NASLOVNAPOLITIKA

Kriza zbog (ne)formiranja Savjeta ministara BiH: To be continued…

Zoran Tegeltija. FOTO: srpskainfo.com.

Na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika za danas je u 13 sati zakazana 37. vanredna sjednica Predsjedništva BiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedog odluke o imenovanju Zorana Tegeltije za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Međutim, kako Srpskainfo saznaje, postoji mogućnost da sjednica Predsjedništva BiH bude odgođena, i to u posljednji čas. Izvori Srpskainfo bliski predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću tvrde da je Dodik, uz zahtjev za vanrednu sjednicu, prije nekoliko dana izričito tražio da se na sjednici glasa o Tegeltiji. Ovakvo Dodikovo insistiranje je u najmanju ruku čudno, jer dolazi u trenutku kada su Komšić i Džaferović poručili da neće glasati za Tegeltiju sve dok Dodik ne glasa za slanje tzv. godišnjeg nacionalnog programa ANP u NATO, navodi se na portalu Srpskainfo.

Sastanak stranačkih lidera Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Milorada Dodika u zgradi delegacije Evropske unije u BiH. FOTO: rtvbn.com.

Pošto je Dodik i dalje protiv, stvari su jasne – glasanje o Tegeltiji znači da on nema podršku i time bi danas definitivno bio precrtan kao kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara. Komšić i Šefik Džaferović, prema informacijama portala Srpskainfo, ne namjeravaju da na sjednici budu uzdržani, već  namjeravaju da glasaju protiv.

Pošto i Dodik sve to zna, postavlja se pitanje koji su mu motivi. Izvori Srpskainfo tvrde da su narušeni odnosi u SNSD jedan od razloga i da Dodik navodno na ovaj način želi da preko Tegeltije „disciplinuje“ i ostale članove SNSD-a, koji se ne slažu sa njegovom politikom. Mediji su već objavili da se Tegeltija zamjerio Dodiku tako što, mimo njegove volje, krči sebi put za upravljanje „Aluminom“, fabrikom oko koje se otimaju bar tri političko-finansijska klana u RS.

Pregovori njih dvojice još traju. Ako Tegeltija pristane da odustane od „Alumine“, postoji mogućnost da Dodik u zadnji čas zatraži odgađanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH, čime bi ga ostavio u igri za predsjedavajućeg Savjeta ministara. Ali, ako nagodbe ne bude, Tegeltija će biti politički pokopan na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH.

Bivši ministar finansija, a sada poslanik u NSRS Zoran Tegeltija, spada među brojne funkcionere SNSD-a koji su nezadovoljni Dodikovom politikom nakon odlaska u Sarajevo. Međutim, Dodik uz sebe i dalje ima brojne funkcionere, mađu kojima je i šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Staša Košarac.

On se pominje kao jedan od kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara ukoliko Tegeltija definitivno otpadne, a Dodik i dalje ostane u institucijama BiH, navodi Srpskainfo. Inače, Košarac je trenutno neformalni kandidat za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Da Bosnu i Hercegovinu očekuje velika kriza ako se ne formira Savjet ministara, najavio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović. Slobodna Bosna prenosi da je on izjavio kako očekuje da Predsjedništvo BiH danas ustukne pred Dodikom i da imenuje kandidata za predsjedavajućeg savjeta ministara BiH bez obzira na status ANP-a.

Dragan Čović. FOTO: atvbl.com.

Čović je dodao da očekuje manevar iz Predsjedništva BiH da se dobije kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara, a da se kroz neku drugu fazu taj proces ponovo kompromituje.

Drugim riječima, za mene je apsolutno neprihvatljivo da nemamo izvršnu vlast nakon što su stranke pobjednice napravile zajedničko razmišljanje o budućnosti BiH, dogovorile detalje i podijelile resore, a da to nismo u stanju nakon pet ili deset dana punom dinamikom sprovesti.

On je naveo da je fokus nepotrebno prebačen na Predsjedništvo BiH i da se o Savjetu ministara i programu predsjedavajućeg treba izjasniti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U slučaju da Tegeltija ne bude imenovan, Čović očekuje ulazak u nove krize.

Mi smo već u krizi nesagledivih razmjera. Godinu dana je od izbora, a još uvijek nagađamo strukturu Savjeta ministara. Previše se naglaska stavilo na nešto što je trebalo davno završiti.

Uzevši u obzir trenutnu situaciju “rogova u vreći”, velika je vjerovatnoća da se Savjet ministara BiH neće formirati čime Bosna i Hercegovina i deset mjeseci nakon izbora nastavlja sa krizom zbog neformiranja vlasti. Međutim, to joj neće biti prvi put. Štaviše, BiH je u svojevrsnoj “stalnoj krizi” u posljednje dvije decenije.

Slična situacija sa “zatezanjem” oko formiranja vlasti se desila i nakon Opštih izbora 2010. godine kada je vlast formirana tek krajem 2011. godine, 15 mjeseci nakon izbora. Uprkos formiranju vlasti, BiH je i dalje ostala u krizi koja je posebno bila izražena u Federaciji BiH.

Sastanak “šestorke” u decembru 2011. godine. FOTO: delo.si.

Bosna i Hercegovina, inače, nije najgora kad je riječ o političkim krizama zbog neformiranja vlasti nakon izbora, što je teško povjerovati, bar iz ugla prosječnog žitelja ove zemlje. Da ima i “gorih” od nas, pokazuje slučaj Belgije, koja se čak našla na listi Ginisove knjige svjetskih rekorda kao zemlja sa najdužim periodom bez formiranja vlasti nakon izbora u mirnodopskom periodu.

Rekord iznosi 541 dan bez formiranja vlade nakon izbora održanih 13. juna 2010. godine. Nova koaliciona vlada je imenovana 5. decembra 2011. i formalno postavljena sledeći dan. Inače, period bez izvršne vlasti je čak i duži uzevši u obzir da je prethodni premijer Iv Laterm podnio ostavku koju je kralj Albert II prihvatio 26. aprila 2010. Od ovog datuma, Belgija je prošla 589 dana bez izvršne vlasti.

Protest Belgijanaca zbog neformiranja vlasti 2011. godine. FOTO: pri.org.

Prije toga, Kambodža je držala rekord u mirnodopskom periodu, jer je trebalo 354 dana da formira vladu nakon izbora 2003. godine

Irak je 2010. godine bio bez izvršne vlasti 289 dana od izbora do dana kada je nova administracija preuzela dužnost. Međutim, ovaj period bez formiranja izvršne vlasti uslijedio je nakon godina sukoba koji su potresali ovu zemlju nakon svrgavanja Sadama Huseina sa vlasti 2003. godine.

Holandija je 2017. godine formirala izvršnu vlast nakon 208 dana od izbora. Pregovori koalacije četiri stranke bili su najduži pregovori za formiranje nove vlade u modernoj istoriji Holandije.

Njemačkoj je 2013. godine trebalo 86 dana da formira novu vladu, a iste godine Italiji 62 dana.

Inače, neformalni rekord u periodu bez formiranja izvršne vlasti drži Sjeverna Irska koja ni nakon 953 dana nije formirala novu vladu. Međutim, Ginisova knjiga rekorda ne priznaje ovaj podatak zato što Sjeverna Irska nije nezavisna država nego je u sastavu Velike Britanije.

Ne možemo baš reći da je Bosna i Hercegovina najgora što se tiče krize zbog neformiranja vlasti nakon izbora, ali daleko od toga da je najbolja. Međutim, poseban problem u vezi sa krizom u BiH predstavlja činjenica da se radi o krizama u kontinuitetu, štaviše, o jednoj velikoj krizi kojoj se ne nazire kraj.

Dok su druge zemlje nakon formiranja vlasti, čak i nakon dugog perioda pregovora, izlazile na kraj sa problemima i uglavnom “stajale na zelenu granu”, u Bosni i Hercegovini će proces (ne)formiranja vlasti samo još više produbiti postojeću krizu i učvrstiti postojeće antagonizme. Sve su prilike da se vlast neće skoro formirati, možda čak oborimo i sopstveni rekord iz 2011. godine, a ni belgijski nam nije toliko nedostižan.

Comment here