Bosna i Hercegovina prva na Balkanu po ravnopravnosti žena na radnom mjestu

  • 3
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Iako zvuči kao da je iz kategorije “vjerovali ili ne”, najnovija studija Indeksa ravnopravnosti žena na radnom mjestu (Women’s Workplace Equality Index – WWEI) koju priređuje Savjet za inostrane poslove (Council on Foreign Relations – CFR) svrstao je Bosnu i Hercegovinu na prvo mjesto u regionu evropskih zemalja u razvoju i Centralne Azije po ravnopravnosti žena na radnom mjestu.

Na globalnom nivou BiH je na šestom mjestu, iza Australije, Kanade, Novog Zelanda, Španije (koja se nalazi u regionu OECD – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) i Meksika. Iza BiH se nalaze Velika Britanija (OECD), Litvanija, Island i Letonija.

Inače, Australija je na globalnom nivou zauzela prvo mesto od 189 rangiranih zemalja, sa rezultatom od 94,9 od 100, samo za 2,7 poena više od Bosne i Hercegovine (92,2 od 100).

Indeks ravnopravnosti žena na radnom mjestu se zasniva na izvještaju Svjetske banke o ženama, biznisu i zakonu koji opisuje sedam načina na koje nacionalni zakoni mogu ometati rad ženama: pristup institucijama, podizanje kredita, dobijanje posla, prisustvo suđenju, zaštita žena od nasilja, pružanje podsticaja za posao i korištenje imovine.

Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini je donesen još 2003. godine i zabranjuje diskriminaciju i uznemiravanje na osnovu pola.

Iako je Bosna i Hercegovina od 2015. godine napredovala na polju poboljšanja rodne nejednakosti, još uvijek postoje neke oblasti u kojima BiH stagnira. Bosna i Hercegovina je i dalje pogođena visokom stopom nezaposlenosti među mladima koja se kreće preko 20%. Takođe, zabilježen je i nizak stepen zastupljenosti žena u politici.

Što se Indeksa ravnopravnosti žena na radnom mjestu tiče, Bosna i Hercegovina je dobila najviše ocjene (100 poena) u četiri od sedam kategorija (pristup institucijama, podizanje kredita, prisustvo suđenju i korištenje imovine), dok je u kategorijama dobijanja posla (80,6 poena), zaštite od nasilja (81,3 poena) i pružanja podsticaja za rad (83,3 poena) dobila manje poena.

Što se ostalih zemalja u regionu tiče, Hrvatska je dobila 87,7 poena i nalazi se na četvrtom mjestu na listi evropskih zemalja u razvoju i petnaestom mjestu u svijetu. Iza nje je Makedonija (86,6 poena) na petom mjestu na listi evropskih zemalja u razvoju i sedamnaestom mjestu u svijetu. Slovenija je dobila 82,7 poena i nalazi se na devetom mjestu na listi evropskih zemalja u razvoju i 33. mjestu u svijetu. Kosovo je dvanaesto na listi evropskih zemalja u razvoju i 41. u svijetu. Iza Kosova su Srbija (79,2 poena) na 15. mjestu na listi evropskih zemalja u razvoju i 53. mjestu u svijetu i Crna Gora (72,6 poena) na 17. mjestu na listi evropskih zemalja u razvoju i 72. mjestu u svijetu.

Iako zemlje u regionu ne stoje loše u pogledu statističkih podataka u vezi sa razvojem rodne ravnopravnosti, ipak nijedna od njih ne zaslužuje apsolutne pohvale kada je riječ o zaštiti žena od nasilja. Kriterijumi koji su bili predmet analize u ovoj studiji baziraju se na pravnim aspektima, dok s druge strane ostaje pitanje njihove primjene i djelotvornosti u praksi.

U svakom slučaju, dobar rezultat koji je BiH ostvarila otvara vrata za dalji napredak na polju razvoja rodne ravnopravnosti i boljeg položaja žena u društvu.