Bosna i Hercegovina – raj za neodgovorne političare

  • 15
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U analizi Centra za zastupanje građanskih interesa ističe se da iako se u Bosni i Hercegovini već godinama provodi reforma javne uprave s ciljem unapređenja upravljanja javnim finansijama još uvijek nije dostignut odgovarajući nivo transparentnosti u procesu budžetiranja.

Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI prikuplja i objavljuje podatke od 2009. godine i vrši istraživanja transparentnosti budžetskih procesa i poznavanja i interesa građana za budžetska pitanja.

Netransparentnost vlasti i nezainteresovanost građana je dokazana i brojčano izražena činjenica.
Ne trebamo se čuditi što je to tako. U Bosni i Hercegovini godišnje kroz budžete/proračune prođe
preko 15 milijardi maraka. Vlasti se ni ne trude pravovremeno, tačno i razumljivo izvijestiti građane
i preduzetnike o tome kako namjeravaju potrošiti njihov novac. Građani i preduzetnici pune budžete
kroz oporezovanu potrošnju, druge poreze i doprinose, takse, kazne, parafiskalne namete, carine i
tu njihov kontakt sa budžetima prestaje. Čak ni parlamentarni predstavnici nemaju mogućnost
uticaja na budžete, kako sami kažu. O svemu se odlučuje u vrlo uskom krugu političara i državnih
službenika uz dogovor stranaka i partija. O preko 15 milijardi maraka odlučuju samo odabrani.

Građani, preduzetnici, udruženja i asocijacije, pacijenti, rodilje, samohrane majke, manjine,
nezaposleni, studenti i đaci, lokalne zajednice, imaju minimalne šanse da ih neko samo sasluša, a
kamoli uvaži njihove potrebe ili stavove.

Svaki građanin ili grupa građana bi trebali moći na vrijeme dobiti plan prihoda i rashoda opštine,
grada, kantona, entiteta, države i imati pravo reći šta žele a šta ne žele da se finansira od njihovog
novca. Ako su njihovi zahtjevi opravdani, mogući i u skladu sa normama u pojedinom području, takvi
zahtjevi trebaju biti usvojeni. To se ne događa gotovo nikad ili u slučajevima kad vlastima njihovi
sateliti, boračke organizacije priprijete ili nude svoje glasove.

Zato u Centru za zastupanje građanskih interesa tvrde da je Bosna i Hercegovina raj za neodgovorne političare i da se oni i angažuju u politici kako bi s mirom i bez odgovornosti upravljali tuđim novcem. Ne samo sadašnjim, nego i budućim i novcem naše djece jer posljednjih godina zaduženje raste i rastu troškovi servisiranja kredita, bez jasnog plana kako će se otplatiti glavnica.

U Republici Srpskoj, sa aspekta jasnoće knjiženja i izvještavanja u javnom sektoru situacija je
značajno bolja, jer su u svrhu bolje kontrole i planiranja u dva navrata, 2010. i 2016. godine mijenjali
i unapređivali svoj kontni plan. Bilo bi potrebno za početak da državni nivo, Federacija i Brčko distrikt
naprave isto.

Prema globalnim okvirima fiskalnog bilansa i politika u BiH koji obuhvataju period od 2014. do 2021.
prihodi od indirektnih poreza bilježe konstantan rast. U 2014. projekcije prihoda od indirektnih
poreza (PDV, akcize, carine, putarina) iznosile su oko 5.069 miliona KM, u 2018. iznosile su oko
6.080 miliona KM, a projekcija za 2021. predviđa oko 6.654 miliona KM. Iz navedenog možemo
zaključiti da javna uprava u BiH bilježi konstantan rast tekućih prihoda (indirektni porezi
predstavljaju najveći udio u ukupnim tekućim prihodima). Rast prihoda uz zabranu građanima i
javnosti da ima adekvatan uvid i uticaj na prihode i rashode je najbolji recept za cementiranje
postojećih vlasti na njihovom sadašnjem mjestu.

Kako bi objavili građanima koji su planovi i politike prikupljanja i trošenja javnog novca sadašnjih
vlasti i kandidata na izborima, Centar za zastupanje građanskih interesa je uputio jednostavni upitnik na dvadesetak adresa ozbiljnih političkih stranaka. Od svih njih, samo pet je dostavilo svoje odgovore a to su: Naša stranka, Demokratska fronta, Savez za bolju budućnost BiH, Nezavisni blok i Narodni demokratski pokret.

Možemo zaključiti da većina onih koji upravljaju našim novcem ne želi odgovoriti čak ni na načelna
pitanja kako namjeravaju s njim upravljati, a možda i nemaju pisana pravila i politike nego ga troše po
slobodnom nahođenju.

Prema konsolidovanim rashodima budžeta BiH iz globalnih fiskalnih okvira vidljivo je da su projekcije
bruto plata i naknada u 2014. iznosile oko 3.277 miliona KM, u 2018. iznosile su oko 3.614 miliona
KM, dok projekcije za 2021. iznose oko 3.674 miliona KM.

Nadalje, izdvajanja za materijal i usluge u 2014. iznosila su oko 2.087 miliona KM, u 2018. iznosila
su oko 2.447 miliona KM, dok projekcije za 2021. iznose oko 2.490 miliona KM. Navedeni podaci
govore da izdvajanja za bruto plate i naknade, te za materijal i usluge rastu, ali da taj rast nije
radikalan.

Projekcije izdvajanja za kamate u 2014. iznosile su oko 234 miliona KM, u 2018. iznose oko 308
miliona, dok projekcije za 2021. iznose oko 342 miliona. Iz navedenog se može zaključiti da uslijed
postojećih i budućih zaduživanja, kamate bilježe konstantan rast.

Takođe, projekcije neto izdataka za nefinansijsku imovinu su znatno veće za period 2018-2021. u
odnosu na 2014-2017, iz čega se može zaključiti da će u narednom periodu doći do većih
izdvajanja za kapitalne investicije.

Kada je riječ o ukupnom javnom dugu BiH možemo konstatovati njegov stalni rast do 2016, dok u
2017. ukupni javni dug ima tendenciju pada. Javni dug zaključno sa 31.12.2008. iznosio je oko
7.401 miliona KM, na dan 31.12.2012. oko 10.488 miliona KM, na dan 31.12.2016. oko 12.098
miliona KM, dok je na dan 31.12.2017. ukupni javni dug iznosio oko 11.353 miliona KM.

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS) je nezavisno, komparativno i redovno u
mjerenju tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. U našoj
zemlji njime je obuhvaćen budžet na nivou institucija BiH kojim upravlja Ministarstvo finansija i
trezora Bosne i Hercegovine.

Rezultati istraživanja objavljeni u januaru 2018. pokazali su pad Indexa otvorenosti budžeta (OBI)
Bosne i Hercegovine sa 43 u 2015. godini na 35 u 2017. godini. To znači da su vlasti otežale
građanima pristup informacijama o tome kako upravljaju njihovim novcem i otežale im mogućnost
da vlasti drže odgovornima za učinjeno. Ovim rezultatom BiH svrstana je u red zemalja koje
građanima pružaju minimalne informacije o budžetu.

U odnosu na zemlje u regiji, BiH se nalazi na posljednjem mjestu, iza Slovenije (69 indeksnih poena),
Hrvatske (57), Albanije (50), Srbije (43) i Makedonije (37 poena).

Daljnji rezultati ovog istraživanja pokazuju da BiH građanima pruža veoma ograničene prilike za
učešće u budžetskom ciklusu, nadzor Kancelarije za reviziju institucija BiH nad budžetskim ciklusom
ocijenjen je kao adekvatan, dok je nadzor Parlamentarne skupštine BiH nad budžetskim ciklusom
ocijenjen kao ograničen.

Uzimajući u obzir specifičnost BiH uređenja, Fondacija CPI provodi mjerenje transparentnosti i
otvorenosti budžetskih procesa na svih 13 nižih nivoa vlasti (dva entiteta, Brčko distrikt i 10 kantona)
po prilagođenoj metodologiji koja se koristi u globalnom OBS istraživanju. Metodologija istraživanja
za niže nivoe vlasti u BiH pored dostupnosti i pravovremenosti sedam najznačajnijih dokumenata u
budžetskom ciklusu (dokument okvirnog budžeta, prijedlog budžeta, usvojeni budžet, budžet za
građane, kvartalni izvještaji o izvršenju budžeta, godišnji izvještaj o izvršenju budžeta, i revizorskih izvještaja) podrazumijeva i istraživanje po prethodno odabrane četiri oblasti a to su:

  1. Postojanje budžetskih klasifikacija (ekonomska, administrativna, funkcionalna) u budžetskoj
    dokumentaciji;
  2. Dostupnost informacija o dugu i kompoziciji duga u budžetskoj dokumentaciji;
  3. Postojanje programskog budžetiranja u budžetskoj dokumentaciji;
  4. Procjena prihoda i rashoda za višegodišnji period.

Konkretan rezultat navedenog istraživanje je rangiranje nižih nivoa vlasti u BiH (dva entiteta, Brčko
distrikt i 10 kantona) kada je u pitanju transparentnost i odgovornost budžetskog procesa u BiH,
definisanje najvećih odstupanja od međunarodnih standarda transparentnosti, te ukazivanje
nadležnim ministarstvima, vladama i parlamentima kako da budžetski procesi unaprijede u interesu
građana.

U najnovijem ciklusu Istraživanja otvorenosti budžeta 2017, provedenom za 13 nižih nivoa vlasti u
BiH, rezultati su sljedeći:

  • Brčko distrikt 53 indeksna poena,
  • Tuzlanski kanton 51 poen,
  • Kanton Sarajevo 50 poena,
  • Republika Srpska 47 poena,
  • Posavski kanton 33 poena,
  • Federacija BiH 29 poena,
  • Zeničko-dobojski kanton 29 poena,
  • Unsko-sanski kanton 10 poena,
  • Srednjobosanski kanton 9 poena,
  • Bosansko-podrinjski kanton 5 poena,
  • Kanton 10 2 poena,
  • Zapadnohercegovački kanton 2 poena,
  • Hercegovačko-neretvanski kanton 0 poena.