medicinskih sestara.

U tekstu na portalu međunarodnog njemačkog javnog medijskog servisa Deutsche Welle navodi se da je za oko 1.250 € i uz pomoć telefonskog poziva, novinarka Azra Omerović za nešto više od dvije sedmice, bez dana provedenog u školi, dobila diplomu medicinske sestre. Istraživanje novinara portala Žurnal proizvelo je buru u Bosni i Hercegovini, ali i u Zapadnoj Evropi.

Rezultati istraživanja novinara portala Žurnal mogu proizvesti ozbiljne implikacije za radnike iz BiH koji idu u Njemačku, koja je jedna od najatraktivnijih destinacija za mnoge građane BiH – posebno među obučenim medicinskim sestrama.

Više od 50.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine iselilo se u Njemačku u 2016. i 2017. godini, prema nedavno objavljenim podacima njemačke Savezne službe za migracije i izbjeglice.

Mnogi građani iz BiH koji žive u Njemačkoj pronašli su posao u oblastima sa ozbiljnim nedostatkom radnog osoblja, kao što je industrija pružanja njege.

Svi radnici u oblasti pružanja njege i medicinske sestre moraju imati diplome i druge kvalifikacije potvrđene od strane Centralne službe za obrazovanje stranaca kako bi radili u Njemačkoj.

Služba za obrazovanje stranaca je potvrdila da je upoznata sa slučajevima lažnih diploma iz Bosne i Hercegovine kao i da je o njima obavijestila lokalna tijela za priznavanje diploma.

Međutim, problem je u tome što lažne diplome često izdaju prave škole – i to one škole čije sertifikate njemačke vlasti priznaju.

U intervjuu za DW, novinar portala Žurnal Avdo Avdić, koji je bio jedan od autora istraživanja o lažnim diplomama, ističe da diplome do kojih su oni došli izgledaju autentično. Na osnovu njih se može zaključiti da je njegova koleginica položila sve ispite za medicinsku sestru, pokazuje koje ispite je položila i potvrđuje da je pohađala sve časove tokom dvije godine školovanja. Naglašava da ta diploma uopšte ne izgleda kao da je lažna.

U tekstu se dalje navodi da su tokom rata u BiH mnogi lični dokumenti uništeni ili izgubljeni, uključujući i srednje i univerzitetske diplome. Nakon rata posao prodaje lažnih diploma bio je u stalnom porastu. Danas je javna tajna da su mnogi ljudi uspjeli da osiguraju diplome tako što su ih kupili, odnosno stekli na nezakonit način.

Istraživanje novinara portala Žurnal već je proizvelo reakcije u BiH gdje su vlasti naložile preispitivanje diploma zaposlenih u institucijama. Kako bi se problem riješio biće neophodna “ozbiljna revizija” škola koje izdaju lažne diplome.

Avdo Avdić za DW ističe da su mogli dobiti diplomu pravnog fakulteta bez trenutka provedenog na fakultetu, bez jednog položenog ispita, samo da su imali još vremena za istraživanje i više raspoloživih sredstava. Istraživanje portala Žurnal otkrilo je slabosti pravosudnog sistema zemlje, kaže Avdić, koji ističe da imaju dokaze da je nekoliko ljudi zaposleno u pravosudnom sistemu na osnovu lažnih diploma.

Inače, što se tržišta medicinskih sestara i njegovatelja tiče, njemačka vlada planira da do 2023. pronađe 10% novih radnika u oblasti pružanja njege koja je izrazito neprivlačna za Nijemce i koja je godinama bila opterećena izvještajima o teškim uslovima preopterećenih radnika, prenosi DW.

U Njemačkoj danas vlada percpecija da ako neka mlada osoba svojim roditeljima kaže da želi da bude njegovatelj starih i nemoćnih osoba, roditelji se na sve načine trude kako da odgovore svoje dijete od toga, zato što je predstava u javnosti da su uslovi rada u oblasti pružanja njege zaista teški.

Problem njege starih i nemoćnih osoba u Njemačkoj je više nego izražen. Očekuje se da će broj ljudi kojima je potrebna njega eksponencijalno rasti u narednim decenijama: od 3,3 miliona u 2017. do 4 miliona do 2030. i 5,3 miliona do 2050. godine, prema zvaničnim pretpostavkama.

Trošak pomoći za tu populaciju moraće se finansirati odgovarajućim povećanjem nacionalnih doprinosa za osiguranje, što iznosi dodatnih 550 € godišnje za one sa prosječnim primanjima, kako se navodi u studijama njemačke vlade.

Inače, moral radnika u industriji pružanja njege je veoma nizak. Istraživanje koje je objavljeno sredinom januara pokazalo je da 74% radnika u ovoj industriji, primalaca usluge i njihovih rođaka kao i doktora smatraju da je pružanje njege od malog značaja za njemačku državu.

Njemački radnički savjet pružalaca njege insistira da država omogući dodatnih 100.000 radnih mjesta za njegovatelje, dok je država obećala da će ove godine otvoriti dodatnih 13.000 radnih mjesta.

Industrija pružanja njege se bori da popuni prazna radna mjesta: oko 38.000 radnih mjesta za stručne poslove pružanja njege ostaje slobodno, a na svakih 100 slobodnih radnih mjesta na tržištu postoji samo 26 nezaposlenih kvalifikovanih radnika. Zbog takve situacije, poslodavci traže radnike u inostranstvu.