Mještani Mejdana/Obilićeva napunili su do posljednjeg mjesta salu banjalučke gradske skupštine. Povod je javna rasprava o izmjeni dijela Regulacionog plana za dio tog naselja. Izmjenama RP predviđena je, u već postojećem blokovskom naselju, izgradnja nove 23 višespratnice čemu se stanovnici tog dijela grada, uglavnom, protive.
Predlagač izmjena regulacionog plana je Grad Banjaluka. Mještani dijela naselja koji je obuhvaćen obuhvatom izmjena regulacionog plana uglavnom se protive predloženim izmjenama kojima je predviđena izgradnja 23 nove višespratnice u već postojećem naselju. Nisu svi na javnoj raspravi bili protiv izgradnje. Za izgradnju su pojedini vlasnici individualnih objekata na čijim parcelama je predviđena izgradnja zgrada.
Jedno od ključnih pitanja na javnoj raspravi bilo je zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih kolektivnih objekata stanovanja u već postojećim planski izgrađenim naseljima kao i da li postojeća infrastruktura može da podnese priliv oko hiljadu novih stanovnika i njihovih automobila. Upozoreno je na činjenicu da već sada nema dovoljno parking prostora kao i da se predloženim izmjenama uništavaju neke od postojećih zelenih površina.
Predstavnik gradske uprave, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna kao i predstavnik projektantske kuće koja radi na izmjeni regulacionog plana uvjeravali su građane kako se sve radi u skladu sa važećim propisima, da su neke od izmjena bile predviđene i ranije predloženim izmjenama iz 2008. godine. Kao argument je u odgovoru na pitanje zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih zgrada rečeno je da se radi o atraktivnom zemljištu a da vlasnici privatnih parcela i investitori iskazuju želju da se tu gradi. Nije bilo odgovora na pitanja da li je interes investitora javni interes i zašto se pristupa izmjenama regulacionih planova dok Banjaluka i dalje čeka na donošenje novog urbanističkog plana. Potvrđeno je, međutim, da s eodustalo od uništavanja jedinog većeg dječijeg igrališta u naselju.
Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina, inače, uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke.
Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.
U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.
Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže kako veliki broj građana koji su učestvovali u Javnoj rasprav jasno pokazuje da postoji interes javnosti za aktivno uključivanje u procese urbanističkog planiranja. Na taj način se, kaže on, osporava stav koji se iznosi iz Gradske uprave da građani nisu zainteresovani za učešće u ovim procesima.
“Sa druge strane imamo ustaljenu praksu, gdje proces izrade regulacionog plana nije dovoljno transparentan, a građani nisu adekvatno i blagovremeno informisani o njegovom toku. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini građani prisutni na Javnoj raspravi, vlasnici privatnih građevinskih parcela u obuhvatu Regulacionog plana, na kojima su planirani stambeni objekti, tek sasvim slučajno saznali za izradu Plana u odmakloj fazi Javnog uvida, kada je Nacrt već bio izrađen, što su i naveli u diskusiji. Ovakva praksa ukazuje da se proces građanske participacije u velikoj mjeri svodi na formalno ispunjavanje zakonskih obaveza, bez suštinskog uticaja građana na donošenje planskih rješenja“, kaže Uletilović za Gerilu.
Gerila info
