Objavljivanjem izvještaja Foruma za saradnju i istraživanja (FSI) pod nazivom “Od riječi do djela: Hronologija pokušaja podrivanja ustavne cjelovitosti Bosne i Hercegovine” otvorena je nova faza u promišljanju političkih scenarija u BiH. U istom trenutku, moguće je uočiti i kako su predviđanja iz studije fondacije Fridrih Ebert (FES) iz 2012. godine, koja je projektovala izglede BiH za 2025, ušla u direktan dijalog s realnošću – dijalog koji razotkriva duboki jaz između projekcija i stvarnosti.
U svom izvještaju FSI je predložio pet mogućih putanja razvoja političke krize nakon 12. juna, kada se održava sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića:
- Institucionalna reintegracija: Ovo je pravno najpoželjniji ishod, prema FSI. Uspostavljanje autoriteta državnih institucija kroz odlučnu primjenu zakona, hapšenja odgovornih, sankcije i političke rekonstrukcije unutar SNSD-a. Međutim, izuzetno je teško izvodivo bez međunarodnog pritiska i unutrašnje kohezije koju sadašnja politička scena ne nudi;
- Paralelni pravni sistem: Najbliži realnosti. Republika Srpska već djeluje po logici sopstvenih zakona, ignorišući ustavni poredak. To stvara dva kolosijeka upravljanja u jednoj državi, čime se obesmišljava koncept jedinstvene pravne države;
- Kontrolisani status quo: Naizgled najstabilniji, ali zapravo najopasniji scenario, prema FSI. Zasnovan na prividnoj stabilnosti kroz povremene političke ustupke i dogovore, on omogućava dugoročno održavanje krize, normalizaciju neustavnosti i gubitak političkog kompasa;
- Međunarodna intervencija: Teoretski moguća kroz EUFOR i OHR, ali sve manje vjerovatna s obzirom na pasivan stav međunarodne zajednice. Ovaj scenario predviđa eskalaciju, haos i prisilne mjere kao posljednji pokušaj očuvanja Dejtona;
- Formalna disolucija: Krajnje alarmantan, prema FSI, i politički najradikalniji scenario. Republika Srpska bi proglasila sopstveni ustav, uspostavila vojne i carinske strukture i raspisala referendum, što predstavlja korak koji vodi u potpunu destabilizaciju regiona.
Analiza obuhvata period od sredine 2023. do sredine 2025. godine i precizno dokumentuje sve korake koji su doveli do sadašnjeg političko-pravnog vakuuma. U fokusu je postepena delegitimizacija Ustavnog suda BiH, ignorisanje odluka visokog predstavnika, te usvajanje zakona o neprimjenjivanju državnih akata, što je, prema Forumu za saradnju i istraživanja, proizvelo paralelni pravni sistem i razorilo minimum povjerenja među političkim i pravosudnim institucijama na nivou BiH.
Zanimljiv kontrapunkt izvještaju FSI nalazi se u studiji “Bosna i Hercegovina 2025: Scenariji budućeg razvoja događaja” fondacije Fridrih Ebert, koja je napisana 2012. godine. U njoj je ponuđeno pet metaforičkih scenarija, predstavljenih kao vozovi:
- Dayton Mail – status quo, bez suštinskih promjena, sa minimalnim reformama i hroničnim zastojima;
- Trans BiH Arrow – funkcionalna, decentralizovana država u EU, s vladavinom prava i ekonomskim razvojem;
- BiH Union Express – centralizovana država pod vođstvom reformisanih elita;
- Western Balkan Inter City – BiH kao dio snažno integrisanog regiona;
- Tripartite Border Train – mirna disolucija na tri nacionalne jedinice.
Već krajem 2018. bilo je jasno da su scenariji funkcionalne države (2 i 3) izrazito optimistični. Do 2025. godine postalo je očigledno da su u potpunosti promašeni. Ekonomija je u rasulu, javna potrošnja neodrživa, a politički sistem talac etnonacionalnih elita.
Poklapanja i razmimoilaženja
Zanimljivo je uočiti da se dva scenarija iz FES studije i FSI izvještaja direktno poklapaju. Scenario Foruma za saradnju i istraživanja Kontrolisani status quo gotovo identično odgovara FES-ovom Dayton Mail modelu – konstantan institucionalni zastoj uz zadržavanje formalnog okvira države. FSI scenario Formalna disolucija podudara se sa FES-ovim Tripartite Border Train, iako se razilaze u tonu. Dok FSI upozorava da formalna disolucija može biti posljedica ako se ne djeluje, Fridrih Ebert je taj scenario zamislio kao kontrolisanu mjeru međunarodne zajednice. U stvarnosti, takav ishod izgleda haotičnije i destabilizirajuće.
Scenario Paralelnog pravnog sistema, koji FSI smatra već faktički prisutnim, uopšte nije razmatran 2012, što ukazuje na to da je u tadašnjim analizama bila potcijenjena sposobnost lokalnih aktera da iznutra urušavaju institucije, bez otvorene secesije.
Naposlijetku, Trans BiH Arrow i BiH Union Express danas izgledaju kao političke bajke. Ništa ne ukazuje na centralizaciju, ni na funkcionalnu decentralizaciju. Naprotiv, BiH se kreće ka dezintegraciji.
Koji scenario je realan danas?
Uzimajući u obzir trenutnu političku realnost, može se zaključiti da je kontrolisani status quo najrealniji scenario. On odgovara svim akterima koji profitiraju od haosa jer ne zahtijeva nikakvu suštinsku promjenu. Najopasniji scenario je onaj u kojem se institucionalizuje paralelni pravni sistem, jer on legalizuje postojeći institucionalni raskol i čini državu faktički nefunkcionalnom. S druge strane, najmanje vjerovatni ostaju scenariji reintegracije i međunarodne intervencije. Prvi zato što zahtijeva unutrašnju političku koheziju koja ne postoji, a drugi zbog toga što bi tražio odlučnost međunarodne zajednice koja već duže vrijeme izostaje. Disolucija BiH, iako teoretski moguća, mogla bi nastupiti isključivo kao posljedica nekontrolisanih procesa, a ne kao rezultat svjesnog i planiranog političkog akta.
Bosna i Hercegovina se 2025. godine nalazi u zoni “političkog limba”. Ni naprijed, ni nazad. Ni raspad, ni integracija. Ni rat, ni mir. Dvije analize, sa vremenskom distancom od jedne decenije, ukazuju na isto: dok elite grade paralelne sisteme, a međunarodna zajednica kalkuliše, građani ostaju taoci, sistemski obespravljeni, ekonomski iscrpljeni i politički dezorijentisani.
Gerila.info