DRUŠTVONASLOVNA

Britanski Ekonomist o depopulaciji Balkana: Starenje, umiranje, odlazak

Britanski časopis Ekonomist u posljednjem broju donosi priču o depopulaciji Balkana u kojoj se ističe da mnoštvo problema utiče na smanjivanje stanovništva jugoistočne Evrope.

Mnogobrojni problemi u jugoistočnoj Evropi podstiču mlade, talentovane ljude da masovno napuštaju region. Zbog toga se stvara situacija u kojoj je gotovo nemoguće da se sustigne ostatak Evrope što je teško postići bez mladih, talentovanih ljudi koji bi stvorili prosperitet. Širom Balkana populacija se smanjuje i stari, a ukoliko se to ne promijeni, još više ljudi će otići, ističe se u tekstu.

Teško je izmjeriti demografske podatke na Balkanu: osim onih o rođenju i smrti, teško je doći do suštinskih podataka. Vozač kamiona koji napušta Beograd kako bi se zaposlio u Njemačkoj ne mora to navesti srpskim vlastima. Zbog komplikovane prošlosti regije, milioni njenih građana mogu dobiti pasoše susjednih “matičnih zemalja”. Pasoši su posebno atraktivni ako matična zemlja pripada EU, jer državljanstvo EU podrazumijeva pravo na rad bilo gdje u Evropskij uniji. Petina hrvatskih vlasnika pasoša koji rade u inostranstvu vjerovatno su iz Bosne i Hercegovine, a gotovo svi Moldavci koji rade na zapadu imaju rumunske dokumente. Sve to otežava da se tačno zna ko je odakle.

Međutim, dostupni podaci daju jasnu sliku. Stanovništvo svake balkanske zemlje smanjuje se zbog iseljavanja i niskog nataliteta. U prošlosti je populacija narasla nakon valova emigracije, jer su mnoge žene imale šestoro djece. Sada malo žena ima više od jednog djeteta. Srbija će do sljedeće godine možda imati više penzionera nego radno sposobnih, naglašava se u tekstu.

Kratkoročno, vlastima ne smeta iseljavanje jer se tako smanjuje nezaposlenost i povećavaju doznake iz inostranstva. Ali dugoročno, prema srpskom demografu Vladimiru Nikitoviću, situacija je katastrofalna. Oko 50.000 ljudi svake godine napusti Srbiju. Među povratnicima, oko 10.000 su penzioneri koji su svoj radni vijek proveli na Zapadu. Njihova djeca ih neće pratiti nazad.

Prema trenutnim projekcijama, Bugarska će do 2050. godine imati 39% manje ljudi nego 1990. Balkan ima neke od najnižih stopa nataliteta na svijetu. Žene u BiH imaju u prosjeku 1,3 djece, a u Hrvatskoj 1,4. Kosovo, sa prosječnom starošću stanovništva od 29 godina, ima najmlađe stanovništvo u regionu, ali stopa fertiliteta od 2,0 takođe godinama pada. Inače, stope su slične onima u zapadnoevropskim zemljama. Ali s obzirom na to da Balkan nema značajan broj doseljenika koji plaćaju porez, novca za penzionere je malo, ističe se u tekstu.

Efekti smanjivanja stanovništva su veliki. U jeku odmora tokom ljeta Rasnov, simpatični grad u Transilvaniji u Rumuniji, koji je nekada imao užurbanu pijacu, sada je prazan, sa jedva jednim otvorenim kafićem. Prije jedne generacije, njegovo etničko saksonsko stanovništvo, koje svoje korijene vuče iz srednjeg vijeka, otišlo je u Njemačku. Etnički Rumuni posao traže na drugom mjestu. Novac šalju kući starim roditeljima, ali malo se njih vraća osim kada odu u penziju. Zašto raditi u kafiću u Rasnovu kada to možete učiniti za daleko više novca u inostranstvu?

Nekoliko gradova u regionu je poraslo. Kluž, još jedan grad u Transilvaniji, trenutno je u procvatu. Glavni grad Albanije, Tirana, takođe privlači ljude. Gradonačelnik Erion Veliaj kaže da se suočava sa prilivom od 25.000 ljudi svake godine. Ali to su izuzeci.

Ova kombinacija velike emigracije, niske stope fertiliteta i slabe imigracije daje najgori mogući rezultat, kaže Krešimir Ivanda, hrvatski demograf. Grčka, Italija i Španija imaju nisku stopu nataliteta, ali privlače puno imigranata. U Poljskoj je više od milion Ukrajinaca popunilo praznine na tržištu rada koje je iseljavanje ostavilo, navodi se u tekstu.

Vladimir Nikitović je radio za nacionalnu komisiju za rješavanje demografske krize u Srbiji, ali se vlada, kako kaže, nije previše trudila da svoje ideje sprovede u djelo. Kao i u mnogim balkanskim zemljama, problemi su ogromni. Žene su obeshrabrene da imaju više djece zbog izostanka zaštite od otpuštanja kada zatrudne. Obično putovanje avionom olakšava potragu za radom u inostranstvu (bar prije izbijanja pandemije virusa korona). U normalnim vremenima, hrvatski njegovatelji u Velikoj Britaniji ili Rumuni u njemačkim klaonicama mogli su odlaziti na kratkoročne poslove. Ovo utiče na nedostatak radne snage kod kuće, što zauzvrat podiže plate. Ivan Vejvoda, sa Instituta za humanističke nauke iz Beča, smatra da zadovoljenje potreba zapadne Evrope bez iscrpljivanja balkanskih zemalja zahtijeva usklađeno djelovanje EU i država regiona.

Naravno, za građane balkanskih zemalja bolja zarada u inostranstvu je blagodat. Remus Gabriel Anhel, rumunski demograf, kaže da su iskustva sa migracijama u posljednjih 15 godina takođe bila motor društvenih promjena. Prije su ljudi samo nastojali da sastave kraj sa krajem, sada oni koji su živjeli u zapadnoj Evropi traže bolje škole, bolnice i usluge. To je, prema Anhelu, nešto što vlada stvarno ne razumije, ističe se na kraju teksta.

The_Economist_UK_-_22_08_2020 stranica

Comment here