NASLOVNASVJETSKI MEDIJI

Britanski Ekonomist o emigraciji ljekara sa Balkana: Bijeg bijelih mantila

Britanski časopis Ekonomist u prazničnom dvobroju donosi priču o odlasku ljekara iz balkanskih zemalja na Zapad u kome ističe da su sistemi zdravstvene zaštite u jugoistočnoj Evropi, iako već prilično ruinirani, pod posebnim udarom zbog epidemije virusa korona. Balkanski ljekari i medicinske sestre godinama se već iseljavaju. Glavni razlog je taj što su uslovi u njihovim zemljama loši. Plata je niska, posla je previše, a bolnicama često upravljaju politički postavljeni direktori. U poređenju sa uslovima na Balkanu, rad na Zapadu se čini mnogo lakšim.

Kao primjer loših uslova u bolnicama, navodi se slučaj iz 2015. godine. Naime, tada je u Bukureštu u požaru u jednom noćnom klubu stradalo 27 ljudi. Međutim, četiri mjeseca nakon toga, ukupan broj stradalih je porastao na 64, i to zbog infekcija koje se mogu pripisati lošim uslovima u bolnicama zbog korupcije. Dezinfekciona sredstva su bila toliko razrijeđena da su se praktično pretvorila u vodu. Nekadašnji ministar zdravlja u rumunskoj vladi Vlad Vojkolesku ističe da je, dok je bio ministar, shvatio da je cijeli sistem zahvatio trulež, korumpiranost, demotivisanost, i da se niko nije brinuo zbog toga.

Jedna od posljedica takvog sistema je da skoro 5.000 Rumuna sada radi u Velikoj Britaniji. Međutim, posljedice korupcije se mogu osjetiti i u ostalim balkanskim državama. U njemačkom zdravstvenom sistemu je 2019. godine radilo 50.000 građana iz šest balkanskih zemalja koje nisu članice Evropske unije, od toga dvije trećine su bili građani Srbije i Bosne i Hercegovine. Kada je izbila pandemija virusa korona, Austrija je organizovala specijalni prevoz kako bi dovela stotine bugarskih, hrvatskih i rumunskih zdravstvenih radnika.

Balkanski tabliodi ponekad tvrde da u njihovim zemljama uskoro više neće biti ljekara i medicinskih sestara. Međutim, situacija je malo kompleksnija. Rumunija zapravo ima 21% više ljekara nego prije deset godina, dok su u Bugarskoj brojke stabilne. Od 2013. godine skoro 6.000 medicinskih sestara iz BiH je otišlo na rad u Njemačku, dok je više od 7.500 medicinskih sestara u BiH i dalje nezaposleno, ističe se u tekstu.

Posljednjih decenija sve više mladih u balkanskim zemljama studira medicinu, i to ne samo zato što je to dobar način da se nađe dobro plaćen posao u inostranstvu. Međutim, nema dovoljno posla za one koji ostaju, dok su poslovi koji se nude često neprivlačni. U Rumuniji malo ljekara želi raditi u udaljenim regionima ili biti ljekari opšte prakse koji su loše plaćeni.

U nekim državama je obuka medicinskih radnika loša. Srpski fakulteti školuju medicinske sestre s neujednačenim znanjem. Gorica Đokić iz Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije kaže da su neki koji ne razlikuju da li pacijent spava ili je u komi zaposleni u bolnicama kako bi nadoknadili manjak onih koji su otišli ​​u inostranstvo. Što se tiče ljekara, javljaju se dva problema koja su česta u regionu. Oni koji će najvjerovatnije emigrirati to čine na početku karijere ili kada postanu traženi specijalisti. Prosječna starost ljekara koji ostaju u Srbiji je 55 godina.

Da bi zaustavile emigraciju ljekara, zdravstvene službe su povećale zarade. U Rumuniji su se prihodi ljekara utrostručili u posljednjih nekoliko godina, što mlade ljekare motiviše da ostanu u zemlji, ističe se na kraju teksta.

2020-12-19_The_Economist

Ostavite komentar